Zbog čega su mediji bitni manjinama? Šta sprečava predstavnike manjinskih zajednica da pokrenu svoje medijske sadržaje? Koja je odgovornost javnih servisa za promicanje medijskih sadržaja za manjine? Ovo su neka od pitanja o kojima se raspravljalo u srijedu, 14. septembra, u Banjaluci na panel diskusiju koju je organizovao Media centar iz Sarajeva, uz podršku Helsinškog parlamenta građana. Konstatovano je da se zakoni o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina samo djelimično primjenjuju i da je nesklad između normativnog i stvarnog evidentan, naročito kada je riječ o zastupljenosti manjina u medijima ili online pokie games proizvodnji medijskih sadržaja na manjinskim jezicima. Naročita pažnja bila je posvećena ulozi javnih servisa u prezentovanju i kreiranju medijskih sadržaja koji se tiču prava i položaja manjinskih zajednica u BiH. Predstavnica Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) Helena Mandić je rekla da „ne postoji ni zakonski minimum ni zakonski maksimum koji propisuje količinu takvog programa“, dodajući da postoji jedna dosta široka definicija koja javne servise obavezuje na kreiranje programa koji afirmišu i promovišu bogatstvo različitosti u BiH“. Predsjednica Udruženja novinara BiH Milkica Milojević je reagovala rekavši da joj nije jasno o kakvom bogatstvu različitosti se radi „kada se na TV stanicama vrti uvijek 100 istih ljudi“.
