Feministička klimatska pravda: okvir za djelovanje

Novi izvještaj pokazuje kako feminizam može biti moćan alat u borbi protiv klimatskih promjena

Do 2050. klimatske promjene mogle bi rezultirati sa 158 miliona žena i djevojčica više u siromaštvu, a još 236 miliona suočeno sa izazovima gladi. Klimatska kriza podstiče porast sukoba i migracija u svijetu, ali i isključivu političku retoriku protiv prava žena, izbjeglica i drugih ranjivih kategorija.

Ti negativni trendovi – i načini za njihovo prevazilaženje – prikazani su u novom izvještaju pod nazivom “Feministička klimatska pravda: Okvir za djelovanje” od strane UN Women.

Izvještaj pokazuje kako su krize širom svijeta, od ekonomske nejednakosti do geopolitičkog zastoja, pojačane klimatskim promjenama i imaju ogroman uticaj na žene i djevojčice. Poziva na jasnu viziju feminističke klimatske pravde koja integriše prava žena u globalnu borbu protiv ekološke katastrofe.

Vizija feminističke klimatske pravde je svijet u kojem svako može uživati ​​cijeli niz ljudskih prava, bez diskriminacije, i razvijati se na planeti koja je zdrava i održiva. Izvještaj objašnjava tu viziju u četiri dijela:

  1. Priznavanje ženskih prava, rada i znanja

Politike moraju priznati da žene mogu ponuditi jedinstveno znanje i stručnost. Žene i djevojke širom svijeta bile su na čelu klimatskog aktivizma i koristile su različite metode za zaštitu okoline i suzbijanje štetnih projekata eksploatacije. Poljoprivrednice su također formirale zadruge i grupe kako bi podijelile svoj posao i povećale svoju produktivnost i prihod.

Politike bi se trebale bazirati na ovim uspjesima, a istovremeno prepoznati da žene nose nerazmjernu odgovornost za njegu, da imaju manje ekonomskih resursa od muškaraca te da imaju niži nivo pismenosti i manji pristup tehnologiji. Te su nejednakosti pogoršane klimatskim promjenama.

Postojeći teret neplaćene obiteljske njege pogoršava se kada cijene hrane rastu zbog slabe žetve ili kada se zdravstvene potrebe članova porodice povećaju usred porasta temperatura. Vjerojatnije je da će djevojčice napustiti školu u područjima sklona suši. Vlade moraju osigurati da su potrebe i prava žena i djevojčica integrirane u politike odgovora na katastrofe, rodnog nasilja, proizvodnje hrane, ekonomije, društvene diskriminacije i drugih tema koje se presijecaju s klimatskom krizom.

2. Preraspodjela ekonomskih resursa

Preokretanje klimatskih promjena zahtjeva premještanje resursa ka većoj brizi za ljude i planetu, stoji u izvještaju. Politike moraju osigurati da prelaz na zelenu poljoprivredu pomaže ženama u mogućnostima zapošljavanja, obrazovanju i tehnologiji. Javno financirani sistemi socijalne zaštite trebali bi podržavati ekonomsku i društvenu dobrobit žena i djevojčica te njihovu otpornost na klimatske promjene.

3. Predstavljanje ženskih glasova

Braniteljice ljudskih prava, feminističke grupe i drugi koji se zalažu za rodno osjetljiv pristup klimatskim promjenama moraju učestvovati tokom kreiranja politika zaštite okoline na svim nivoima. Trenutno su žene nedovoljno zastupljene u ministarstvima zaštite okoline gotovo u svim zemljama. Dok je sudjelovanje žena u nacionalnim delegacijama na konferencijama o klimi poraslo s 30 na 35 posto od 2012. do 2022., udio delegacija koje su predvodile žene lagano je pao s 21 na 20 posto u istom periodu.

4. Ispravljanje nejednakosti i istorijskih nepravdi

Financijske obaveze u borbi protiv klimatskih promjena moraju se fokusirati na ljude i zemlje koje su najviše ugrožene. Odgovor na klimatsku krizu zahtijevat će rješavanje postojećih nejednakosti i istorijskih nepravdi. Jedan primjer je pitanje klimatskog duga: činjenica da su od 1850. godine zemlje na globalnom sjeveru odgovorne za 92 posto svjetskih viška emisija. Kako bi se riješila ta neravnoteža, izvještaj poziva bogate zemlje da ispune svoje obaveze finansiranja klimatskih programa i osiguraju da sredstva idu najosjetljivijim zemljama i lokalnim ženskim organizacijama.

Iako je fond za gubitke i štete dogovoren na konferenciji COP-a 2022., doprinosi su dobrovoljni i nije uspostavljen nikakav mehanizam koji bi pozivao bogate zemlje na odgovornost za istorijsku štetu okolini i njene posljedice, poput gubitka zemlje, stambenih objekata i usjeva zbog ekstremnih vremenskih prilika.

Međutim, financijska odšteta samo je jedan dio programa: bogate zemlje također moraju pronaći odgovore na neekonomske posljedice klimatskih promjena, kao što su povećan nivo rodnog nasilja i neplaćeni rad za njegu, te raseljavanje ljudi što rezultira gubitkom kulturne baštine i znanja.

Kako dalje?

Konferencija o klimi COP28, ključna je prekretnica da zemlje postanu odgovorne za svoje klimatske akcije. Na toj konferenciji, kao i na svim drugim mjestima gdje se raspravlja i provodi klimatska politika, čelnici i kreatori politike moraju osigurati da njihovi odgovori na ekološke izazove također integriraju potrebe i prava žena i djevojaka u svijetu.

Radeći s partnerima, veliki broj organizacija planira razviti novi alat, tablicu rezultata rodne ravnopravnosti i klimatske politike, za sistematsko praćenje rodno osjetljivih nacionalnih klimatskih politika, što će stvoriti snažne osnove za buduću rodno uključivu klimatsku politiku. Ključno je da se feministički ciljevi nastave integrirati u svjetski odgovor na klimatsku krizu.

Izvor: https://reliefweb.int/
Fotografija: Annabelle Avril, preuzeto sa wedo.org.

Facebook
Twitter
LinkedIn

Najnovije vijesti