Efektivno prilagođavanje klimatskim promjenama podrazumijeva da žene, muškarci i djeca različito doživljavaju uticaje u zavisnosti od toga gdje žive, kako pronalaze sredstva za život i koje uloge imaju u svojim porodicama i zajednicama.
Klimatske promjene su jedan od najvećih izazova sa kojim se čovječanstvo danas suočava na globalnom nivou. Ali šta je sa ljudima koji već sada, danas, doživljavaju uticaje klimatskih promena?
Po prvi put, 2015. godine, Pariškim sporazumom u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama postavljen je globalni cilj za prilagođavanje klimatskim promjenama. Ovo je bio još jedan korak u posvećenom rješavanju klimatskih promjena uz napomenu da je ulaganje u adaptaciju neophodno i hitno. Ovaj sporazum, koji je ratificiralo 185 zemalja, povezuje klimatske promjene i ljudska prava, iskorjenjivanje siromaštva i održivi razvoj. Također priznaje važnost rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena, te poziva da klimatske akcije budu rodno odgovorne.
Dakle, kako se ove obaveze provode u praksi?
Sa ograničenim resursima dostupnim za prilagođavanje, posebno u siromašnijim zemljama, kako možemo osigurati da investicije stignu do najugroženijih žena, muškaraca, djevojčica i dječaka? Kako možemo osigurati da napori vezano za ovaj izazov bez presedana eliminišu, umjesto da pogoršaju, nejednakosti?
U Bosni i Hercegovini, sve više organizacija, posebno aktivistica je sve više fokusirano na rodne implikacije zelenih politika i investicija održivog razvoja. Realnost u mnogim zemljama je da su žene nedovoljno zastupljene u donošenju odluka u oblastima relevantnim za prilagođavanje klimatskim promjenama. Na primjer, u Bosni i Hercegovini, broj žena na visokim pozicijama u politici i vladama je zabrinjavajuće mali. A na nivou domaćinstva, moć donošenja odluka i dalje često pripada muškarcima.
Ako žene nisu uključene u donošenje odluka, kolika je vjerovatnoća da će njihovi interesi biti zastupljeni?
Učinkovito prilagođavanje klimatskim promjenama daje priliku svima da učestvuju u donošenju odluka, prepoznajući vrijednost njihovog znanja i potencijala kao nositelja promjena. Proces planiranja adaptacije osmišljen je tako da omogući ulaganje u konkretne akcije koje smanjuju ranjivost na klimatske promjene.
Međutim, postoji rizik da ulaganja u adaptaciju zapravo jačaju postojeće strukture bogatstva i moći, umjesto da koriste najugroženijim ženama i muškarcima. Adaptacija je efikasna kada je pravična, pružajući mogućnosti i koristi za sve ljude.
Hitnost prilagođavanja klimatskim promjenama nikada nije bila jasnija. Imamo priliku, kroz globalne obaveze kao što je Pariški sporazum, da brzo pojačamo djelovanje u ovoj oblasti. Da bi ovo bilo efikasno, moramo poći od premise da su svi važni – bogati ili siromašni, poljoprivrednik ili državni službenik, žena ili muškarac.
Moramo uključiti različite glasove, uključujući one koji su obično isključeni, u donošenje odluka kako bismo identificirali najbolja rješenja za prilagođavanje klimatskim promjenama. I moramo osigurati da ulaganja u adaptaciju obezbjeđuju jednake koristi za ljude svih polova i društvenih grupa. To je jedini način na koji možemo izgraditi porodice, zajednice i društva koja su otporna na uticaje klimatskih promjena.
Helsinški parlament građana kroz projekat „Ženska ljudska prava i EU intergracije“ se zalaže za uvođenje rodne ravnopravnosti i uzimanje u obzir i potrebe žena u politikama, kao i strategijama bitnim za održiv razvoj životne sredine i prilagođavanje klimatskim promjenama.
