Da li je i kako serija „Seks i grad“ promijenila žene“?
Banjaluka, 30. maj 2013.
Nijedna serija kao „Seks i grad” nije toliko prerasla granice televizijskog programa i zabave. Četiri Njujorčanke u svojim tridesetima, uspješne, finansijski nezavisne, neudate, napravile su pravu malu revoluciju među ženskim svijetom, a ni muškarci nisu ostali po strani. Na sesiji održanoj u utorak 28. maja u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske, Tanja Šljivar, dramaturginja i spisateljica iz Banjaluke, sa privremenom adresom u Beogradu, analizirajući seriju sa aspekta njene struke, dramaturgije, smjestila ju je, žanrovski, u melodramu, dok je feministički gledano, regresivna sa izraženim elementima patrijarhalnosti, a ima i ksenofobičnosti i mizoginije. Ono što je dobro u ovoj seriji, rekla je Tanja Šljivar, je tematizovanje ženskog prijateljstva, otvorenosti i solidarnosti što predstavlja nadomjestak porodice sa svojim vrijednostima u megalopolisu zvanom Njujork, u kojem se brzo i površno živi. Ako se u serijama i filmovima ženama nude instrukcije za život, može se postaviti pitanje, rekla je Tanja Šljivar, koliko je to primjenljivo u našem balkanskom kontekstu, gdje se teško i siromašno živi, društvo je dominantno muško i sa jakom tradicijom? Osim pronicljive i duhovite analize glavnih heroina “Seksa i grada”, Tanja Šljivar je pročitala odlomak iz njene drame „Pošto pašteta“, koja se izvodi u beogradskom Ateljeu 212. U veoma dinamičnoj diskusiji, koja je uslijedila nakon analize, jedna od učesnica sesije je kazala da je ova serija velika iluzija, kao tipičan produkt holivudske filmske “industrije svijesti” i da u samoj Americi ima malo sličnih primjera, odnosno da je stvarnost mnogo brutalnija i drugačija. Studenti i studentkinje postavljali su pitanja i razgovarali o dobrim i lošim stranama emancipacije žena, muško-ženskim odnosima, pokušajima preslikavanja ove serije u zemljama regiona. Zaključeno je da o mnogim „škakljivim” temama i sadržajima rodne ravnopravnosti, kojima smo svakodnevno izloženi, treba razgovarati u porodici, školi i obavještavati se u medijima iz više uglova.
Nijedna serija kao „Seks i grad” nije toliko prerasla granice televizijskog programa i zabave. Četiri Njujorčanke u svojim tridesetima, uspješne, finansijski nezavisne, neudate, napravile su pravu malu revoluciju među ženskim svijetom, a ni muškarci nisu ostali po strani. Na sesiji održanoj u utorak 28. maja u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske, Tanja Šljivar, dramaturginja i spisateljica iz Banjaluke, sa privremenom adresom u Beogradu, analizirajući seriju sa aspekta njene struke, dramaturgije, smjestila ju je, žanrovski, u melodramu, dok je feministički gledano, regresivna sa izraženim elementima patrijarhalnosti, a ima i ksenofobičnosti i mizoginije. Ono što je dobro u ovoj seriji, rekla je Tanja Šljivar, je tematizovanje ženskog prijateljstva, otvorenosti i solidarnosti što predstavlja nadomjestak porodice sa svojim vrijednostima u megalopolisu zvanom Njujork, u kojem se brzo i površno živi. Ako se u serijama i filmovima ženama nude instrukcije za život, može se postaviti pitanje, rekla je Tanja Šljivar, koliko je to primjenljivo u našem balkanskom kontekstu, gdje se teško i siromašno živi, društvo je dominantno muško i sa jakom tradicijom? Osim pronicljive i duhovite analize glavnih heroina “Seksa i grada”, Tanja Šljivar je pročitala odlomak iz njene drame „Pošto pašteta“, koja se izvodi u beogradskom Ateljeu 212. U veoma dinamičnoj diskusiji, koja je uslijedila nakon analize, jedna od učesnica sesije je kazala da je ova serija velika iluzija, kao tipičan produkt holivudske filmske “industrije svijesti” i da u samoj Americi ima malo sličnih primjera, odnosno da je stvarnost mnogo brutalnija i drugačija. Studenti i studentkinje postavljali su pitanja i razgovarali o dobrim i lošim stranama emancipacije žena, muško-ženskim odnosima, pokušajima preslikavanja ove serije u zemljama regiona. Zaključeno je da o mnogim „škakljivim” temama i sadržajima rodne ravnopravnosti, kojima smo svakodnevno izloženi, treba razgovarati u porodici, školi i obavještavati se u medijima iz više uglova.
