APEL ŽENSKE ALTERNATIVNE VLADE NA DRŽAVNU I ENTITETSKE VLADE

apel-ZAV
18. juli 2013.
APEL ŽENSKE ALTERNATIVNE VLADE NA DRŽAVNU I ENTITETSKE VLADE
Bosna i Hercegovina je 27. septembra 2012. godine ratifikovala Konvenciju Vijeća Evrope (Lanzarote konvencija) o zaštiti djece od  seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja (Lanzarote konvencija).
Konvencija je najnoviji sveobuhvatni evropski instrument donesen u svrhu upotpunjavanja sistema zaštite djece od bilo kojeg oblika seksualnog zlostavljanja  i eksploatacije a usvojena je od strane Komiteta ministara Vijeća Evrope u julu 2007. godine. Konvencija je potpuno novi međunarodni dokument i pravni osnov za dalju dogradnju zakonodavnog okvira i zaštitu djece od seksualnog iskorištavanja i zloupotrebe djece za sve Evropske zemlje koje su pristupile ovom novom međunarodnom dokumentu.
Ovom Konvencijom se zahtijeva da države članice ustanove:
Mjere prevencije od svakog oblika nasilja nad djecom;
Provode mjere podizanja svijesti građana o neprihvatljivosti svakog ponašanja koje ima za cilj seksualno iskorištavanje i zloupotrebu djece;
Uvedu niz mjera za zaštitu i podršku djeci žrtvama nasilja;
Obavezuju države na informisanje javnosti i posebno djece o pravima koje imaju i opasnostima koje mogu dovesti do njihove povrede po tom osnovu;
Ustanove vođenje evidencije o počiniocima ovih dijela.
Ovaj međunarodni dokument je posebno značajan zbog činjenice da “dijete” definiše kao svako lice mlađe od 18 godina i što definiše pojmove seksualnog iskorištavanja i seksualne zloupotrebe djece.
Osim toga, Konvencija traži od zemalja članica uspostavljanje nacionalnog sistema koordinacije i saradnje, provođenje zaštitnih mjera i pružanje pomoći žrtvama, te pružanje pomoći roditelju, staratelju tj. svakom licu zaduženom za brigu o djeci. Posebno naglašava potrebu uspostavljanja sistema izvještavanja o činjenju ovih krivičnih djela, zatim liniji za pomoć (helpline), uspostavljanje efikasnih interventnih programa i mjera, pristup svim informacijama itd. Zemlja članica mora takođe poboljšati svoje krivično zakonodavstvo usaglašavajući ga sa članovima ove Konvencije, te raditi na  unapređenju postupaka istrage, krivičnog gonjenja i proceduralnog prava u cilju osiguranja da se ovi postupci vode u najboljem interesu i poštujući prava djeteta.
Važnu cjelinu ovu Konvencije čini poglavlje koje se odnosi na evidentiranje i pohranjivanje podataka o osuđenim počiniteljima seksualnih djela nad djecom i zabranu obavljanja svake aktivnosti koja je u vezi sa neposrednim kontaktom sa djecom.
Nažalost, u posljednje vrijeme u BiH je u porastu nasilje nad djecom, a seksualno iskorištavanje i zloupotreba djece poprima zabrinjavajuće oblike. Prema mišljenju psihologa „to su traume koje se ne mogu prevazići u životu, samo se mogu ublažiti“, dok sudije smatraju da su „ta djela ravna ratnim zločinima šta se sve radi toj djeci“ i da na „jedno procesuirano ovakvo djelo dolazi još 15 koja nisu prijavljena“.
Za jačanje sistema zaštite djece preduslov su kvalitetni zakoni koji će prepoznati međunarodne standarde,  koji će učiniti odgovornim sve subjekte zaštite djece i koji će u praksi biti adekvatno primjenjivi.
Izmjene Krivičnog zakonodavstva bi trebale da idu u slijedećem pravcu:
da se dijete definiše kao osoba do 18 godina starosti;
da se zastara za krivično gonjenje za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece računa od dana punoljetstva djeteta;
dobnu granicu za dobrovoljni pristanak djeteta na spolni odnos povećati na 16 godina starosti djeteta čime bi se učinili odgovornijim oni koji manipulišu sa djecom, zloupotrebljavaju ih ili iskorištavaju za zadovoljavanje svojih potreba;
da se pooštri kaznena politika za počinioce ovih krivičnih djela, prije svega, minimalna kazna čime bi se spriječilo da minimalna kazna bude novo nasilje nad djetetom;
da se utvrdi, pored kazne zatvora i dodatna mjera prema počiniocima ovih djela u pravcu obaveznog liječenja – psihosocijalni tretman i zabranu obavljanja bilo kojeg poziva, djelatnosti ili dužnosti kojom se dovodi u vezu sa djecom.
Osim toga, neophodno je poduzeti niz mjera koje se odnose na:
uspostavljanje baze podataka o počiniocima ovih krivičnih djela;
osigurati mjere obavezne psihosocijalne pomoći i podrške djeci koja su žrtve ovih vidova nasilja kao i porodici žrtve;
donijeti Protokol o postupanju u slučaju nasilja nad djecom sa multidisciplinarnim pristupom;
ojačati kadrovske, prostorne i tehničke uslove svih tužilaštava u BiH u pravcu zapošljavanja psihologa, obezbjeđivanja posebne prostorije i nabavke sudio-video tehnike za uzimanje izjave od djeteta žrtve;
utvrditi programe informisanja i edukacije djece o nasilju uopšte a posebno o seksualnoj zloupotrebi i iskorištavanju i uključiti ih u nastavne planove i programe.
Stoga Ženska alternativna vlada BiH poziva državnu i entitetske vlade u BiH da odmah pokrenu proces usklađivanja krivičnog zakonodavstava sa Konvencijom kako bi se kreirao zakonodavni okvir i obezbjedili materijalni i ljudski resursi u kreiranju i primjeni preventivnih mjera za suzbijanje ovih djela te pružanju sveobuhvatne podrške djeci žrtvama u procesu rehabilitacije. Kaznena politika mora biti adekvatna posljedicama koje ovakva krivična djela ostavljaju na psihofizički razvoj i odrastanje djeteta.
Pozdravljamo započete aktivnosti Vlade RS na izmjenama i dopunama Krivičnog zakona RS  i ovom prilikom snažno podržavamo podnesene inicijative Ombudsmena za djecu RS i organizacije „Zdravo da ste“ koje su, u fazi Javne rasprave, date upravo u pravcu zaštite djece od seksualne zloupotrebe u skladu sa gore navedenim Preporukama. S tim u vezi, pozivamo poslanike u Skupštini RS da se prilikom usvajanja ovih izmjena i dopuna Krivičnog zakona vode ovim inicijativama, koje su u potpunosti u saglasnosti sa ovim ratifikovanim međunarodnim standardom u zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i zloupotrebe.
Ženska alternativna vlada BiH – Ministarstvo za socijalnu politiku i zdravlje


18. juli 2013.
apel-ZAVBosna i Hercegovina je 27. septembra 2012. godine ratifikovala Konvenciju Vijeća Evrope (Lanzarote konvencija) o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja (Lanzarote konvencija).
Konvencija je najnoviji sveobuhvatni evropski instrument donesen u svrhu upotpunjavanja sistema zaštite djece od bilo kojeg oblika seksualnog zlostavljanja i eksploatacije a usvojena je od strane Komiteta ministara Vijeća Evrope u julu 2007. godine. Konvencija je potpuno novi međunarodni dokument i pravni osnov za dalju dogradnju zakonodavnog okvira i zaštitu djece od seksualnog iskorištavanja i zloupotrebe djece za sve Evropske zemlje koje su pristupile ovom novom međunarodnom dokumentu.
Ovom Konvencijom se zahtijeva da države članice ustanove:
Mjere prevencije od svakog oblika nasilja nad djecom;
Provode mjere podizanja svijesti građana o neprihvatljivosti svakog ponašanja koje ima za cilj seksualno iskorištavanje i zloupotrebu djece;
Uvedu niz mjera za zaštitu i podršku djeci žrtvama nasilja;
Obavezuju države na informisanje javnosti i posebno djece o pravima koje imaju i opasnostima koje mogu dovesti do njihove povrede po tom osnovu;
Ustanove vođenje evidencije o počiniocima ovih dijela.
Ovaj međunarodni dokument je posebno značajan zbog činjenice da “dijete” definiše kao svako lice mlađe od 18 godina i što definiše pojmove seksualnog iskorištavanja i seksualne zloupotrebe djece.
Osim toga, Konvencija traži od zemalja članica uspostavljanje nacionalnog sistema koordinacije i saradnje, provođenje zaštitnih mjera i pružanje pomoći žrtvama, te pružanje pomoći roditelju, staratelju tj. svakom licu zaduženom za brigu o djeci. Posebno naglašava potrebu uspostavljanja sistema izvještavanja o činjenju ovih krivičnih djela, zatim liniji za pomoć (helpline), uspostavljanje efikasnih interventnih programa i mjera, pristup svim informacijama itd. Zemlja članica mora takođe poboljšati svoje krivično zakonodavstvo usaglašavajući ga sa članovima ove Konvencije, te raditi na unapređenju postupaka istrage, krivičnog gonjenja i proceduralnog prava u cilju osiguranja da se ovi postupci vode u najboljem interesu i poštujući prava djeteta.
Važnu cjelinu ovu Konvencije čini poglavlje koje se odnosi na evidentiranje i pohranjivanje podataka o osuđenim počiniteljima seksualnih djela nad djecom i zabranu obavljanja svake aktivnosti koja je u vezi sa neposrednim kontaktom sa djecom.
Nažalost, u posljednje vrijeme u BiH je u porastu nasilje nad djecom, a seksualno iskorištavanje i zloupotreba djece poprima zabrinjavajuće oblike. Prema mišljenju psihologa „to su traume koje se ne mogu prevazići u životu, samo se mogu ublažiti“, dok sudije smatraju da su „ta djela ravna ratnim zločinima šta se sve radi toj djeci“ i da na „jedno procesuirano ovakvo djelo dolazi još 15 koja nisu prijavljena“.
Za jačanje sistema zaštite djece preduslov su kvalitetni zakoni koji će prepoznati međunarodne standarde, koji će učiniti odgovornim sve subjekte zaštite djece i koji će u praksi biti adekvatno primjenjivi.
Izmjene Krivičnog zakonodavstva bi trebale da idu u slijedećem pravcu:
da se dijete definiše kao osoba do 18 godina starosti;
da se zastara za krivično gonjenje za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece računa od dana punoljetstva djeteta;
dobnu granicu za dobrovoljni pristanak djeteta na spolni odnos povećati na 16 godina starosti djeteta čime bi se učinili odgovornijim oni koji manipulišu sa djecom, zloupotrebljavaju ih ili iskorištavaju za zadovoljavanje svojih potreba;
da se pooštri kaznena politika za počinioce ovih krivičnih djela, prije svega, minimalna kazna čime bi se spriječilo da minimalna kazna bude novo nasilje nad djetetom;
da se utvrdi, pored kazne zatvora i dodatna mjera prema počiniocima ovih djela u pravcu obaveznog liječenja – psihosocijalni tretman i zabranu obavljanja bilo kojeg poziva, djelatnosti ili dužnosti kojom se dovodi u vezu sa djecom.

Osim toga, neophodno je poduzeti niz mjera koje se odnose na:
uspostavljanje baze podataka o počiniocima ovih krivičnih djela;
osigurati mjere obavezne psihosocijalne pomoći i podrške djeci koja su žrtve ovih vidova nasilja kao i porodici žrtve;
donijeti Protokol o postupanju u slučaju nasilja nad djecom sa multidisciplinarnim pristupom;
ojačati kadrovske, prostorne i tehničke uslove svih tužilaštava u BiH u pravcu zapošljavanja psihologa, obezbjeđivanja posebne prostorije i nabavke sudio-video tehnike za uzimanje izjave od djeteta žrtve;
utvrditi programe informisanja i edukacije djece o nasilju uopšte a posebno o seksualnoj zloupotrebi i iskorištavanju i uključiti ih u nastavne planove i programe.

Stoga Ženska alternativna vlada BiH poziva državnu i entitetske vlade u BiH da odmah pokrenu proces usklađivanja krivičnog zakonodavstava sa Konvencijom kako bi se kreirao zakonodavni okvir i obezbjedili materijalni i ljudski resursi u kreiranju i primjeni preventivnih mjera za suzbijanje ovih djela te pružanju sveobuhvatne podrške djeci žrtvama u procesu rehabilitacije. Kaznena politika mora biti adekvatna posljedicama koje ovakva krivična djela ostavljaju na psihofizički razvoj i odrastanje djeteta.
Pozdravljamo započete aktivnosti Vlade RS na izmjenama i dopunama Krivičnog zakona RS i ovom prilikom snažno podržavamo podnesene inicijative Ombudsmena za djecu RS i organizacije „Zdravo da ste“ koje su, u fazi Javne rasprave, date upravo u pravcu zaštite djece od seksualne zloupotrebe u skladu sa gore navedenim Preporukama. S tim u vezi, pozivamo poslanike u Skupštini RS da se prilikom usvajanja ovih izmjena i dopuna Krivičnog zakona vode ovim inicijativama, koje su u potpunosti u saglasnosti sa ovim ratifikovanim međunarodnim standardom u zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i zloupotrebe.
Ženska alternativna vlada BiH – Ministarstvo za socijalnu politiku i zdravlje



Facebook
Twitter
LinkedIn

Najnovije vijesti