EIGE-ov rječnik i leksikon rodne ravnopravnosti / EIGE’s Gender Equality Glossary and Thesaurus

Rječnik i leksikon termina iz oblasti rodne ravnopravnosti Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE) specijalizovano je terminološko sredstvo koje se fokusira na područje rodne ravnopravnosti. Cilj mu je da podstakne zajedničko razumijevanje pojmova rodne ravnopravnosti širom Evropske unije (EU) i promoviše rodno objektivan i sveobuhvatan jezik za poboljšanje ravnopravnosti žena i muškaraca.

Sadrži preko 400 izraza na engleskom jeziku sa definicijama koje su zasnovane na 92 izvora iz Evropske unije, Vijeća Evrope i normativnih i političkih dokumenata, studija, izvještaja i naučnih članaka Ujedinjenih nacija.

 

Rječnik i leksikon termina iz oblasti rodne ravnopravnosti do sada je preveden na sve zvanične jezike Evropske unije, uključujući i hrvatski. Zahvaljujući projektu Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost “Povećani kapaciteti zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za EU za mjerenje i nadgledanje uticaja politika za rodnu ravnopravnost (2018–2022)”, prevodi su od sada dostupni i na bosanskom i srpskom jeziku:

 

KLIKNITE OVDJE

Rječnik rodne ravnopravnosti

Zahvaljujući nesebičnoj pomoći bosanskohercegovačkih stručnjakinja i aktivistica, te saradnji Helsinškog parlamenta građana Banjaluka i Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost, prevodi Rječnika na bosanski i srpski jezik obogaćeni su dodatnim domaćim izvorima za određene pojmove. Uključivanjem ovih izvora željeli smo, s jedne strane, učiniti vidljivim sve naše domaće ekspertice/te koje/i rade na polju rodne ravnopravnosti i pokazati bogatu proizvodnju znanja koja već godinama postoji u Bosni i Hercegovini i cijelom regionu. S druge strane, smatrali smo da na taj način doprinosimo i lokalizaciji i boljem razumijevanju rodne terminologije.

Ovaj posao dodavanja bogate literature domaćih autora i autorica započele su kolegice iz Srbije, a nastavile aktivistice i stručnjakinje iz Bosne i Hercegovine: Jasmina Čaušević, Zilka Spahić Šiljak, Natalija Petrić, Dragana Dardić, Sandra Zlotrg, Jasenka Kapetanović, Amila Ždralović, Sanela Bašić, Adnan Kadribašić i Branislava Crnčević. Ovom prilikom svima im se od srca zahvaljujemo na izdvojenom vremenu i trudu da se identifikuju i povežu domaći izvori sa određenim terminima u Rječniku i značenjima koja su u njih upisana.

Kao organizaciji civilnog društva, koja se od osnivanja zalaže za unapređenje položaja žena, izuzetno je važan jezik koji se koristi u službenom i javnom govoru da bi se opisale društvene pojave i objasnili i razumjeli odnosi podređenosti, marginalizacije i (ne)jednakosti. U početku su naša nastojanja išla u pravcu borbe protiv diskriminacije u jeziku koja se ogledala u neimenovanju titula i zanimanja u ženskom rodu čime se slala pogrešna poruka da žena u nekim zanimanjima nema ili da ne mogu nositi određene titule, odnosno da su određena zanimanja i titule rezervisane samo za muškarce. Rječnik rodne ravnopravnosti sa poveznicama na domaće izvore, korak je dalje u borbi za dosljednu upotrebu rodno osjetljivog jezika u javnom diskursu kako bi se uticalo na promjenu vlastite i percepcije budućih generacija o položaju, ulogama i pravima žena, muškaraca i osoba drugačije seksualne orijentacije u našem društvu.

Jezik je živa stvar koju oblikuju ne samo jezikoslovci, nego i njegove govornice i govornici, pa tako i na ovaj Rječnik treba gledati kao na živu materiju koja će se dopunjavati i mijenjati. Svi koji smatraju da mogu doprinijeti dopunjavanju Rječnika referencama na domaće izvore mogu da se jave na ddardic@hcabl.org

COPYRIGHT © 2014. ALL RIGHTS RESERVED.