Projekat: X-press

sana

Helsinški parlament građana Banja Luka, u partnerstvu sa Fondacijom „Cure” iz Sarajeva i Udruženjem mladih novinara RS, počeo je u decembru 2008. godine realizovati projekat „X-press“ čiji cilj je senzibilizacija medija za izvještavanje o marginalizovanim i ranjivim grupama u našem društvu. Ideja je da se preko medija utiče na relevantne institucije da poboljšaju javne politike i prakse prema ovim kategorijama stanovništva.

Cilj nam je, takođe, da kroz aktivnosti u projektu „X-press“, povežemo novinare i novinarke i različita udruženja marginalizovanih i ranjivih grupa, te da skrenemo pažnju medija na specifične probleme sa kojima se ove grupe susreću, kako bi se izbjegle stereotipizacije i upotreba politički nekorektnog govora u medijskim prilozima i kako bi se problemi ovih kategorija javnosti približili na jedan  profesionalan i adekvatan način.

Pored doručaka sa novinarima koji se svaki mjesec organizuju u Banjoj Luci i Sarajevu, u okviru projekta biće publikovan Rječnik politički korektnog govora, kao i Priručnik sa studente novinarstva za izvještavanje o marginalizovanim grupama. Biće ustanovljena i godišnja nagrada za najbolje novinarske tekstove i priloge o položaju marginalizovanih grupa u bh društvu.

Projekat finansira Evropska unija.

EU_flag

24. novembar 2009.
Dvodnevna konferencija pod nazivom „Profesionalni i etički standardi u izvještavanju o marginalizovanim grupama“, koje je održana u Banjaluci 20. i 21. novembra, okupila je 29 predstavnika medija, udruženja marginalizovanih grupa i stručnjaka iz oblasti medija.
Učesnici konferencije podržali su ideju o ustanovljavanju Antidiskriminacione nagrade koja bi se dodjeljivala za novinarske tekstove i radijske i TV priloge koji se bave problemima i položajem marginalizovanih grupa u našem društvu. Nagrade bi se dodjeljivale sa medijske učinke koji ili pomjeraju profesionalne i etičke standarde ili rezultiraju pozitivnim pomacima i/ili konkretnim rješenjima problema marginalizovanih grupa.
Na konferenciji se raspravljalo o novinarskoj etici, posljedicama komercijalizacije medija, kao i o mogućnostima da „priče“ marginalizovanih grupa dobiju više medijskog prostora.
D. D.
Prava nacionalnih manjina u BiH
20. oktobar 2009.
„Ustavni termin ‘ostali’ pod koji su svrstani pripadnici nacionalnih manjina je za ovu kategoriju građana BiH uvredljiv i diskriminirajući”, izjavio je na doručku sa novinarima  u Banjoj Luci predsjednik Saveza nacionalnih manjina RS Stevo Havreljuk dodajući da bi „ostale” trebalo zamijeniti terminom  „pripadnici nacionalnih manjina”.
„Smatramo da takav zahtjev ne zadire u položaj konstitutivnih naroda u BiH, a znatno bi doprinijelo poboljšanju položaja nacionalnih manjina u BiH i njihovoj adekvatnijoj i većoj zastupljenosti u vlasti”, istakao je Havreljuk.
Postojeća ustavna odredba „ostali” onemogućava pripadnicima nacionalnih manjina da svoje predstavnike kandiduju za mjesta u Predsjedništvu BiH, što je rezervisano samo za konstitutivne narode, zbog čega su predsjednik jevrejske zajednice Jakob Finci i član Romskog savjeta Dervo Sejdić podnijeli tužbu protiv države BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, podsjetio je Havreljuk.
U BiH je priznato 17 nacionalnih manjina. Prema popisu iz 1991. godine u BiH je bilo 36 hiljada pripadnika različitih nacionalnih manjina.
„Ovaj podatak treba uzeti sa rezervom, jer su tokom ratnih dešavanja brojni pripadnici nacionalnih manjina napustili BiH, a takođe danas imamo i neke nacionalne manjine koje tada nisu postojale. Pored toga, treba imati u vidu da se određeni broj nacionalnih manjina na posljednjem popisu izjašnjavao kao Jugosloveni”, naveo je Stevo Havreljuk.
Položaj i prava nacionalnih manjina u BiH regulisani su krovnim i entitetskim zakonima o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina. Pored toga, postoje i tri tijela koja prate provedbu ovih zakona i brinu o zaštiti prava nacionalnih manjina – Vijeće nacionalnih manjina pri Parlamentarnoj skupštini BiH, Savjet nacionalnih manjina pri Narodnoj skupštini RS i Klub ostalih koji djeluje u okviru Doma naroda Narodne skupštine RS. „No, sva tri tijela imaju isključivo savjetodavnu ulogu”, kazao je Havreljuk.
Govoreći o očuvanju kulturne baštine i tradicije nacionalnih manjina u BiH, Havreljuk je istakao da se maternji jezici nacionalnih manjina njeguju unutar porodičnih krugova, vjerskih obreda i kroz organizovanje kulturno-umjetničkih manifestacija, te da je na teritoriji RS dodatna nastava za djecu pripadnike nacionalnih manjina na kojima mogu učiti svoj jezik i istoriju organizovana samo na području prnjavorske opštine. „Tamo je organizovana dodatna nastava na ukrajinskom i italijanskom jeziku”, naveo je Havreljuk dodajući da bi uskoro dodatna nastava za ukrajinsku djecu mogla biti organizovana i u jednoj od banjalučkih osnovnih škola.
Jedan od problema sa kojima se udruženja nacionalnih manjina susreću je i problem finansiranja. „Za 2009. godinu Ministarstvo prosvjete i kulture RS je predvidjelo 100.000 KM za kulturne aktivnosti 40-tak udruženja nacionalnih manjina, no, do sada je na adrese udruženja prebačeno 70.000 KM”, rekao je Havreljuk dodajući da se udruženja finansiraju uglavnom na lokalnom nivou.
„Ali ni to nije adekvatno riješeno, pa se dešava da udruženja koja broje dosta članova dobiju isti iznos kao i udruženja koja imaju tek desetak članova”, naglasio je Havreljuk.
Predstavnica Helsinškog parlamenta građana Banja Luka (HPG BL) Vedrana Dimitrijević je novinare upoznala sa projektom koji HPG BL realizuje, a čiji fokus je na ostvarivanju prava pripadnika nacionalnih manjina na opštinskom/općinskom nivou.
Ističući da je projekat regionalnog karaktera, te da se, osim u BiH, provodi i u Hrvatskoj i Srbiji, ona je navela da je upravo završen terenski dio istraživanja u tri opštine u BiH – Banjoj Luci, Prijedoru i Tuzli, koje je pokazalo da su neki od problema sa kojima se nacionalne manjine susreću finansiranje (odnosno nejasni kriterijumi za dodjelu novčanih sredstava udruženima nacionalnih manjina), očuvanje maternjeg jezika i Izborni zakon BiH koji omogućuje i političkim partijama da za odbornike kandiduju predstavnike nacionalnih manjina. Na posljednjim lokalnim izborima na čitavoj teritoriji BiH izabrano je ukupno 35 odbornika ispred reda nacionalnih manjina, ali ih je većina u odborničke klupe ušla ispred stranaka koje su ih kandidovale, a ne ispred udruženja nacionalnih manjina.
D. D.

Nezakonita izgradnja malih hidroelektrana na Sani i Vrbasu

Banja Luka, 2. decembar 2010.

Pokušaj izgradnje mini hidroelektrane na izvoru Sane eklatantan je primjer kršenja brojnih zakona i drugih propisa i odluka, ignorisanja volje građana i potpunog odsustva ekološke svijesti. Izgradnja hidroelektrane na Sani mogla bi dovesti do povlačenja vode iz korita, promjene riječnog toka i erozija, a već sada je narušen kompletan prirodni pejsaž ovog kraja, upozorio je aktivista Koalicije za zaštitu Sane Boro Marić, na „doručku sa novinarima“ koji je danas u Banjaluci organizovao Helsinški parlament građana sa partnerskim organizacijama.

Marić je naveo da su radovi na izvoru Sane trenutno obustavljeni i da, vjerovatno, tokom zime, neće biti značajnijih građevinskih zahvata. „To Koaliciji za zaštitu Sane daje dovoljno vremena da osmisli i pripremi nove akcije kojima ćemo pokušati osujetiti izgradnju hidroelektrane na Sani“, istakao je Marić dodajući da su postajali i drugi alternativni načini kojima se moglo doprinijeti razvoju ovog kraja, kao što su ulaganja u turizam i fly fishing.

„Investitor „LSB Elektrane“ nema ni ekološku, ni građevinsku dozvolu za izgradnju, a pored toga postoje i rješenja Okružnog suda u Banjoj Luci i Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS kojima se osporava građenje hidroelektrane na Sani“, rekao je Marić ističući da investitori imaju ogroman uticaj na vlasti „o čemu svjedoče i privođenja ekoloških aktivista na informativne razgovore u policiji uoči zakazivanja protesta na izvoru Sane“.

Marić je podsjetio da je Vlada RS 2005. godine dala koncesije za izgradnju 107 malih hidroelektrana, od kojih bi dvije trebalo da budu napravljene u kanjonu Vrbasa, a jedna je već izgrađena na Vrbanji. „Ova hidroelektrana posluje sa ogromnim gubicima, ali na to se niko ne obazire“, istakao je Marić.

A kada je riječ o izgradnji malih hidroelektrana u kanjonu Vrbasa predstavnik Centra za zaštitu životne sredine Miodrag Dakić je istakao da bi njihovom izgradnjom bio potopljen čitav kanjon, te da je kompletna procedura oko raspisivanja tendera i davanja koncesija za izgradnju hidroelektrana na Vrbasu bila protivzakonita. „Tražićemo raskid ugovora o koncesiji“, rekao je Dakić dodajući da je i Grad Banjaluka protiv izgradnje, te da nikada nije urađena ni Studija o procjeni uticaja na životnu sredinu.

„Ako budemo morali tražićemo da se raspiše referenudm na niovu grada, pa neka se građani izjasne da li su za izgradnju malih hidroelektrana“, naveo je Dakić.

On je još dodao da se o klimatskim promjenama ekstremno mali piše i govori u BiH, „kao da se to dešava negdje drugdje i kao da BiH nije dio tog problema“.

„Da apsurd bude još veći Strategija energetskog razvoja RS predviđa izgradnju novih termoelektrana i povećanje emisije CO2 za dva puta“, istakao je Dakić.

sana

 

Potrebno više novca za rad Javnih kuhinja

Banja Luka, 16. oktobar 2010.

Više od 600 građana Banjaluke se svakodnevno hrani u četiri javne kuhinje, a da ima sredstava, bilo bi ih i mnogo više. Ovo su podaci koje su predstavnici Centra za socijalni rad Banjaluka, Merhameta i Pučke kuhinje Karitasa župe u Budžaku iznijeli na „Doručku sa novinarima“, koji je Helsinški parlament građana organizovao uoči 17. oktobra – Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva.
„Gladnih ima mnogo više u manjim sredinama, prigradskim naseljima i udaljenim selima, a to su najčešće starije osobe“, izjavila je zamjenica direktorice banjalučkog Centra za socijalni rad Sandra Dobrijević dodajući da se „pregovara o otvaranju punkotva za dijeljenje hrane i u selima i predgrađima“.
Činjenica koja takođe zabrinjava jeste da je sve više siromašnih među radno sposobnim stanovništvom u dobi između 40 i 50 godina, koji jako teško pronalaze posao. Predstavnica Centra za socijalni rad je naglasila da, pored 623 građanina koji se svakodnevno hrane u javnim kuhinjama, u ekstremno siromašno stanovništvo spadaju i 600 korisnika stalne socijalne pomoći, zatim 2 500 koji povremeno dobijaju pomoć, te oko 3 000 invalidnih, starih i nemoćnih koji primaju dodatak za tuđu njegu i pomoć.
Predstavnik Merhameta Fahrudin Prlja i Pučke kuhinje župe iz Budžaka Antonio Dogan su istakli da im se svakodnevnio javljaju novi ljudi koji traže besplatan obrok, „ali da ni za ove već postojeće nemaju dovoljno hrane“.
Za razliku od dvije javne kuhinje Crvenog krsta, gdje korisnici moraju doći da bi dobili obrok, Merhamet i Pučka kuhinja za stara, bolesna i nepokretna lica, dostavljaju hranu svakodnevno. Oni ističu da dotacije od Grada Banja Luke pokrivaju otprilike samo polovinu godišnjih troškova, a za drugu polovinu se snalaze na razne načine: iz dijaspore i ljudi dobre volje iz cijele BiH, te projektima iz inostranstva, a ponekad i neke tvornice prehrambenih proizvoda doniraju hranu za rad kuhinja.
Predstavnik Merhameta Fahrudin Prlja je posebno skrenuo pažnju na činjenicu da Humanitarne organizacije nisu oslobođene plaćenja poreza na dodatnu vrijednost ističući da je Merahmet za prvih šest mjeseci ove godine morao da plati 10.000 KM poreza!
„Tim novcem bismo mogli da nahranimo još najmanje 40 duša“, naglasio je Prlja. Da apsurd bude veći, država je, kako su istakli novinari na doručku, oslobodila PDV-a  restoran zajedničkih institucija, gdje se hrane poslanici, ministri i drugi najviši državni funkcioneri!
Više od 600 građana Banjaluke se svakodnevno hrani u četiri javne kuhinje, a da ima sredstava, bilo bi ih i mnogo više. Ovo su podaci koje su predstavnici Centra za socijalni rad Banjaluka, Merhameta i Pučke kuhinje Karitasa župe u Budžaku iznijeli na „Doručku sa novinarima“, koji je Helsinški parlament građana organizovao uoči 17. oktobra – Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva.
„Gladnih ima mnogo više u manjim sredinama, prigradskim naseljima i udaljenim selima, a to su najčešće starije osobe“, izjavila je zamjenica direktorice banjalučkog Centra za socijalni rad Sandra Dobrijević dodajući da se „pregovara o otvaranju punkotva za dijeljenje hrane i u selima i predgrađima“.
Činjenica koja takođe zabrinjava jeste da je sve više siromašnih među radno sposobnim stanovništvom u dobi između 40 i 50 godina, koji jako teško pronalaze posao. Predstavnica Centra za socijalni rad je naglasila da, pored 623 građanina koji se svakodnevno hrane u javnim kuhinjama, u ekstremno siromašno stanovništvo spadaju i 600 korisnika stalne socijalne pomoći, zatim 2 500 koji povremeno dobijaju pomoć, te oko 3 000 invalidnih, starih i nemoćnih koji primaju dodatak za tuđu njegu i pomoć.
Predstavnik Merhameta Fahrudin Prlja i Pučke kuhinje župe iz Budžaka Antonio Dogan su istakli da im se svakodnevnio javljaju novi ljudi koji traže besplatan obrok, „ali da ni za ove već postojeće nemaju dovoljno hrane“.
Za razliku od dvije javne kuhinje Crvenog krsta, gdje korisnici moraju doći da bi dobili obrok, Merhamet i Pučka kuhinja za stara, bolesna i nepokretna lica, dostavljaju hranu svakodnevno. Oni ističu da dotacije od Grada Banja Luke pokrivaju otprilike samo polovinu godišnjih troškova, a za drugu polovinu se snalaze na razne načine: iz dijaspore i ljudi dobre volje iz cijele BiH, te projektima iz inostranstva, a ponekad i neke tvornice prehrambenih proizvoda doniraju hranu za rad kuhinja.
Predstavnik Merhameta Fahrudin Prlja je posebno skrenuo pažnju na činjenicu da Humanitarne organizacije nisu oslobođene plaćenja poreza na dodatnu vrijednost ističući da je Merahmet za prvih šest mjeseci ove godine morao da plati 10.000 KM poreza!
„Tim novcem bismo mogli da nahranimo još najmanje 40 duša“, naglasio je Prlja. Da apsurd bude veći, država je, kako su istakli novinari na doručku, oslobodila PDV-a  restoran zajedničkih institucija, gdje se hrane poslanici, ministri i drugi najviši državni funkcioneri!
“Doručak sa novinarima” je jedna od aktivnosti u okviru projekta X- Press, koji finansira Evropska unija.

Zaposlene dvije osobe sa invaliditetom
Banja Luka, 4. septembar 2010.
Na Doručku sa novinarima održanom 4. septembra ove godine u Banjaluci nevladina organizacija Fontana predstavila je rezultate koje su postigli u projektu “Radio-medij jednakih mogućnosti za sve”. A najznačajniji rezultat jeste da su zaposlene dvije mlade osobe sa invaliditetom na radio stanici Balkan.
U ime Fonatne govorile su Biljana Predojević i Anita Šimundža, a bili su prisutni i novozaposleni radionovinari Vera Bošković i Igor Jokić. Koordinatorica projekta Anita Šimundža je upoznala novinarke i novinare sa glavnim aktivnostima projekta i pozvala ih da aktivno učestvuju u podizanju svijesti javnosti o položaju osoba sa invaliditetom u društvu, rekavši da “samo udruženim snagama i kapacitetima možemo obezbijediti bolju budućnost za ove osobe”. U Fontani očekuju skoro zapošljavanje još pet osoba sa invaliditetom koje su prošle obuku za radionovinara, a krajnji cilj im je da bude zaposleno 10 osoba sa invaliditetom. Svoje impresije iznijeli su i “novopečeni” novinari koji nisu krili iznenađenje, jer kako kaže Vera Bošković, “mislila sam da je edukacija proforme i nisam mnogo očekivala od ovog projekta.”
“Doručak sa novinarima” je jedna od aktivnosti u okviru projekta X- Press, koji finansira Evropska unija.

 

Kultura na marginama

Banja Luka, 25. avgust 2010.

“Kultura na marginama” bila je tema Doručka sa novinarima” koji je organizovan 25. avgusta u prostorijama Banjalučkog studentskog pozorišta. O problemima sa kojima se susreću dva banjalučka pozorišta, Banjalučko studentsko pozorište i pozorište Jazavac, razgovarali smo sa Milanom Leperom i Mariom Lukajićem.

Milan Leper iz Banjalučkog studentskog pozorišta je rekao da i pored očigledno teških uslova u kojima ovo pozorište radi  je uspjevalo da završi poslove, odnosno da održava predstave. “Pozorište je skupa igračka. Da je to tako pokazuje činjenica da  i ovakav prostor u kojem radimo, a koji nema ni rasvjetu, mnogo tražen. Ljudi nemaju gdje da igraju, tako da je potreba za još jednom scenom zaista izražena”, dodaje Leper. On najveći problem vidi u tome što ne postoji strategija, niti vizija od strane institucija kojim putem treba da ide pozorišna djelatnost.

Mario Lukajić iz pozorišta Jazavac ja rekao da se ovo pozorište u petoj godini postojanja nalazi pred zatvaranjem zbog nedostatka sredstava za rad. Da kultura i umjetnost takodje nisu imuni na korupciju, “rođačke veze”,  bliskost sa vlašću, pokazuje i činjenica da se ovo pozorište nalazi u teškoj situaciji upravo iz razloga što je predsjednik pozorišta Jazavca Mario Lukajić ukazivao na propuste pri dodjeli sredstava za rad raznim institucijama. ” U državnim institucijama se zapošljavaju rođaci od ljudi koji rade u ministarstvima, oni primaju plate, a ni ne dolaze na posao. To je kod nas legalno i za to ima novca, a kada se pojavi ekipa mladih ljudi koja radi za nju nema osnovnih sredstava”, ogorčen je Lukajić. On je naveo očigledan primjer odnosa vlasti prema pozorišnoj umjetnosti: gradska vlast je u prošloj godini više novca izdvojila za iznajmljivanje poljskih WC-ova nego za rad ovog pozorišta.

“Doručak sa novinarima” je jedna od aktivnosti u okviru projekta X- Press, koji finansira Evropska unija.

 

Diskriminacija manjina na predstojećim izborima

Banja Luka, 31. juli 2010.

Predstavnici  nacionalnih manjina ni na predstojećim opštim izborima u BiH neće moći da se kandiduju za najviše državne funkcije, jer je država ignorisala odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Sejdić – Finci, zaključeno je na “Doručku sa novinarima” u Banjaluci, na kome je govorio Nedžad Jusić, predsjedavajući Savjeta nacionalnih manjina BiH.
Odlukom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić – Finci, iz decembra prošle godine, nalaže se BiH da omogući i pripadnicima nacionalnih manjina da budu birani na najviše funkcije u državi. S obzirom da su pripreme za opšte izbore uveliko u toku i da nema ništa od ravnopravnog učešća manjina na izborima, četvero pripadnika nacionalnih manjina je podnijelo apelaciju Ustavnom sudu BiH da obustavi izborni proces dok se ne implementira odluka suda u Strazburu.
“Učinjena je nepravda prema nacionalnim manjinama i ljudima koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi. Zbog toga su predstavnici nacionalnih manjina predali apelaciju Ustavnom sudu BiH da se privremeno obustavi izborni proces, dok se ne provede presuda Evropskog suda za ljudska prava, koja podrazumijeva da se nacionalnim manjinama obezbijedi pravo kandidovanja na izborima za najviše državne funkcionere”, kazao je Jusić.
“Ukoliko Ustavni sud BiH, iz bilo kog razloga, odluči da nije nadležan za rješavanje naših problema, ponovo ćemo uputiti tužbu Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu protiv države BiH”, upozorio je Jusić dodajući da se očekuje oko 150 tužbi protiv BiH koje će državu da koštaju  40 000 maraka po tužbi.

Na doručku je razgovarano i o radu Savjeta nacionalnih manjina pri parlamentu BiH i o položaju romske nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini.

Doručak sa novinarima je jedna od aktivnosti projekta X-Press koji provode Helsinški parlament građana Banjaluka, Fondacija Cure iz Sarajeva i Udruženje mladih novinara RS, a koji finansira Evropska unija.

 

Ateisti, marginalna društvena grupa u BiH

Banja Luka, 23. juni 2010.
“U BiH je biti vjernik uslov da se dobije posao i riješi niz statusnih pitanja”, istakao je, na banjalučkom doručku sa novinarima, profesor Miodrag Živanović. Govoreći o ateizmu i ateistima kao marginalizovanoj društvenoj grupi, Živanović je naglasio da u “BiH vlada klerikalizam – stanje kada se religija, vjera i crkva sjedine i postanu politički akteri”.
“Vjerske vođe su dobile političke funkcije i oni su ti koji odlučuju o reformi policije ili vojske, o investicijama i razvoju ekonomije, a političari su zauzvrat postali najuticajniji dio vjerskih zajednica. To je sumorna je slika bh društva”, istakao je Živanović dodajući da u takvoj situaciji, gdje političari koketiraju sa vjerskim zajednicama, ni građanima ne preostaje ništa drugo nego da se zbog lične perspektive priklanjaju jednoj od tri vjersko-etničke skupine.
Postavlja se pitanje da li neko može biti predsjednik države, ministar ili direktor nekog zanačajnog preduzeća, a da se pritom izjašnjava kao atesita!?  Svi oni koju se deklarišu kao ateisti su ne samo marginalizovani, nego i nemoralni, jer odudaraju od običajnih normi nosilaca morala –  crkava i džamija. “Deklarisati se kao ateista podrazumejva biti socijalno isključen i u svojim pravima biti uskraćen 104%”, zaključio je Živanović.
Inače, statistički podaci govore da se na početku 21. vijeka između 75 i 80 odsto ljudi izjašnjavalo kao vjernici, odnosno pripadnici neke vjerske skupine. Nagli porast vjernika bilježi se i u državama nastalih raspadom bivše Jugoslavije.

 

Radionica za studente novinarstva i u Banjaluci

Banja Luka, 9. juni 2010.
Danas je u Banjaluci na Fakultetu političkih nauka održana radionica za studente četvrte godine novinarstva pod nazivom: „Standardi u izvještavanju o marginalizovanim grupama“, koju je vodio novinar i NVO aktivista Aleksandar Živanović. 
U uvodnom dijelu predavanja Živanović je govorio o etičkim standardima u novinarstvu, šta se i ko može podvesti pod marginalizovane grupe, te na šta novinari moraju da obrate pažnju kada izvještavaju o ovim grupama. Jedan od bitnih stvari na koje treba obratiti posebnu pažnja jesu predrasude i stereotipno prikazivanje određenih društvenih grupa, naglasio je Živanović, i dodao da se novinari trebaju stalno preispitivati da li su neku određenu marginalizovanu grupu, o kojoj pišu tekst ili prave prilog, stereotipno prikazali. Svi studenti su rekli da imaju predrasude prema određenim grupama, naročito prema pripadnicima LGBTIQ populacije, te prema pripadnicima drugih vjerskih zajednica i/ili političkih grupa. Nazanimljiviji i svakako najdinamičniji dio radionice su bile vježbe iz analize novinskih tekstova, gdje su studenti trebali da uoče greške u izvještavnju o marginalizovanim grupama. Studente su najviše zanimale rad i odluke RAK-a i Vijeća za štampu, te problemi u vezi sa emisijama uživo, kada sagovornici ili gledoci iskoriste emisiju za nekorektan govor ili govor mržnje.

 

Radionica za studente žurnalistike

Tuzla, 2. juni 2010.

Na Filozofskom fakultetu u Tuzli je 31. maja održana radionica pod nazivom „Standardi u izvještavanju o marginalizovanim grupama“. Radionicu je vodila novinarka Milkica Milojević, a na radionici je bilo prisutno 17 studentica i studenata treće godine novinarstva.Milojevićka je upoznala studente sa najugroženijim marginalizovanim grupama u našem društvu i načinima na koji mediji izvještavaju o njima. „Pored toga što su daleko od procesa donošenja odluka, ove grupe su takođe i medijski zapostavljene, što ih dodatno marginalizuje i udaljava od mogućnosti da uživaju sva prava koja su im zagarantovana Ustavom“, istakla je Milojevićka.
Veliki problem kod medijskog predstavljanja različitih marginalizovanih grupa predstavlja i stereotipno izvještavanje, koje je, prema ocjeni Milijevićke, posljedica nemara novinara, tabloidizacije, nedostatka znanja, saosjećanja i hrabrosti, ali i nespremnosti novinara da prihvate izazov. Posebnu pažnju, prema njenim riječima, treba obratiti i na jezik, odnosno terminologiju koja se upotrebljava kada se izvještava o marginalizovanim grupama, kako bi se izbjegla upotreba uvredljivog i diskriminatornog jezika koji često poziva na otvoren otpor i mržnju prema određenim manjinskim grupama. Ono čime novinar/ka treba da se vodi jeste profesionalizam, odnosno pridržavanje kodeksa i zakona kada je u pitanju izvješatavanja o marginalizovanim grupama, poručila je Milkica Milojević.

 

Hitno donijeti Zakon o socijalnoj zaštiti

Banja Luka, 4. maj 2010.

Predsjednik Saveza slijepih RS Branko Suzić, apelovao je danas, na „Doručku sa novinarima“, na nadležne institucije da što hitnije usvoje Zakon o socijalnoj zaštiti RS kako bi se, barem malo, poboljšao jako težak položaj slijepih i slabovidih osoba, kao i svih drugih osoba sa invaliditetom. Naime, Zakon o socijalnoj zaštiti čeka na usvajanje više od dvije godine i već se nekoliko puta zakazivalo usvajanje istog ali je skinut sa dnevnog reda Narodne skupštine RS, podsjetio je Suzić.

„Neusvajanje ovog Zakona populaciju slijepih i slabovidih ostavlja na rubu siromaštva. 66% od oko 2000, koliko ih živi u Republici Srpskoj, je na rubu siromaštva, dok je njih 17% u zoni ekstremnog siromaštva“, naglasio je Suzić.

Ovakvu situaciju dodatno usložnjava i činjenica da je jako malo slijepih i slabovidih zaposleno – svega njih 84. Privatni poslodavci izbjegavaju da zapošljavaju ovakva lica zato što se radi o devedesetpostotnim ili stopostotnim invalidima, a kada je riječ i zvaničnim institucijama, Suzić je rekao da su samo dvije osobe nedavno zaposlene od strane opštinskih institucija u Brodu i Zvorniku.

Na otežan rad Saveza slijepih, kao i mnogih drugih udruženja osoba sa invaliditetom, takođe utiče i neusvajanje podzakonskih akata Zakona o igrama na sreću, tako da ova udruženja već godinu i po ostaju uskraćena za sredstva od igara na sreću.

I dok su udruženja čekala i još uvijek čekaju da se riješi pitanje isplate sredstava od igra na sreću, Lutrije RS su dobile novu zgradu, što, kao je istakao Suzić, još više „rasrđuje udruženja osoba sa invaliditetom“.

Suzić je ukazao i na drastične razlike koje postoje između RS i Federacije BiH u kojoj su socijalna davanja za slijepe i slabovide daleko veća.

On je podsjetio i na niz drugih barijera sa kojima se slijepi i slabovidi svakodnevno susreću kao što su pitanja kretanja (npr. u Banjoj Luci još uvijek nema nijednog govornog semafora, iako je izašla već treća generacija ovih semafora u svijetu), nedostatak govornih softvera za računare i mobilne telefone,  neprilagođenost TV programa i web sajtova slijepim licima, te kadrovska i materijalna nepripremljenost škola za uključivanje slijepe i slabovide djece u redovno obrazovanje.

Doručak sa novinarima je dio projekta X-press, koji zajednički provode Helsinški parlament građana Banjaluka, Fondacija Cure i Udruženje mladih novinara RS. Projekat podržava Evropska unija.

 

Predloženo osnivanje Fondacije „Srđan Aleksić“

Banja Luka, 22. april 2010.

Na konferenciji „Mediji i NVO: između skepticizma i partnerstva“ na kojoj se razgovaralo o dodjeli novinarske nagrade „Srđan Aleksić“ za profesionalno medijsko izvještavanje o marginalizovanim grupama u BiH, predloženo je osnivanje Fondacije „Srđan Aleksić“ preko koje bi se obezbijeđivala sredstava za dodjelu novinarskih nagrada.

Ideja je da se preko godišnjih članarina i donacija zainteresovanih nevladinih organizacija i pojedinaca obezbijede sredstava za nagrade koje bi se dodjeljivale svake godine novinarkama i novinarima koji kontinuirano prate i izvještavaju o problemima i položaju različitih marginalizovanih grupa u bh društvu i čiji prilozi i/ili tekstovi rezultiraju konkretnim akcijama i pomacima u praksi.

„Ovo je prilika da se organizacije civilnog društva okupe i ujedine oko zajedničkog nam interesa, a to je borba za humano i tolerantno društvo. Trebamo istrajati u tome da novinarska nagrada bude nezavisna, a to bismo mogli postići osnivanjem Fondacije u kojoj bi nekim simboličnim iznosima mogle participirati sve nevladine organizacije“, objasnila je jedna od učesnica konferencije predsjednica Foruma žena Bratunac Stanojka Tešić.

Na konferenciji je takođe predloženo i da se otvori poseban web sajt na kojem bi se mogle naći sve informacije o novinarskoj nagradi „Srđan Aleskić“, kao i da se što više nevladinih organizacija obavijesti i informiše o načinu na koji mogu predlagati novinare i novinarke ili medije za dodjelu specijalne nagrade za izvještavanje u kontinuitetu.

Na konferenciji se diskutovalo i o terminologiji koja se koristi u medijima kada se izvještava o marginalizovanim grupama, a koja je često uvredljiva i ponižavajuća, kao što je slučaj sa terminima cigani, drogeraši, pederi, retardirani, itd. „Najispravnije je da novinari pitaju same pripadnike različitih marginalizovanih grupa šta ih ne vrijeđa i kojim imenima da ih oslovljavaju“, preporuka je nevladinih organizacija.

Konferencija „Mediji i NVO: između skepticizma i partnerstva“ je održana u Banjoj Luci 20. i 21. aprila, u organizaciji Helsinškog parlamenta građana, Fondacije Cure i Udruženja mladih novinara RS.

D.D.


Fenomen autizma

Banja Luka, 26. mart 2010.

„Šta naši vrli stručnjaci rade kada se susretnu sa djetetom koje se agresivnije ponaša? Prepišu mu antidepresive da ga smire, samo to znaju i to je prava katastrofa“, istakao je Drakulić dodajući da se u svijetu bilježi svakodnevni porast broja djece sa dijagnosticiranim autizmom.
Prema njegovim riječima u ovom momentu u RS ne postoji bilo kakva institucionalna podrška djeci sa autizmom, „jer postojeće institucije koje rade sa djecom sa razvojnim problemima nisu adekvatne, stručni kadar praktično ne postoji, a pojedinačna postignuća u smislu uključivanja autistične djece u obrazovne ustanove, još uvijek su presedani koji suviše ovise o dobroj volji i strpljenju pojedinaca“.
Banjalučko Udruženje „Djeca svjetlosti“ koje okuplja 25 roditelja sa autističnom djecom traži od nadležnih institucija da iznađu način za uključivanje autistične djece u redovno školovanje uz angažman ličnog asistenta, te formiranje Centra za autizam kao nosioca i koordinatora stručnog rada, ali i kao alternativne obrazovne ustanove za djecu kojoj iz bilo kog razloga nije moguće obezbijediti inkluziju u redovne ustanove.
Jedan od ciljeva Udruženja je i razbijanje stereotipa o autističnim ljudima kao vanzemaljcima ili emotivno hladnim osoba. „Oni su ljudi kao i mi, samo što drugačije percipiraju i reaguju na stvari“, istakao je Drakulić.
Stop nasilju nad ženama
Banja Luka, 25. novembar 2009.
„Na SOS telefon 1264 u Republici Srpskoj od početka godine do oktobra 2009. javile su se 1572 žrtve nasilja od kojih su većina bile žene starosne dobi od 19 do 60 godina. U isto vrijeme, SOS telefon 1265, koji pokriva područje Federacije BiH, pozvalo je 2120 žrtava nasilja. No, ove podatke treba uzeti sa rezervom, jer veliki broj slučajeva nasilja ostaje neprijavljen“, istakla je na „Doručku sa novinarima“ aktivistica Udruženih žena Aleksandra Petrić najavljujući početak kampanje „16 dana aktivizma protiv rodnog nasilja u BiH“.
Ona je podsjetila da je „16 dana aktivizma protiv rodnog nasilja“ međunarodna kampanja, pokrenuta 1991. godine u kojoj je, od tada do 2008. godine, učestvovalo 2800 organizacija iz 156 zemalja svijeta. Kampanjom se obilježavaju datumi od 25. novembra – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama do 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava kako bi se simbolično povezalo i naglasilo da nasilje nad ženama predstavlja kršenje osnovnih ljudskih prava.
Neki od ključnih zahtjeva ovogodišnje kampanje odnose se na snažnije i efikasnije uključivanje sudova i policije u borbu protiv nasilja nad ženama i na povećanje finansijskih izdavanja za sve programe koji se tiču borbe protiv nasilja, navela je Petrićka.
Nakon „Doručka sa novinarima“, Udružene žene Banja Luka i Helsinški parlament građana organizovali su na Trgu krajine u Banjoj Luci akciju dijeljenja promotivnih letaka i kalendara sa porukama ovogodišnje kampanje „16 dana aktivizma“, kao i bijelih trakica koje su namijenjene prvenstveno muškarcima koji, nošenjem bijelih traka, pokazuju da su spremni okončati nasilje nad ženama.
D.D.
Nagrada za medijsko izvještavanje
dc 017Banja Luka, 24. novembar 2009.
Dvodnevna konferencija pod nazivom „Profesionalni i etički standardi u izvještavanju o marginalizovanim grupama“, koje je održana u Banjaluci 20. i 21. novembra, okupila je 29 predstavnika medija, udruženja marginalizovanih grupa i stručnjaka iz oblasti medija.
Učesnici konferencije podržali su ideju o ustanovljavanju Antidiskriminacione nagrade koja bi se dodjeljivala za novinarske tekstove i radijske i TV priloge koji se bave problemima i položajem marginalizovanih grupa u našem društvu. Nagrade bi se dodjeljivale sa medijske učinke koji ili pomjeraju profesionalne i etičke standarde ili rezultiraju pozitivnim pomacima i/ili konkretnim rješenjima problema marginalizovanih grupa.
Na konferenciji se raspravljalo o novinarskoj etici, posljedicama komercijalizacije medija, kao i o mogućnostima da „priče“ marginalizovanih grupa dobiju više medijskog prostora.
D. D.
Prava nacionalnih manjina u BiH
Banja Luka, 20. oktobar 2009.
„Ustavni termin ‘ostali’ pod koji su svrstani pripadnici nacionalnih manjina je za ovu kategoriju građana BiH uvredljiv i diskriminirajući”, izjavio je na doručku sa novinarima  u Banjoj Luci predsjednik Saveza nacionalnih manjina RS Stevo Havreljuk dodajući da bi „ostale” trebalo zamijeniti terminom  „pripadnici nacionalnih manjina”.
„Smatramo da takav zahtjev ne zadire u položaj konstitutivnih naroda u BiH, a znatno bi doprinijelo poboljšanju položaja nacionalnih manjina u BiH i njihovoj adekvatnijoj i većoj zastupljenosti u vlasti”, istakao je Havreljuk.
Postojeća ustavna odredba „ostali” onemogućava pripadnicima nacionalnih manjina da svoje predstavnike kandiduju za mjesta u Predsjedništvu BiH, što je rezervisano samo za konstitutivne narode, zbog čega su predsjednik jevrejske zajednice Jakob Finci i član Romskog savjeta Dervo Sejdić podnijeli tužbu protiv države BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, podsjetio je Havreljuk.
U BiH je priznato 17 nacionalnih manjina. Prema popisu iz 1991. godine u BiH je bilo 36 hiljada pripadnika različitih nacionalnih manjina.
„Ovaj podatak treba uzeti sa rezervom, jer su tokom ratnih dešavanja brojni pripadnici nacionalnih manjina napustili BiH, a takođe danas imamo i neke nacionalne manjine koje tada nisu postojale. Pored toga, treba imati u vidu da se određeni broj nacionalnih manjina na posljednjem popisu izjašnjavao kao Jugosloveni”, naveo je Stevo Havreljuk.
Položaj i prava nacionalnih manjina u BiH regulisani su krovnim i entitetskim zakonima o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina. Pored toga, postoje i tri tijela koja prate provedbu ovih zakona i brinu o zaštiti prava nacionalnih manjina – Vijeće nacionalnih manjina pri Parlamentarnoj skupštini BiH, Savjet nacionalnih manjina pri Narodnoj skupštini RS i Klub ostalih koji djeluje u okviru Doma naroda Narodne skupštine RS. „No, sva tri tijela imaju isključivo savjetodavnu ulogu”, kazao je Havreljuk.
Govoreći o očuvanju kulturne baštine i tradicije nacionalnih manjina u BiH, Havreljuk je istakao da se maternji jezici nacionalnih manjina njeguju unutar porodičnih krugova, vjerskih obreda i kroz organizovanje kulturno-umjetničkih manifestacija, te da je na teritoriji RS dodatna nastava za djecu pripadnike nacionalnih manjina na kojima mogu učiti svoj jezik i istoriju organizovana samo na području prnjavorske opštine. „Tamo je organizovana dodatna nastava na ukrajinskom i italijanskom jeziku”, naveo je Havreljuk dodajući da bi uskoro dodatna nastava za ukrajinsku djecu mogla biti organizovana i u jednoj od banjalučkih osnovnih škola.
Jedan od problema sa kojima se udruženja nacionalnih manjina susreću je i problem finansiranja. „Za 2009. godinu Ministarstvo prosvjete i kulture RS je predvidjelo 100.000 KM za kulturne aktivnosti 40-tak udruženja nacionalnih manjina, no, do sada je na adrese udruženja prebačeno 70.000 KM”, rekao je Havreljuk dodajući da se udruženja finansiraju uglavnom na lokalnom nivou.
„Ali ni to nije adekvatno riješeno, pa se dešava da udruženja koja broje dosta članova dobiju isti iznos kao i udruženja koja imaju tek desetak članova”, naglasio je Havreljuk.
Predstavnica Helsinškog parlamenta građana Banja Luka (HPG BL) Vedrana Dimitrijević je novinare upoznala sa projektom koji HPG BL realizuje, a čiji fokus je na ostvarivanju prava pripadnika nacionalnih manjina na opštinskom/općinskom nivou.
Ističući da je projekat regionalnog karaktera, te da se, osim u BiH, provodi i u Hrvatskoj i Srbiji, ona je navela da je upravo završen terenski dio istraživanja u tri opštine u BiH – Banjoj Luci, Prijedoru i Tuzli, koje je pokazalo da su neki od problema sa kojima se nacionalne manjine susreću finansiranje (odnosno nejasni kriterijumi za dodjelu novčanih sredstava udruženima nacionalnih manjina), očuvanje maternjeg jezika i Izborni zakon BiH koji omogućuje i političkim partijama da za odbornike kandiduju predstavnike nacionalnih manjina. Na posljednjim lokalnim izborima na čitavoj teritoriji BiH izabrano je ukupno 35 odbornika ispred reda nacionalnih manjina, ali ih je većina u odborničke klupe ušla ispred stranaka koje su ih kandidovale, a ne ispred udruženja nacionalnih manjina.
D.D.

Miješani brakovi

Sarajevo, 19. oktobar 2009.

Tema devete „X-press“ sesije u Sarajevu bila su djeca iz „miješanih“ brakova. Uvodničarka sesije Vesna Andree Zaimović, muzikologinja i urednica web portala www.radiosarajevo.ba, je istakla da je bitna odrednica „miješanih“ brakova ta da su zasnovani prvenstveno na ljubavi i slobodi izbora, te da je stoga veoma diskriminirajući odnos društva koje često nameće obavezu potomstvu iz takvog braka da se opredijele za jednu nacionalnu, odnosno etničku pripadnost.

U razgovoru sa prisutnim novinarima/novinarkama zaključeno je da većina djece iz «miješanih» brakova, već u najranijoj mladosti moraju društvu odgovarati na mnoga ozbiljna i teška pitanja. Međutim, konstatovano je i da se ta djeca bolje snalaze u logičkom objašnjenju različitosti, da bolje funkcionišu u različitim sredinama, te da, još kao veoma mala, znaju braniti svoj identitet.

Deveti sarajevski „Doručak sa novinarima“ održan je 10. oktobra u okviru projekta „X-press“ koji finansira Evropska komisija.

S.C.

Socijalna politika u BiH

Banja Luka, 15. septembar 2009.

socijalna

Na osmom „Doručku sa novinarima” koji smo organizovali u Banjoj Luci predstavnici nevladine organizacije Inicijativa i civilna akcija (ICVA) predstavili su rezultate analize „Primjena Evropske socijalne povelje kroz zakone i praksu u BiH“ koji ukazuju na haotično stanje na polju socijalne zaštite u BiH. „Stanje je haotično zbog neusaglašenih zakonskih rješenja, ali i zbog činjenice da se socijalna politika u BiH zasniva na kategorizaciji, a ne na stvarnim potrebama ljudi. Zbog svega toga veliki broj ljudi koji su u stvarnoj socijalnoj potrebi, ostaje uskraćen za određena socijalna davanja i pomoć“, istakao je Milan Mirić, koordinator mreže ICVA.

Novinarima su predstavljeni i rezultati istraživanja rađenog sa različitim društveno marginalizovanim grupama koje su partnerski sproveli Helsinški parlament građana Banja Luka i Biro za ljudska prava Tuzla. Iznoseći neke od rezultata ovog istraživanja Tanja Slijepac je navela da 47 odsto od 105 intervjuisanih samohranih majki u BiH nije zaposleno, jer nemaju kome da ostavu  djecu na čuvanje dok rade.

„Čak 58 odsto samohranih majki ima mjesečni prihod manji od 500 KM, što pokazuje da više od pola ove populacije živi ispod granice siromaštva. Samo 35 odsto samohranih majki zna da postoje ustanove koje im mogu dati savjet ili pomoć”, napomenula je Tanja Slijepac.

Direktorica ICVA Vesna Vukmanić je najavila da će ova organizacija zajedno sa još 15-tak nevladinih organizacija tražiti od vlasti da donesu Zakon o socijalnom i finansijskom minimumu, kao i Zakon o zaštiti prava pacijenata.

„Brojne su kategorije koje su trenutno lišene socijalnih i prava iz zdravstvene zaštite. Tu spadaju ljudi koji su ostali bez posla, a nisu se na vrijeme prijavili na Biro za zapošljavanje u Federaciji BiH, pa djeca iz domova koja su navršila 18 godina i moraju da izađu iz doma, pa ljudi kojima poslodavci nisu uplaćivali doprinose, itd.”, navela je Vukmanić.

Prema njenim riječima i sami parlamentarci na svim nivoima vlasti bi se morali više uključiti u praćenje realizacije zakona za koje su glasali.

„Poslanici u parlamentima samo dignu ruku za usvajanje nekog zakona, ali poslije uopšte ne znaju šta se sa tim zakonom dešava. Trebalo bi više da prate i kontrolišu šta i kako radi izvršna vlast”, istakla je Vukmanićka.

Položaj novinarstva u BiH

Sarajevo, 29. avgust 2009.

O položaju novinara i novinarki u BiH razgovaralo se i na sedmom doručku sa novinarima koji je 29. avgusta organizovan u Sarajevu. Uvodničar sesije bio je Faruk Borić, novinar lista Oslobođenje, koji je kazao da je normalno da i novinari i novinarke, kao i svi drugi ljudi, imaju potrebu za  finansijskom sigurnosti, ali da su, istovremeno, oni ti koji biraju radne sredine, uređivačke politike i redakcije u kojimaće raditi.

Na sesiji je zaključeno da se novinarski posao svodi na izbor između dvije opcije: beskompromisno poštivanje standarda profesije bez obzira na malu platu ili podilaženje uredničkim zahtjevima bez obzira što se kose sa profesionalnom etikom, uglavnom zbog finansijske dobiti.

„Sve vam bude jasno kada uporedite prosječnu novinarsku platu sa platom čistačice u BH telekomu,” kaže Borić.
Učesnici sesije iz elektronskih i štampanih medija su se složili da je jedini pravi put za novinara/ku, koji možda ne donosi finansijsku dobit na prvu, očuvanje profesionalnog integriteta. Prije ili kasnije, takav stav će biti prepoznat i poštovan od publike i kolega koji cijene profesionalne standarde.

Oboljeli od PTSP

ptpsBanja Luka, 21. avgust 2009.

Tema sedmog „Doručka sa novinarima”, koji je 21. avgusta organizovan u Banjoj Luci, bili su problemi osoba oboljelih od posttraumtskog stresnog poremećaja (PTSP).
Klinička psihologinja Tatjana Popović novinarima je skrenula pažnju na potrebu što pozitivnijeg izvještavanja o oboljelim od PTSP. „Dokazano je da učestali medijski napisi o samoubistvima utiču na povećanje broja samoubistava”, objasnila je Popovićka dodajući da u RS još nema specijalizovanog savjetovališta u kojem bi se liječile osobe oboljele od PTSP, kao ni dovoljno stručnog kadra koji bi radio sa njima.
U Republici Srpskoj do sada je provedeno samo jedno istraživanje o osobama oboljelim od PTSP među boračkom populacijom. Istraživanje je rađeno na uzorku od 600 ispitanika i pokazalo je da čak 45,4% demobilisanih boraca ima neke od simptoma PTSP.

U RS za sada je registrovano samo jedno udruženje oboljelih od PTSP. Riječ je o udruženju „Jedinstvo“ koje broji oko 200 članova uglavnom sa područja banjačučke regije. Predjsednik Udruženja Dragan Šajić kaže da se članovi udruženja suočavaju sa različitim problemima, počevši od straha da odu kod psihijatra i zatraže stručnu pomoć do nerazumjevanja nadležnih institucija koji postojanje PTSP ignorišu ili ne razumiju.

Klinička psihologinja Tatjana Popović je navela da određene životne situacije naročito nepovoljno mogu da utiču na oboljele od PTSP kao što su smrt bliske osobe, bračni konflikti, stambeni problemi ili obezvređivanje.

„Osobe osoljele od PTSP žive u stalnom iščekivanju katastrofe“, navela je Popovićka dodajući da vrijeme samo po sebi neće pomoći osobi oboljeloj od PTSP da prevaziće određenu traumu. „Tu su najvažniji podrška porodice i podrška okoline“, rekla je Popovićka.

Doručak sa novinarima u Sarajevu

Sarajevo, 19. juli 2009.

Šesti sarajevski „Doručak sa novinarima“ održan je 18. jula u klubu Brahana u Sarajevu na temu „BH novinarstvo između margine i strane u sukobu“, a uvodničar sesije je bio  Ekrem Tinjak, novinar i pomoćnik glavnog i odgovornog urednika Magazina Start BiH.

Na samom početku sesije Tinjak je prisutnima pojasnio pojam nezavisnosti u medijima i pojam cenzure i autocenzure. Zaključio je da novinari i novinarke danas jesu na margini i u manjini, iako se to na prvi pogled ne čini tako. Zaključio je da mnogi novinari i novinarke krše pravila etike u novinarstvu i pojam profesionalnosti u radu. Novinarsko zanimanje podijelio je u dvije grupe: novinare/ke – biznismene i novinare/ke – filozofe. „Biznismeni misle na svoju egzistenciju, pristaju na kompromise sa vlasnicima medija i nerijetko izdaju profesiju, dok filozofi kritikuju društvo“, rekao je Tinjak.

Kao neizostavan problem u profesiji, Ekrem Tirak je naveo stepen obrazovanosti novinara i novinarki i urednika/ca koji kroje mišljenje javnosti. Zaključio je da je veliki broj neobrazovanih u novinarstvu, koji zbog svog neiskustva i neznanja, te pritisaka vlasnika medija pišu površne tekstove. Na sesiji se pričalo i o učestalom napadu na novinare i novinarke. U prvih 5 mjeseci ove godine je napadnuto 16 novinara i novinarki. Napadi, koji sve češće postaju fizički obračuni, su reakcije neistomišljenika na tekstove koji obrađuju neuobičajene, tabu teme. Reakcija javnosti na takve pojave je sve blaža, što stvara sliku da su novinari i novinarke nezaštićeni i da je to prihvatljiv način komunikacije s njima. Tome u prilog ide i nedavni napad Tasima Kučevića i njegovih tjelohranitelja na novinarku FTV Vildanu Duran, koji se desio ispred Suda BiH. Ekrem Tirak je naglasio da je potrebno više solidarnosti među samim novinarima i novinarkama, što najviše treba mladim i neiskusnim kolegama i kolegicama.

Svi prisutni su se složili, da bez obzira na pritiske i teške uslove rada, novinarke i novinari imaju najviše odgovornosti za objavljene tekstove. Ekrem Tirak je naglasio da su autori  ti koji uvijek mogu reći: „Ja se neću potpisati ispod tog teksta!“
Doručak sa novinarima u Banjoj Luci

povredapotrosacaBanja Luka, 4. juli 2009.

U prvih pet mjeseci 2009. godine nevladinoj organizaciji Plava sfera obratilo se 400 građana i građanki žaleći se na povredu svojih potrošačkih prava, izjavio je direktor za razvoj Plave sfere Danijel Malić na „Doručku sa novinarima“ koji je organizovao Helsinški parlament građana Banja Luka u okviru projekta „X-press“ 3. jula u Banjoj Luci, na temu zaštite prava potrošača.

Malić je objasnio da su se pritužbe građana uglavnom odnosile na račune za struju i grijanje, te na nezadovoljavajući kvalitet trgovinskih usluga i proizvoda.

Posljednje istraživanje koje je sprovela Asocijacija potrošača RS je pokazalo da je svega 4% građana i građanki RS upoznato sa odredbama krovnog Zakona o zaštiti potrošača koji je na snagu stupio 2006. godine. Ova činjenica ukazuje na potrebu uspostavljanja bolje saradnje između udruženja potrošača, vladinih institucija i medija koji i sami nerijetko krše prava potrošača reklamirajući određene proizvode i usluge koji nisu u skladu sa Zakonom, istakao je Malić.

Pomoćnica ministra za trgovinu i turizam u Vladi RS Dušanka Tegeltija je istakla da je u zadnje tri godine napravljen veliki pomak u saradnji između resornih ministarstva i udruženja potrošača.

„U 2006. godini imali smo samo četiri udruženja, a danas ih imamo deset u RS. Pored toga budžetska izdvajanja za rad ovih udruženja povećana su sa 45.000 na 100.000 KM“, istakla je Tegeltija dodajući da su, osim entitetskih ministarstava trogovine i udruženja potrošača, za zaštitu prava potrošača u Bosni i Hercegovini zaduženi i Ombudsman za zaštitu potrošača sa sjedištem u Mostaru, Ministarstvo spoljnih poslova BiH, Savjet potrošača BiH, inspekcijski organi, te Kancelarija za zaštitu potrošača pri Vladi RS.

Kada je riječ o hrani i odjeći kuju kupujemo, Malić je rekao da problem predstavlja nepostojanje akreditovanih laboratorija u kojima bi se vršile određene hemijske i druge analize ovih proizvoda.

„Ove analize su jako skupe i naša udruženja nemaju finansijska sredstva da ih vrše“, naglasio je Malić. On je za naredni period najavio štamapanje informatora sa savjetima za potrošače-korisnike turističkih usluga.

Najava sarajevskog doručka sa novinarima

11. april 2009.

Helsinški parlament građana Banjaluka i Fondacija CURE organizovaće u subotu 11. aprila 2009. godine u Sarajevu X-PRESS sesiju “Građanstvo u raljama pravosuđa”, na kojoj će uvodničarka biti Branka Inić, pravna savjetnica Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH. Inić će, iz iskustva u hiljadama slučajeva koji se vode pred domaćim pravosuđem, govoriti o tome gdje počinje i završava neovisnost i nepristrasnost suda, zašto predsjednici sudova rijetko donose odluke o izuzeću sudija i sutkinja, zašto Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH nema predstavnike nevladinih organizacija, te kako novinari i novinarke koji prate rad pravosuđa mogu biti efikasniji.

E.J.

Počele prve aktivnosti projekta X-press

Banja Luka/Sarajevo, 20. mart 2009.

Tokom februara i marta održane su prve aktivnosti projekta koji nosi naziv X–Press – Društvena uključenost marginalizovanih i ranjivih grupa putem medija, koji zajednički provode Fondacija „Cure” iz Sarajeva, Udruženje mladih novinara RS i Helsinški parlament građana iz Banjaluke. „Doručak sa novinarima“ je simboličan naziv niza mjesečnih sastanaka koji će se održavati naredne dvije godine u Banjaluci i Sarajevu. Na svaki sastanak pored novinara ćemo pozivati predstavnike udruženja marginalizovanih i ranjivih grupa i udruženja koja se bave tom problematikom, te predstavnike nadležnih institucija, u cilju stvaranja trajnog partnerstva između medija i nevladinih organizacija.
Tokom navedena dva mjeseca održali smo četiri sastanka u Sarajevu i Banjaluci na kojima smo razgovarali o mladima kao marginalizovanoj grupi, ženama i nasilju u porodici, te o slijepim osobama kao jednoj od grupa sa posebnim potrebama.
Projekat podržava Evropska unija.

A.Ž.

Facebook
Twitter
LinkedIn

Najnovije vijesti