Iz svih dosadašnjih pregovora i rasprava o ustavnim promjenama bh. javnost je bila potpuno isključena i građani i građanke BiH nisu dobili mogućnost da predlažu ustavna rješenja. Prijedlozi ustavnih rješenja su isključivo dolazili od predstavnika političkih partija i međunarodne zajednice i to bez sagledavanja stvarnih potreba i mišljenja građanki i građana BiH.
Inicijativa Građanke za ustavne promjene i autor istraživanja Srđan Puhalo su pitali građane i građanke BiH šta oni misle o Ustavu BiH, da li su se ikada pozvali na neku ustavnu odredbu, da li postojeći Ustav BiH koči i usporava napredak BiH, da li Ustav BiH sadrži odredbe koji precizno definišu ravnopravnost žena i muškaraca, koja je prva riječ na koju građani i građanke pomisle kada čuju riječ ustav…
Istraživanje je sprovedeno u decembru 2021. godine na uzorku od 1931 punoljetnog stanovnika/ce Bosne i Hercegovine a najveći procenat ispitanika/ca smatra da postojeći Ustav BiH potpuno koči i usporava napredak BiH, dok svaka treća osoba smatra da ga donekle koči. Petina ispitanih je mišljenja da stanje u društvu kakvo je danas nema nikakve veze sa Ustavom BiH.
![](https://gradjankezaustavnepromjene.files.wordpress.com/2022/04/05.jpg?w=1024)
Takođe, najveći broj ispitanih (čak 91,2%) smatra da domaćim političarima/kama pregovori o promjeni Ustava BiH služe da bi održavali političku nestabilnost u državi. Nešto više od polovine ispitanih smatra da trenutni Ustav BiH treba mijenjati i usavršavati, dok trećina smatra da je vrijeme za pisanje novog Ustava.
![](https://gradjankezaustavnepromjene.files.wordpress.com/2022/04/02.jpg?w=1024)
Najvažniji razlozi za mijenjanje ili pisanje novog Ustava BiH jesu potreba za preciznim definisanjem svih ljudskih prava koja se štite, da stanovnici/e BiH imaju jednaku zdravstvenu i socijalnu zaštitu na cijeloj teritoriji BiH, da se eliminiše diskriminacija prilikom izbora članova/ca Predsjedništva BiH, da bi se državi BiH dalo više ovlašćenja, da se eliminiše diskriminacija prilikom izbora u Dom naroda BiH, da bi se precizno definisalo kako su muškarci i žene ravnopravni i da bi se u njega ugradio rodno senzitivni jezik.
Skoro tri četvrtine ispitanih smatra da Ustav BiH treba da sadrži afirmativne mjere kojima bi se otklonila neravnopravnost muškaraca i žena. Isti broj ispitanih smatra da novi Ustav treba da sadrži precizno definisanu mogućnost da pojedinci/ke i grupe mogu da pokrenu inicijativu za izmjenu i dopunu Ustava.
Upitnik se sastojao od 28 pitanja – 18 pitanja koja se tiču Ustava BiH i 10 sociodemografskih pitanja a kompletno istraživanje možete pročitati OVDJE