Stvaranje sigurnog okruženje, podrška i pravna, sistemska i društvena zaštita su potrebni za žrtve seksualnog uznemiravanja, seksualne iznude i svih drugih oblika seksualnog nasilja, dok počinioce treba adekvatno sancionisati.
Rečeno je to, između ostalog, na okruglom stolu koji je održan danas, 29. marta, u prostorijama Kuće ljudskih prava Banja Luka.
Okrugli sto na temu „Seksualno nasilje – stvaranje sigurnog okruženja“ održan je sa cilj podizanje svijesti o važnosti uočavanja i reagovanja na znakove seksualnog uznemiravanja, ali i upoznavanje sa pojmom seksualne iznude kao koruptivne radnje.
Tokom diskusije je ukazano i na odredbe Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu, te važnost donošenja internih akata u preduzećima i ustanova u kojima će biti jasno definisana pravila protiv seksualnog uznemiravanja. Takođe, istaknuta je važnost monitoringa nad takvim pravilnicima.
![](https://hcabl.org/wp-content/uploads/2024/03/sto3.jpg)
Okrugli sto organizovalo je Udruženje građana „Stop mobbing“ uz podršku Helsinškog parlamenta građana Banja Luka.
Kroz uspostavljenu Mrežu za podršku prijaviteljima o seksualnom uznemiravanju i diskriminaciji na radnom mjestu, NVO „Stop mobbing“ pokreće kampanju „Nisi sama, šutnja te neće zaštititi“ sa ciljem pružanja zaštite i podrške žrtvama nasilja.
![](https://hcabl.org/wp-content/uploads/2024/03/sto2.jpg)
A u toku je i kampanja „Seksualna iznuda je korupcija. Prekinimo ćutanje!“, koju implementira Helsinški parlament građana Banja Luka, a u okviru projekta “Građani/ke u borbi protiv tihe korupcije”.
Anica Ramić, predsjednica Udruženja “Stop mobbing” iz Trebinja , istakla je da je bitno da se u cijeloj BiH priča o ovim temama.
“Ovo je okrugli sto na kojem želimo predstaviti ko pruža pomoć žrtvama seksualnog uznemiravanja i svjedocima. Uradili smo anketu sa građanima i javnim institucijama o tome koji su mehanizmi zaštite od seksualnog uznemiravanja, a ona je pokazala da malo ko zna o svemu tome. Na pitanja kome biste se vi obratili, oni su rekli: radnom kolegi, koleginici, znači plaše se reći onome ko ih može zaštititi, nemaju povjerenje u šefove, institucije i one koji bi trebali da ih štite”, istakla je Ramićeva.