Tabela 1
Na Radio Televiziji Republike Srpske i Federalnoj televiziji tokom 30 dana monitorisane su Izborne hronike kako bismo dobili podatke o tome ko, koliko i o kojim temama govori u kontekstu ženskih ljudskih prava tokom izborne kampanje za Lokalne izbore 2016, kao i da li kandidati i kandidatkinje problematizuju pitanje sadašnjeg diskriminatornog Ustava BiH kao korjena i uzroka nekih direktnih ili indirektnih problema s kojima se susreću građani i građanke u svojim lokalnim zajednicama.
U Izbornim horinikama emitovano je ukupno 1173 priloga u kojima su kandidati i kandidatkinje političkih partija iznosili probleme u lokalnim zajednicama, kao i programe, prijedloge i rješenja. Od ukupnog broja emitovanih priloga u samo njih 11 ili 0,93% slučajeva su spomenute teme političke (pod)zastupljenosti žena, generalno se govorilo o položaju žena, o pitanju reproduktivnog zdravlja i politici rađanja, diskriminaciji, pravima majki i sigurnosti žena. Ustavne promjene nisu bile jedna od tema niti jednog emitovanog priloga.
Predmet monitoringa su bila i dva štampana medija – dnevni listovi Nezavisne novine i Oslobođenje. Monitorisana su ukupno 52 dnevna izdanja novina (26 izdanja Oslobođenja i 26 izdanja Nezavisnih novina) sa ukupno 3.464 teksta iz svih rubrika osim sportskih sadržaja (u Oslobođenju 1.938, u Nezavisnim novinama 1.526 tekstova). Monitoringom ovih novina dobijen je uvid u to koliko se u navedenim novinama piše o ravnopravnosti polova, ženskim ljudskim pravima i ustavnim promjenama. Poseban naglasak je stavljen na to, koliko kandidati i kandidatkinje političkih stranaka u predizbornom periodu govore o temama porodiljskih naknada, problemu nasilja nad ženama, (samo)zapošljavanju žena i sl. Analizom tekstova jasno je i definitivno da se o naznačenim temama jako malo ili nimalo piše. Samo u 10 ili 0,28% tekstova od ukupno 3.464 piše se o ženskim ljudskim pravima i ravnopravnosti polova, a niti jedan objavljeni tekst se nije bavio ustavnim promjenama.
Rezultati monitoringa portala klix.ba i glassrpske.com po broju objavljenih tekstova u čijem fokusu su ravnopravnost polova i/ili teme iz spektra ženska ljudska prava se bitno ne razlikuju od ostalih medija koji su bili predmet analize ovog monitoringa. Analiziran je ukupno 1271 tekst iz rubrika politike, ekonomije, društva, lokalnih tema, kao I rubrike “Izbori 2016”, od kojih je samo 8 bilo predmet analize tj. sadržaj samo 8 tekstova se ticao ženskih ljudskih prava. Treba naglasiti da se najviše kodiranih tekstova, njih pet, odnosi na intervjue sa kandidatkinjama u rubrici “Izbori2016”, dva se bave pitanjem žena žrtava rata, a jedan ženama oboljelim od raka dojke. Na monitorisanim portalima navedeni tekstovi obuhvataju svega 0,62% medijskog sadržaja.
Tipovi naslova u monitorisanim online i štampanim medijima su bili isključivo informativno-narativnog karaktera poput: „41,53 posto žena na listama“,„U kampanji je samo 10% žena“, „Ne zanemarujmo ekonomsku snagu žena“, „Preduzetnice uprkos preprekama idu prema cilju“ itd. dok korištenje rodno-odgovornog jezika nije striktno pravilo u ovim medijima jer je zabilježeno da se isti u nekim tekstovima koristi, a u nekima ne. Zanimljivi su i primjeri tekstova gdje je rodno-odgovoran jezik djelimično korišten kao npr. “kandidatkinja za odbornika”.
Poražavajući podatak jeste da su tokom predizborne kampanje u monitorisanim Izbornim hronikama o ženskim ljudskim pravima i položaju žena govorile isključivo žene kandidatkinje. Nije zabilježen niti jedan prilog u kojem je kandidat problematizuje položaj žena u svojoj lokalnoj zajednici ili bh. društvu.
Monitoring je pokazao da su u prilozima i tekstovima koji se tiču marginalizovanih žena (žena žrtava nasilja u porodici, Romkinja, nezaposlenih žena) izvori podataka bile druge osobe, a ne same predstavnice marginalizovane grupe. Izuzetak je tema političke (pod)zastupljenosti žena za koje su mediji uzimali političarke i kandidatkinje kao izvor informacija.
Kompletnu analizu monitoringa medija možete pročitati ovdje.
