Iz svih dosadašnjih pregovora i rasprava o ustavnim promjenama bh. javnost je bila potpuno isključena i građani i građanke BiH nisu dobili mogućnost da predlažu ustavna rješenja. Prijedlozi ustavnih rješenja su isključivo dolazili od predstavnika političkih partija i međunarodne zajednice i to bez sagledavanja stvarnih potreba i mišljenja građanki i građana BiH.
Inicijativa Građanke za ustavne promjene i autor istraživanja Srđan Puhalo su pitali građane i građanke BiH šta oni misle o Ustavu BiH, da li su se ikada pozvali na neku ustavnu odredbu, da li postojeći Ustav BiH koči i usporava napredak BiH, da li Ustav BiH sadrži odredbe koji precizno definišu ravnopravnost žena i muškaraca, koja je prva riječ na koju građani i građanke pomisle kada čuju riječ ustav…
Istraživanje je sprovedeno u decembru 2021. godine na uzorku od 1931 punoljetnog stanovnika/ce Bosne i Hercegovine a najveći procenat ispitanika/ca smatra da postojeći Ustav BiH potpuno koči i usporava napredak BiH, dok svaka treća osoba smatra da ga donekle koči. Petina ispitanih je mišljenja da stanje u društvu kakvo je danas nema nikakve veze sa Ustavom BiH.
Takođe, najveći broj ispitanih (čak 91,2%) smatra da domaćim političarima/kama pregovori o promjeni Ustava BiH služe da bi održavali političku nestabilnost u državi. Nešto više od polovine ispitanih smatra da trenutni Ustav BiH treba mijenjati i usavršavati, dok trećina smatra da je vrijeme za pisanje novog Ustava.
Najvažniji razlozi za mijenjanje ili pisanje novog Ustava BiH jesu potreba za preciznim definisanjem svih ljudskih prava koja se štite, da stanovnici/e BiH imaju jednaku zdravstvenu i socijalnu zaštitu na cijeloj teritoriji BiH, da se eliminiše diskriminacija prilikom izbora članova/ca Predsjedništva BiH, da bi se državi BiH dalo više ovlašćenja, da se eliminiše diskriminacija prilikom izbora u Dom naroda BiH, da bi se precizno definisalo kako su muškarci i žene ravnopravni i da bi se u njega ugradio rodno senzitivni jezik.
Skoro tri četvrtine ispitanih smatra da Ustav BiH treba da sadrži afirmativne mjere kojima bi se otklonila neravnopravnost muškaraca i žena. Isti broj ispitanih smatra da novi Ustav treba da sadrži precizno definisanu mogućnost da pojedinci/ke i grupe mogu da pokrenu inicijativu za izmjenu i dopunu Ustava.
Upitnik se sastojao od 28 pitanja – 18 pitanja koja se tiču Ustava BiH i 10 sociodemografskih pitanja a kompletno istraživanje možete pročitati OVDJE
