U novoj publikaciji „Rodna ravnopravnost u zelenoj tranziciji u Bosni i Hercegovini : Analiza mjera za unaprjeđenje energetske efikasnosti“, koju objavljuje Helsinški parlament građana Banja Luka, se ističe da procjene govore da je između 30 i 40 posto osoba u Bosni i Hercegovini (BiH) u situaciji energetskog siromaštva.
Posebno teška situacija je među umirovljenicima. Također, kako navode u analizi autori istraživanja, samohrane majke, domaćinstva u kojima žive samo žene, ili domaćinstva u kojima su žene jedine koje privređuju, u naglašenom su riziku od energetskog siromaštva.
Evropska unija je za ublažavanje rizika od energetskog siromaštva izdvojila 70 miliona eura bespovratne pomoći za BiH. Od ukupnog iznosa, 20 miliona eura bilo je namijenjeno uvođenju mjera energetske efikasnosti u domaćinstvima i subjektima male privrede.
Analiza mjera podrške namijenjenih domaćinstvima je pokazala da one nisu bile rodno osjetljive i da nisu uzele u obzir ni rodne, ali ni druge faktore koji utiču na razinu energetskog siromaštva. Pozivi nisu predviđali afirmativne mjere za domaćinstva koja vode žene, niti administrativne olakšice za ranjive kategorije.
Vlasništvo nad imovinom, kao jedan od uslova, u značajnoj je mjeri ograničilo ženama mogućnost apliciranja za mjere podrške, a online prijava bila je potencijalno odbijajući uslov za one sa manjim ili nikakvim digitalnim vještinama. Također, osobe koje žive u nelegalno izgrađenim objektima ili pripadaju socijalno ugroženim kategorijama, poput izbjeglica i raseljenih lica, su bile isključene iz mogućnosti pristupa ovim sredstvima.
Kompletnu publikaciju možete pročitati u PDF-u:
Kako u zaključku navode autori istraživanja Alma Midžić i Boriša Mraović, žene su na poseban način izložene pritiscima zelene tranzicije i u pojačanom su riziku od energetskog siromaštva.
Buduće mjere za unaprjeđenje energetske efikasnosti kao i druge mjere za provođenje energetske tranzicije bi, u tom smislu, morale da uzmu u obzir faktore koji doprinose nepovoljnom položaju žena i da nastoje da ih u što većoj mjeri ublaže.
Analiza/publikacija je urađena u sklopu projekta „Ženska ljudska prava i proces pridruživanja Evropskoj uniji“ koji realizuje Helsinški parlament građana.
