Savjet Evrope na svojoj internet stranici obavještava o mjerama koje su zemlje članice preduzele da bi smanjile negativan uticaj pandemije na ravnopravnost polova. Bosna i Hercegovina je od početka pandemije preduzela određene mjere da se ublaži uticaj.
Dana 17. marta 2020. godine na 5. vanrednoj sjednici Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, usvojena je odluka o proglašenju stanja prirodnih ili drugih katastrofa. Savjet ministara BiH aktiviralo je rad Koordinacijskog tijela za zaštitu, spašavanje ljudi i imovine od prirodnih i drugih katastrofa, koje svoje aktivnosti obavlja u skladu s Okvirnim zakonom Zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća. Zakonom je propisano da će Savjet ministara BiH donijeti odluku o traženju međunarodne pomoći za zaštitu i spašavanje i koordinisati provođenje standardnih operativnih postupaka za prihvatanje pomoći nakon proglašenja prirodnih ili drugih katastrofa.
S ciljem usmjeravanja pomoći tokom pandemije na društveno svjestan način, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH pripremilo je Nacrt plana mjera za hitnu pomoć najugroženijim kategorijama građana za vrijeme pandemije COVID-19 u BiH. U planu se traži da se posebna pažnja posveti najugroženijim kategorijama građana, poput izbjeglica i osoba u kolektivnim centrima, osoba s invaliditetom, a posebno djeca, siromašni, romske porodice i drugi. U navedenom planu uključen je dio o prioritetnim mjerama zaštite žrtava rodno zasnovanog nasilja tokom razdoblja pandemije.
Odmah nakon izbijanja pandemije u Bosni i Hercegovini, Agencija za ravnopravnost polova BiH obratila se nevladinim organizacijama koje upravljaju sigurnim kućama, kako bi se savjetovale o prioritetnim vladinim mjerama za suzbijanje porasta nasilja u porodici. Odgovor je bio vrlo brz, detaljan i jednoglasan s obzirom da pandemija, ekonomski pad i ograničenje kretanja predstavljaju pogodno okruženje za rodno zasnovano nasilje.
Na temelju podataka prikupljenih od nevladinih organizacija i drugih institucionalnih partnera, te u skladu s Akcijskim planom Bosne i Hercegovine o UNSCR 1325 (2018. – 2022.), Akcijskim planom za ravnopravnost polova u Bosni i Hercegovini (2018. – 2022.), i hitnim mjerama preporučenim od strane Vlade, Agencija za ravnopravnost polova BiH razvila je Koncept projekta „Podrška žrtvama rodno zasnovanog nasilja u porodici za vrijeme vanrednog stanja uzrokovanog pandemijom virusa COVID-19“. Projekt je zamišljen kao dio gore navedenog plana Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, a sadrži prijedlog vlade i međunarodnih donatora da se omogući preraspodjela sredstava za podršku nevladinim organizacijama koje se brinu o žrtvama nasilja nad ženama i djevojčicama. Planom je predviđeno rješavanje najnužnijih potreba žrtava rodno zasnovanog nasilja provođenjem sljedećih akcija:
– Informisati javnost, a posebno žrtve, putem medijske kampanje o dostupnim uslugama podrške i načinima kako ih dobiti;
– Osigurati da sigurne kuće imaju dovoljan kapacitet za adekvatno reagovanje u vanrednim stanjima uzrokovanim pandemijom;
– Omogućiti dodatne SOS; i telefonske linije i osoblje kako bi olakšali situaciju
– Omogućiti mogući dodatni smještaj putem institucija socijalne zaštite koje imaju kapacitet za karantin.
Kada je riječ o problemima s kojima se žene suočavaju u ekonomskim izazovima uzrokovanim pandemijom, Agencija za ravnopravnost polova BiH objavila je poziv za predlaganje akcija u vezi sa uticajem koji pandemija ima na žene i ekonomskim teškoćama kroz koje žene prolaze. Poziv je upućen i organizacijama civilnog društva i udruženjima žena poduzetnica koje aktivno rade na pitanjima ekonomskog osnaživanja žena. Cilj je pružiti ženama koje su najviše pogođene ekonomskim padom, direktnu podršku hitnim mjerama koje je uspostavila vlada, kao i sredstvima koja su osigurali međunarodni donatori.
Također, radi utvrđivanja uticaja pogoršavajuće ekonomske krize na žene, Agencija za ravnopravnost polova BiH zatražila je od nadležnih vlasti na svim razinama vlasti da dostave podatke razvrstane po polu o gubitku zaposlenja. To će agenciji omogućiti planiranje daljnjih aktivnosti u rješavanju ekonomskih posljedica pandemije i pronalaženju načina da na najkonstruktivniji način podrže žene koje su izgubile mogućnost zarade. Pored mjera koje je usvojio Savjet ministara Bosne i Hercegovine, vlade dva bosanskohercegovačka entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, usvojile su i provodile mjere za borbu protiv posljedica koje ima pandemija.
U Federaciji Bosne i Hercegovine, jedan od problema utvrđenih tokom savjetovanja koje je Agencija za ravnopravnost polova BiH imala sa sigurnim kućama bio je utjecaj mjera smanjenja rizika i sanitarnih mjera opreza. Naime, prema naredbama Federalnog štaba civilne zaštite, žrtve nasilja prvo moraju ispuniti „sanitarni upitnik“ koji obavlja isključivo sjedište, kako bi stekle dozvolu za odlazak u sigurnu kuću ili bilo koju socijalnu ustanovu. Ovo značajno usporava i otežava cjelokupan proces podrške žrtvama. Agencija za ravnopravnost polova odmah je obavijestila Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine o ovom problemu. Gender centar je zatražio od ministarstva da razmotri provođenje postupaka na rodno osjetljiviji način. Jedna od predloženih mjera je osposobljavanje osoblja nevladinih organizacija koje pružaju pomoć žrtvama da sami provedu sanitarni upitnik.
Od početka pandemije izazvane virusom COVID 19, Vlada Republike Srpske usvojila je više od 90 mjera, s ciljem prije svega sprječavanja katastrofalnih ishoda pandemije u smislu spašavanja života i kontrole stepena zaraze, a zatim sprečavanja nastanka ekonomskog kolapsa i omogućavanje normalizaciji svakodnevnog života u svim segmentima rada. Što se tiče porodičnog nasilja i rodno zasnovanog nasilja uopšte, sve institucije i službe zadužene za bavljenje rodnim nasiljem u Republici Srpskoj dostupne su ženama i građanima kroz različite aktivnosti zaštite i informisanja. Zaštita i prevencija žrtava odvija se u skladu sa važećim zakonskim odredbama i, u tom smislu, Gender centar Republike Srpske obavještava da se za vrijeme pandemije funkcije subjekata zaštite nisu pogoršale.
Izvor: www.coe.int
Fotografija: www.europa.ba
