Rječnik rodne ravnopravnosti

A

Abortus ili pobačaj je prekid trudnoće. Može se odnositi na spontani (spontani pobačaj) ili na namjerni prekid neželjene trudnoće ili trudnoće koja predstavlja prijetnju za zdravlje ili život žene, uključujući socijalnu i mentalnu dobrobit (indukovani abortus).

Uslovi pod kojima je abortus legalno dozvoljen razlikuju se od zemlje do zemlje. U nekim zemljama mogućnosti su veoma ograničene; u drugima prekid trudnoće je dostupan po različitim medicinskim ili društvenim osnovama, kao što je trudnoća koja je posljedica silovanja ili incesta, gdje su dijagnostikovane ozbiljne malformacije fetusa ili na zahtjev, koji se u novije vrijeme prepoznaje kao sloboda ženinog izbora kada je riječ o reprodukciji.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku:

(1) Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung. http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf;
(2) Konstantinović Vilić, S., i Petrušić, N. (2010). Žene, zakoni i društvena stvarnost. Niš: Ženski istraživački centar za edukaciju i komunikaciju. (3) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj. (4) Borić, R. (Ed.). (2007). Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske unije. Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske i Centar za ženske studije.

Izvori na engleskom jeziku: (1) World Health Organization – WHO (2012). Safe Abortion: Technical and Policy Guidance for Health Systems; (2) CEDAW Committee (2014). Summary of the Inquiry concerning the Philippines under Article 8 of the Optional Protocol to the Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women. Dostupno na: http://www.ohchr.org/Documents/Issues/Women/WRGS/Philippines_inquiry.pdf

U vezi sa rodnom ravnopravnošću, anketa o korištenju vremena je kvantitativno mjerenje korištenja vremena od strane žena i muškaraca, posebno u odnosu na plaćeni i neplaćeni rad, tržišne i netržišne aktivnosti i slobodno vrijeme i lično vrijeme.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Korišćenje vremena u Republici Srbiji 2010-2011. (2012). Beograd: Republički zavod za statistiku. (2) Korišćenje vremena u Republici Srbiji 2010-2015. (2016). Beograd: Republički zavod za statistiku.

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men

B

Bifobija je iracionalan strah ili averzija prema biseksualnosti ili biseksualnim osobama.

Vidjeti također: biseksualna osoba; heteroseksizambisexual; heterosexism

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Čaušević, Jasmina & Gavrić, Saša. (2012) Pojmovnik lezbejske, gej, biseksualne i transrodne (LGBT) kulture. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija “Heinrich Böll”. https://ba.boell.org/sites/default/files/pojmovnik_lgbt_kulture.pdf (2) Spahić, Aida & Gavrić, Saša. (2012) Čitanka lezbejskih, gej, biseksualnih i transrodnih ljudskih prava 2. dopunjeno izdanje. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija Heinrich Böll. http://soc.ba/site/wp-content/uploads/2012/12/CITANKA_LGBT-ljudskih-prava.pdf (3) Miladinović, D., Vučković, D., Miletić, G., Anđelovski, J., Savić, M., Kojadinović, M., Milivojević, S., Savić, S., & Mršević, Z. (2009). Čitanka: Od A do Š o lezbejskim i gej ljudskim pravima (3 izdanje). Beograd: Labris – organizacija za lezbejska ljudska prava. http://www.labris.org.rs/sites/default/files/citanka-2009.pdf

Izvori na engleskom jeziku: Definiciju je razvio nezavisni stručnjak, oslanjajući se na rad Evropskog parlamenta i Agencije za osnovna prava Evropske unije (FRA

Žene ili muškarci koje privlače oba spola, muški i ženski.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Čaušević, Jasmina & Gavrić, Saša. (2012) Pojmovnik lezbejske, gej, biseksualne i transrodne (LGBT) kulture. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija “Heinrich Böll”. https://ba.boell.org/sites/default/files/pojmovnik_lgbt_kulture.pdf (2) Spahić, Aida & Gavrić, Saša. (2012) Čitanka lezbejskih, gej, biseksualnih i transrodnih ljudskih prava 2. dopunjeno izdanje. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija Heinrich Böll. http://soc.ba/site/wp-content/uploads/2012/12/CITANKA_LGBT-ljudskih-prava.pdf (3) Hasanagić, J., Dekić, S., & Vasić, V. (2014). LGBT čitanka 3: Identiteti, aktivizam, pravo. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar. (4) Miladinović, D., Vučković, D., Miletić, G., Anđelovski, J., Savić, M., Kojadinović, M., Milivojević, S., Savić, S., & Mršević, Z. (2009). Čitanka: Od A do Š o lezbejskim i gej ljudskim pravima (3 izdanje). Beograd: Labris – organizacija za lezbejska ljudska prava. http://www.labris.org.rs/sites/default/files/citanka-2009.pdf. (5) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj.

Izvori na engleskom jeziku: Council of Europe (2015). Case law of the European Court of Human Rights relating to discrimination on grounds of sexual orientation or gender identity. Dostupno na: https://book.coe.int/usd/en/human-rights-and-democracy/6472-case-law-of-the-european-court-of-human-rights-relating-to-discrimination-on-grounds-of-sexual-orientation-or-gender-identity.html

Vidjeti također: biseksualna osoba bisexual

Bračni status opisuje situaciju osobe prema njenom građanskom statusu kao samohrane, vjenčane (uključujući život u građanskom partnerstvu ili život u de facto zajednici/sklopljenoj intimnoj vezi priznatoj državnim zakonom), udove ili razvedene.

Napomena: Stručnjakinje i stručnjaci EIGE-a dodali su riječi kako bi pokazali da bračni status uključuje lezbejke, gejeve i biseksualne osobe.

Izvori na engleskom jeziku: International Labour Organization – ILO (2007). ABC of Women Workers’ Rights and Gender Equality. Dostupno na: http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/—dgreports/—gender/documents/publication/wcms_087314.pdf

Braniteljice i branitelji ženskih ljudskih prava su žene svih uzrasta koje se angažuju u promociji i zaštiti svih ljudskih prava i osnovnih sloboda i općenito svi ljudi koji se angažuju u odbrani prava žena i rodne ravnopravnosti, bilo pojedinačno ili zajedno sa drugima. Braniteljice i branitelji ženskih ljudskih prava rade pod zaštitom deklaracije o pravu i odgovornosti pojedinaca, grupa i organa društva da unapređuju i štite univerzalno priznata ljudska prava i osnovne slobode, inače poznatoj kao Deklaracija o braniteljima ljudskih prava iz 1999. godine.

Braniteljice i branitelji ženskih ljudskih prava se suočavaju sa istim vrstama rizika kao i svi oni koji rade na tome da podržavaju prava ljudi, zajednica i životne sredine, ali su također žene izložene rodno specifičnim rizicima koje su na meti rodno zasnovanog nasilja. To je možda zbog činjenice da se braniteljice ženskih ljudskih prava percipiraju kao suprotnost prihvaćenim sociokulturnim normama, tradicijama i stereotipima o ženstvenosti i ulozi i statusu žena u društvu. Njihov rad se često doživljava kao izazov tradicionalnim predstavama o porodici.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Ćehajić-Čampara, Maida (2018). Analiza sigurnosnog rizika u radu braniteljica ljudskih prava i aktivistica protiv rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegovini – studije slučaja (5). Sarajevo: Fondacija lokalne demokratije. (2) OSCE, Smernice o zaštiti branitelja ljudskih prava https://www.osce.org/files/f/documents/d/3/195336.pdf

Izvori na engleskom jeziku: Swiss Center of Expertise in Human Rights – SCHR. Women’s Human Rights’ App. Based on 2013 UN General Assembly Resolution A/RES/68/181 Protecting Women’s Human Rights Defenders; UN Special Rapporteur on the Situation of Human Rights Defenders. 2010 Annual Report to the General Assembly; and other sources. Dostupno na: http://www.womenshumanrigjhts.ch/overview.html

Briga o djeci je širok koncept koji pokriva osiguravanje javnih, privatnih, individualnih ili kolektivnih usluga koje odgovaraju na potrebe djece i roditelja. Fleksibilnost u organizovanju usluga i objekata je preduslov zadovoljavanja potreba djece različitih uzrasta i zaposlenih roditelja. Svi zaposleni, bez obzira na njihov spol, trebaju imati mogućnost da kombinuju zaposlenost (plaćeni rad) sa obavezama oko djece, i aktivna uloga muškaraca treba se promovisati adekvatnim mjerama koje će osigurati ravnopravnu raspodjelu brige o djeci između muškaraca i žena.

Vidjeti također: usaglašavanje poslovnog, privatnog i porodičnog života reconciliation of work, family and private life

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Specijalni izvještaj o stanju prava djece s posebnim potrebama/smetnjama u psihofizičkom razvoju. (2010) Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine.  https://www.ombudsmen.gov.ba/documents/obmudsmen_doc2013020406342668bos.pdf. (2) Ceribašić, B., Bulić, D. (2020). Indeks dječije zaštite 2.0 – Bosna i Hercegovina 2019.: Mjerenje napora vlade da zaštiti djevojčice i dječake. Sarajevo: Snažniji glas za djecu.  http://kalisara-ric.ba/dokumenti/Ostalo/Indeks%20djecije%20zastite%202.0%20u%20BiH_bhs.pdf. (3) Ravnoteža između profesionalnog i privatnog života i rodna ravnopravnost – Regionalni pregled i smernice (2017). Beograd: Unija poslodavaca Srbije. http://www.poslodavci.rs/wp-content/uploads/2016/06/publikacija-za-poslodavce.pdf. (4) Petrić, Natalija (2020). Predstavljanje direktive o usklađivanju profesionalnog i privatnog života – direktiva (EU) 2019/1158, Banjaluka:  Helsinški parlament građana Banja Luka. (5) Šatrović, Almina (2016). Pravo na roditeljstvo i roditeljska prava žena u BiH. Sarajevo: Fondacija CURE. (6) Miković, Borjana (2019). Uloga predškolskog odgoja i obrazovanja u pružanju jednakih životnih šansi. Sarajevo: Friedrich Ebert Stiftung.

Izvori na engleskom jeziku: (1) Council Recommendation 92/241/EEC of 31/03/92, OJ L 123; (2) International Labour Organization – ILO (2007). ABC of Women Workers’ Rights and Gender Equality. Dostupno na: http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/—dgreports/—gender/documents/publication/wcms_087314.pdf

Koncept brižne muškosti (maskuliniteta) suprotnost je hegemonijskoj muškosti odnosno maskulinitetu. Zasnovan je na muškarcima koji (kao očevi) preuzimaju ulogu njegovatelja umjesto ulogu hranitelja.

Vidjeti također: hegemonijski maskulinitethegemonic masculinity

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Blagojević-Hjuson, M. (2013). Rodni barometar u Srbiji: razvoj i svakodnevni život. Beograd: Program Ujedinjenih nacija za razvoj. (2) Hjuson, M. (2017). Muškarci u Srbiji: druga strana rodne ne/ravnopravnosti. Beograd: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja. (3) Hughson, M. (2018). Muškarci u Srbiji: promene, otpori i izazovi – Rezultati istraživanja o muškarcima i rodnoj ravnopravnosti, IMAGES Srbija 2018. Beograd: Centar E8. (4) Stanojević, D. (2018). Novo oc̆instvo u Srbiji: Sociolos̆ka studija o praksama i identitetima oc̆eva. Beograd: Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja. (5) Antonijević, Z. (2018). “Nekoliko nevidljivih saveznika: Muškarci i feminizam u Srbiji”. U Feministička teorija je za sve (str. 341–360). Institut za filozofiju i društvenu teoriju i Fakultet političkih nauka Univerzitet u Beogradu. (6) Antonijević, Z. (2018). Urodnjavanje javnih politika u Srbiji 2000‒2014: Politike podrške porodici u kontekstu evropskih integracija. Doktorska disertacija, Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu, Asocijacija centara za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije, Centar za rodne studije. (7) Vučić, Nikola (2021). Kritika toksične muškosti: pregled suvremenih istraživanja. Sarajevo: Friedrich-Ebert-Stiftung, https://library.fes.de/pdf-files/bueros/sarajevo/17689.pdf

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (2013). Study on the Role of Men in Gender Equality. Dostupno na: http://ec.europa.eu/justice/gender-equality/files/gender_pay_gap/

130424_final_report_role_of_men_en.pdf

C

Centar za žrtve seksualnog nasilja ili krizni centar za žrtve silovanja pružaju specijalizovane usluge žrtvama seksualnog nasilja, poput neposredne medicinske pomoći i podrške traumi u kombinaciji sa neposrednim forenzičkim pregledima radi prikupljanja dokaza potrebnih za krivično gonjenje, plus dugoročno psihološko savjetovanje i terapiju, podršku žrtvi tokom sudskog postupka i drugu praktičnu pomoć.

Standardi predviđeni Konvencijom Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici predviđaju da su takvi centri dostupni lako i u dovoljnom broju i da pružaju usluge na odgovarajući način. Barem jedan takav centar trebao bi biti dostupan na svakih 200.000 stanovnika.

Krizni centri za silovanje mogu postojati u mnogo različitih oblika i obično nude dugoročnu pomoć. S druge strane, centri za seksualno nasilje mogu se specijalizovati za neposrednu medicinsku pomoć, visokokvalitetnu forenzičku praksu i krizne intervencije. Mogu se postaviti u bolnici kako bi obavljali ljekarske preglede i upućivali žrtvu u specijalizovane ženske centre.

Izvori na engleskom jeziku: Council of Europe (2011). Council of Europe Convention on Preventing and Combating Violence against Women and Domestic Violence and its Explanatory Memorandum. Council of Europe Treaty Series No 210.

Mjere usmjerene na određenu grupu i namijenjene uklanjanju i sprečavanju diskriminacije ili nadoknađivanju nedostataka koji proizlaze iz postojećih stavova, ponašanja i struktura.

 

Ciljane mjere imaju za cilj favorizovanje pristupa – davanje prednosti pripadnicama/ima određenih kategorija ljudi, u ovom konkretnom slučaju, ženama, i prava koja su im zagarantovana, u istoj mjeri kao i pripadnicama/ima drugih kategorija, u ovom slučaju, muškarcima.

 

Zajedno sa uključivanjem rodnih pitanja, ciljana akcija je jedan od dva pristupa rodnoj ravnopravnosti koji se primjenjuje u Evropskoj uniji.

Vidjeti također: pozitivne mjere (afirmativna akcija)positive measures

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung.

http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf; (2) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj. (3) Đurić, V. (2007) Afirmativna akcija. Međunarodnopravni i ustavnopravni aspekti. Beograd: Institut za uporedno pravo. (4) Hermon, Đerić, A. (2015) Politika jednakih mogućnosti u Evropskoj uniji i Autonomnoj Pokrajini Vojvodini. Novi Sad: Zavod za ravnopravnost polova https://ravnopravnost.org.rs/wp-content/uploads/2017/02/7-PolitikAJednakihMogu%C4%87nosti-6.08.2015..pdf

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men; (2) Gender Equality Commission of the Council of Europe (2015). Gender Equality Glossary; (3) Council Conclusions on the effectiveness of institutional mechanisms for the advancement of women and gender equality, 2013. Dostupno na:

http://www.coe.int/t/DGHL/STANDARDSETTING/EQUALITY/06resources/Glossaries/Council%20of%20Europe%20Gender%20Equality%20Glossary%20December%202015_en.pdf

Civilno ili građansko društvo se odnosi na sve forme društvenih akcija koje provode pojedinci ili grupe koje nisu povezane niti njima upravlja država. Civilno društvo obuhvata sve organizacione strukture (organizacije civilnog društva) čiji članovi/ice služe općem interesu kroz demokratski proces, i koji preuzimaju na sebe ulogu medijatora između organa javne vlasti i građana. Organizacije i grupe koje predvode promovisanje rodne ravnopravnosti i odbranu i poštovanje ženskih ljudskih prava predstavljaju vitalni dio upravljanja, stalno podsjećajući na odgovornost one koji su na pozicijama moći.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Blagojević, M. (1998). Ka vidiljivoj ženskoj istoriji: Ženski pokret u Beogradu 90tih. Beograd: Centar za ženske studije, istraživanja i komunikaciju. (2) Milić, A. (2002). Ženski pokret na raskršću milenijuma. Beograd: Seminar za ženske studije Odeljenja za sociologiju Filozofskog fakulteta.

Izvori na engleskom jeziku: United Nations Department of Economic and Social Affairs. Online Glossary. Dostupno na: http://www.unpan.org/Directories/UNPAGlossary/tabid/928/Default.aspx

D

Općenito se demokratski deficit odnosi na ograničeni legitimitet demokratije. Imajući u vidu rodnu perspektivu, može se definisati kao utjecaj neravnopravne zastupljenost spolova – naprimjer, prevelika zastupljenost muškaraca i podzastupljenost žena u odlučivanju – na legitimnost demokratije.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung. (str.35).

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men; (2) Šribar, R. (2015), ‘Glossary of common terms in gender equality and feminist theory’, in M. Ule, R. Šribar and A. U. Venturini, eds., Gendering Science: Slovenian Surveys and Studies in the EU Paradigms, Vienna, Echoraum.

Praktične politike koje imaju za cilj da smanje ili uklone rodnu segregaciju (vertikalnu i horizontalnu) na tržištu rada.

Vidjeti također: vertikalna segregacija; horizontalna segregacijavertical segregation; horizontal segregation

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men.

U odnosu na rodnu ravnopravnost, dihotomija privatno/javno proizlazi iz njene rodne prirode, i povezivanja muškosti i javnog, te ženstvenosti i privatnog.

Izvori na engleskom jeziku: Pilcher, J., and Whelehan, I. (2004). Fifty Key Concepts in Gender Studies, London, Thousand Oaks

Dijeljenje posla odnosi se na posao u kojem zaposleni u radnom odnosu sa smanjenim radnim vremenom međusobno raspoređuju i dijele radne sate i zadatke koji se odnose na posao, kao i naknade za puno radno vrijeme.

Postoji mnogo kombinacija i permutacija podjele posla i to može pružiti značajnu fleksibilnost zaposlenima koji žele da rade sa skraćenim radnim vremenom, posebno roditeljima sa malom djecom.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Spahić Šiljak. Zilka, ur. (2019). Bosanski labirint:  kultura, rod i liderstvo. Sarajevo: Buybook.

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (2013). Sex Discrimination in Relation to Part-Time and Fixed-Term Work. Dostupno na: http://ec.europa.eu/justice/gender-equality/files/your_rights/sex_discrimination_in_relation_to_part_time_and_fixed_term_final_en.pdf

Aspekt bilo kojeg pitanja koje se odnosi na jednakost, kao što su spol, rod, uzrast, rasa, etnička pripadnost, invaliditet, seksualna orijentacija ili rodni identitet. Integrisanje i procjena ovih dimenzija je od posebnog značaja u analizi i procjeni politika, programa i mjera za postizanje jednakosti.

Vidjeti također: rodna dimenzijagender dimension

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men

Direktna diskriminacija se dešava kada je osoba tretirana manje povoljno po osnovu spola, roda, starosti, etničke pripadnosti, rase, religije ili vjere, zdravstvenog stanja, invaliditeta, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta, u odnosu na to kako bi neka druga osoba (koja nema određeno svojstvo) bila tretirana u uporedivoj situaciji.

U ovoj definiciji se sugeriše da se manje povoljan tretman određuje u odnosu na drugu osobu u “uporedivoj situaciji”. Evropska pravna praksa (na osnovu presuda Evropskog suda pravde) ukazuje da, kada je osoba u nepovoljnijem položaju zato što je žena ili muškarac, to predstavlja diskriminaciju i bez “uporedive situacije”. Manje povoljan tretman na osnovu trudnoće ili porodiljskog odsustva je direktna diskriminacija nad ženama.

Vidjeti također: indirektna diskriminacija │ indirect discrimination

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini prečišćeni tekst, „Službeni glasnik BiH“, 32/10. (2) Zakon o zabrani diskriminacije BiH, „Službeni glasnik BiH“, br. 59/09 i 66/16.

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (2010). EU Gender Equality Law: Update 2010. European Network of Legal Experts in the Field of Gender Equality.

Direktno nasilje nad ženama uključuje sve slučajeve rodno zasnovanog nasilja koje rezultira, ili može da izazove fizičku, seksualnu ili psihološku povredu ili patnju, uključujući prijetnje, upotrebu sile i ovlaštenja i proizvoljno lišavanje slobode, u javnoj ili privatnoj sferi.

Vidjeti također: nasilje nad ženama, indirektno nasiljeviolence against women; indirect violence

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Union (2008). EU guidelines on violence against women and girls and combating all forms of discrimination against them: General Affairs Council of 8 December 2008; (2) European Institute for Gender Equality (EIGE) (2013). Gender Equality Index: Report. Luxembourg, Publications Office of the European Union. Dostupno na:

http://europa.eu/legislation_summaries/human_rights/human_rights_in_third_countries/dh0003_en.htm

http://eige.europa.eu/rdc/eige-publications/gender-equality-index-report

Diskriminacija nad ženama se odnosi na bilo kakvo pravljenje razlike, isključivanje ili ograničavanje, na osnovu spola odnosno roda, koje ima za cilj ili posljedicu umanjivanje ili poništavanje uvažavanja, dobrobiti ili doprinosa žena, nezavisno od njihovog bračnog statusa, a na osnovu kršenja principa ravnopravnosti muškaraca i žena, ljuskih prava i sloboda, u političkom, ekonomskom, društvenom, kulturnom, građanskom ili bilo kom drugom polju. Nastaje i u slučajevima kada je uskraćivanje prava ženama posljedica ili rezultat neprepoznavanja postojeće rodne neravnopravnosti i nepovoljnijeg položaja žena (nenamjerna, indirektna diskriminacija), slučaja nepostupanja odnosno propuštanja da se preduzmu potrebne mjere kako bi se u potpunosti poštovala ljudska prava žena, kao i propusta u usvajanju i primjeni državnih politika za ostvarivanje rodne ravnopravnosti i usvajanju relevantnih zakona.

Diskriminacija može proizlaziti i iz zakona (de jure diskriminacija) i iz prakse (de facto diskriminacija). CEDAW konvencija prepoznaje i uključuje oba oblika diskriminacije, bilo da su sadržani u pravnim aktima, politikama, procedurama ili praksama.

Vidjeti također: diskriminacija zasnovana na rodu ili spolu sex- and gender-based discrimination

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Petrušić, N. (2015). Poseban izveštaj poverenika za zaštitu ravnopravnosti o diskriminaciji žena. Beograd: Poverenik za zaštitu ravnopravnosti. (2) Gačanica, Lejla (2019). Rodno zasnovana diskriminacija u oblasti rada u Bosni i Hercegovini. Banja Luka: Helsinški parlament građana Banja Luka.

Izvori na engleskom jeziku: (1) United Nations (1979). Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women; (2) CEDAW Committee (2010). General Recommendation No 28 on the core obligations of States parties under Article 2 of the Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women

Diskriminacija zasnovana na rodu ili spolu nastaje usljed interakcije između spola (kao bioloških karakteristika žena i muškaraca) i njihovih socijalno izgrađenih identiteta, atributa i uloga i društvenog i kulturnog određenja bioloških razlika između žena i muškaraca. Takve interakcije rezultiraju hijerarhijskim i nejednakim odnosima i ulogama između žena i muškaraca i među njima, i nepovoljnim socijalnim položajem žena. Na socijalni položaj žena i muškaraca utječu politički, ekonomski, kulturni, socijalni, vjerski, ideološki i ekološki faktori i oni mogu s vremenom da se mijenjaju.

Vidjeti također: diskriminacija nad ženama │ discrimination against women

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Gačanica, Lejla (2019). Rodno zasnovana diskriminacija u oblasti rada u Bosni i Hercegovini. Banja Luka: Helsinški parlament građana Banja Luka.

Izvori na engleskom jeziku: CEDAW Committee (2010). General Recommendation No 28 − The core obligations of States parties under Article 2 of the Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women.

Dječiji brak je bilo koja vrsta pravno regulisane ili običajne bračne zajednice između osoba od kojih je bar jedna mlađa od 18 godina. Dječiji brak CEDAW i CRC komitet smatraju formom prisilnog braka, imajući u vidu da djeca (maloljetnici) s obzirom na svoje godine imaju smanjenu mogućnost davanja slobodnog, punog i informisanog pristanka na brak.

Prema standardima ljudskih prava uključenih u Konvenciju o pravima djeteta i Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije nad ženama, dječiji brakovi se smatraju štetnom praksom. Zabranom brakova osoba mlađih od 18 godina osigurava se da obaveze koje brak podrazumijeva neće biti nametnute djeci prerano i bez njihovog pristanka.

Imajući u vidu kapacitet djeteta i autonomiju u donošenju odluka koje se tiču njegovog života, CEDAW i CRC komitet su se saglasili da u izuzetnim okolnostima brak zrelog i sposobnog djeteta, starog najmanje 16 godina, može biti dopušten, odlukom suda, na osnovu opravdanih, vanrednih okolnosti dopuštenih zakonom ili procijenjene zrelosti djeteta, bez obzira na kulturu ili tradiciju.

Dječiji brakovi, rani brakovi i prisilni brakovi su povezani, ali različiti termini. Ipak, najčešće su isprepleteni na različite načine i koriste se kao sinonimi, ukoliko nema eksplicitnog definisanja obima ili kontekstualnog značenja, pa su CEDAW i CRC komiteti saglasni oko ravnopravnog korištenja termina dječiji/prisilni brakovi.

Vidjeti također: prisilni brakovi; rani brakovi │ forced marriage; early marriage

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Aleksić, M., & Hrnjak, J. (2015). Dečji brakovi u Srbiji: Analiza stanja i preporuke. Fondacija Ana i Vlade Divac. (2) Dečiji brakovi u romskoj populaciji u Srbiji: Etnografsko istraživanje. (2017). UNICEF.

Izvori na engleskom jeziku: CEDAW and CRC Committees (2014). Joint General Recommendation/General Comment No 31 of the Committee on the Elimination of Discrimination against Women and No 18 of the Committee on the Rights of the Child on Harmful Practices. Dostupno na: http://www.ohchr.org/EN/HRBodies/CEDAW/Pages/Recommendations.aspx

Dobra praksa u kontekstu rodnog uključivanja je svako iskustvo ili inicijativa koja prikazuje tehnike, metode ili pristupe koji daju rezultate u skladu sa definicijom rodnog uključivanja, a koji se smatraju efikasnim u pogledu pružanja rodnog uključivanja kao transformativne strategije, te stoga zaslužuju da ih se širi i predlaže i u drugim organizacionim kontekstima.

Vidjeti također: najbolje (dobre) prakse u oblasti rodne ravnopravnosti │ best practices for gender equality

Izvori na engleskom jeziku: European Institute for Gender Equality – EIGE (2013). Mainstreaming Gender into the Policies and the Programmes of the Institutions of the European Union and EU Member States.

Pravo zaposlenih da budu tretirani dostojanstveno i sa poštovanjem, u sigurnom radnom okruženju, bez seksualnog uznemiravanja ili bilo koje druge vrste uznemiravanja i oblika rodno zasnovanog nasilja.

Vidjeti također: seksualno uznemiravanjesexual harassment

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Reljanović, M. (2019). Alternativno radno zakonodavstvo. Beograd: Rosa Luxemburg Stiftung South East Europe i Centar za dostojanstven rad. (2) Babović, M. i Reljanović, M. (2020). Seksualno uznemiravanje u Srbiji. Beograd: Misija OEBS u Srbiji.

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men; (2) EIGE stručnjak.

U pitanju je domaćinstvo u kojem je odrasla ženska osoba jedina ili glavna donositeljica prihoda i odluka.

U većini zemalja žene se najčešće ne smatraju glavama porodice osim ako u domaćinstvu trajno ne živi nijedan muškarac. Pretpostavka da je glava porodice uvijek odrastao muškarac, čak i kad žena finansijski doprinosi domaćinstvu jednako ili više nego muškarac, predstavlja oblik rodne predrasude. U zemljama u razvoju postoji opći trend sve većeg broja žena koje su primarni izvor finansijske podrške svojim porodicama.

Izvori na engleskom jeziku: International Labour Organization − ILO (2007). ABC of Women Workers’ Rights and Gender Equality. Dostupno na: http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/—dgreports/—gender/documents/publication/wcms_087314.pdf

Pojam „drugi rod” opisuje status žena u patrijarhalnim društvima, kao što je Simone de Bovoar istraživala u Drugom spolu. Žene su definisane i diferencirane u odnosu na muškarce, što predstavlja normu; one su nebitne (Druge), u suprotnosti sa bitnim (muškarac kao subjekt, apsolut, jedini). S tim u vezi ne postoji (uravnotežena) uzajamnost.

Izvori na engleskom jeziku: Pilcher, J., and Whelehan, I. (2004), Fifty Key Concepts in Gender Studies, London, Thousand Oaks.

Državna telefonska linija za pomoć ženama je usluga koja se pruža samo, ili uglavnom, ženama koje su žrtve nasilja.

Standardi utvrđeni u Konvenciji Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) predviđaju da linija za pomoć ženama radi 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici, da treba biti besplatna, da pruža savjete svima koji pozivaju, uz puno povjerenje i dužno poštovanje njihove anonimnosti, kao i da služi žrtvama svih oblika nasilja nad ženama.

Telefonska linija za pomoć ženama treba da djeluje na državnom nivou i pruža odgovarajuću podršku ženama iz svih regiona; to znači da osoblje mora biti pravilno obučeno, imati efikasne vještine komunikacije i biti upućeno u regionalne situacije i sve relevantne odredbe.

Vidjeti također: žrtva; preživjela/li │ victim; survivor

Izvori na engleskom jeziku: WAVE/Austrian Women’s Shelter Network (2014). The WAVE Report 2014: Specialized Women’s Support Services and New Tools for Combating Gender-based Violence in Europe. Dostupno na: http://test.wave-network.org/content/wave-publications

Državne institucije za ljudska prava su nezavisna tijela osnovana prema domaćem zakonu sa mandatom da štite i promovišu ljudska prava u državi.

Takve institucije su ključni elementi snažnog, efikasnog državnog sistema zaštite ljudskih prava, pod uslovom da su utemeljene u državnom zakonu, nezavisne od vlade, imaju širok mandat da pokriju sve međunarodne standarde ljudskih prava, potkrijepljene raznovrsnim članstvom, spremnim za odgovoran rad sa civilnim društvom i državom, te da dobro funkcionišu.

Državne institucije za ljudska prava imaju moć promocije i zaštite ljudskih prava. Promocija ljudskih prava uključuje pružanje savjeta vladi i parlamentu o raznim pitanjima ljudskih prava i podizanju svijesti o ljudskim pravima. Moć državnih institucija za ljudska prava da štite ljudska prava uključuje praćenje kršenja ljudskih prava i davanje preporuka za poboljšanje stanja ljudskih prava na terenu. U pogledu zaštite, njihov mandat također može uključivati ovlaštenje da primaju, istražuju i rješavaju žalbe i daju odgovarajuće preporuke, poput predlaganja novog zakonodavstva i predlaganja revizije postojećeg zakonodavstva ili novih mjera politike.

Širok spektar postojećih državnih institucija za ljudska prava uključuje: komisije, institucije ombudsmena i institute ili centre. Naprimjer, državne institucije za ljudska prava u nekim državama članicama EU također funkcionišu i kao tijela za jednakost u okviru zakonodavstva EU.

 

Izvori na engleskom jeziku: Based on European Union Agency for Fundamental Rights – FRA (2012). Handbook on the Establishment and Accreditation of National Human Rights Institutions in the European Union.

Vidjeti također: vladino tijelo za rodnu ravnopravnost; institucionalni mehanizmi za rodnu ravnopravnost │ governmental gender equality body; institutional mechanisms for gender equality

Dvostruki pristup se odnosi na komplementarnost strategija uključivanja rodne perspektive ili urodnjavanja, sa ciljanim politikama i mjerama za ostvarivanje rodne ravnopravnosti, uključujući i afirmativne mjere. Nekada se naziva i “strategijom paralelnih putanja” (engl. twin-track strategy).

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Antonijević, Z. (2019). Gender mainstreaming: urodnjavanje. U: Rodna ravnopravnost: Teorija, pravo, politike. Uvod u rodne studije za studentice i studente društvenih nauka u BiH (str. 275-284). Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar. (2) Antonijević, Z. (2018). Proizvodnja znanja i javne politike u Srbiji: za i protiv urodnjavanja. Sociologija, 60(1), 299-312.

Izvori na engleskom jeziku: Council of Europe (1998). Final Report on Activities of the Group of Specialists on Mainstreaming.

U kontekstu rodne ravnopravnosti, termin dvostruki standardi se odnosi na moć muškaraca da određuju formalne i neformalne norme ponašanja, odnosno da se kriteriji kojima se procjenjuje i reguliše ponašanje žena razlikuju od onih koji se primjenjuju na muškarce, u korist muškaraca.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj.

Izvori na engleskom jeziku: Pilcher, J., and Whelehan, I. (2004). Fifty Key Concepts in Gender Studies, London, Thousand Oaks.

E

Ekonomija brige je oblik radne aktivnosti, materijalne i socijalne, koja se može smatrati brigom o postojećoj i budućoj radnoj snazi, kao i populaciji u cjelini, uključujući osiguravanje hrane, odjeće i skloništa u domaćinstvu. Društvenom reprodukcijom zadovoljavaju se sve takve potrebe, bez obzira da li su plaćene ili ne.

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Blagojević, M. (2000). “Diskriminacija: Neplaćeno, potplaćeno, potcenjeno”. U Mapiranje mizoginije u Srbiji: Diskursi i prakse. [1] (str. 477–494). Beograd: AŽIN – Asocijacija za Žensku Inicijativu. (2) Blagojević-Hjuson, M. (2013). Rodni barometar u Srbiji: Razvoj i svakodnevni život. Beograd: Program Ujedinjenih nacija za razvoj. (3) Zajović, S., & Kovačević, L. (Ur.). (2012). Feministička etika brige: Čitanka. Beograd, Kotor: Žene u crnom, Anima. (4) Blagojević, M. (2000). Brinem, dakle postojim: Dekonstrukcija ženske brige. U Mapiranje mizoginije u Srbiji: Diskursi i prakse. [1] (str. 591–602). Beograd: AŽIN – Asocijacija za Žensku Inicijativu. (5) Vilenica, A. (2013). Postajanje majkom u vreme neoliberalnog kapitalizma. Beograd: uz)bu))na))). (6) Vilenica, A., i Marković, T. (2014). Postajanje majkom na periferiji: Od socijalizma do neoliberalno “tranzicijskog” režima materinstva ka radikalnim praksama brige. Beograd: uz)bu))na))). (7) Bašić, Sanela (2017). Porodična politika u tranziciji: ka novom familijarizmu. U: Sarajevski žurnal za društvena pitanja, godište 6, br. 1-2, 25-49. Dostupno na: https://www.academia.edu/39235794/Porodi%C4%8Dna_politika_u_tranziciji_ka_novom_familijarizmu (8) Mlinarević, Gorana i ostali (2017). Feministički osvrt na postkonfliktno restrukturiranje i oporavak – slučaj Bosne i Hercegovine. Women Organizing for Change in Bosnia and Herzegovina of the Women’s International League for Peace and Freedom.

https://www.wilpf.org/wp-content/uploads/2019/11/Feministi%C4%8Dki-osvrt-na-postkonf-FIN.pdf (9) Bašić, Sanela (2020): Pandemija Covid-19: Rodna perspektiva. Sarajevo: FES

 

Izvori na engleskom jeziku: Alexander, P., and Baden, S. (2000). Glossary on Macroeconomics from a Gender Perspective. Bridge Institute of Development Studies. Dostupno na:

http://www.iiav.nl/epublications/2000/glossary_on_macroeconomics.pdf

Ekonomsko nasilje se odnosi na akt kontrole i nadgledanja ponašanja osobe u smislu upotrebe i distribucije novca, uz neprestane prijetnje u pravcu uskraćivanja pristupa ekonomskim resursima. Kontrolni mehanizmi mogu također uključivati kontrolu pristupa koji žrtva ima zdravstvenim uslugama, zapošljavanju i tako dalje.

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Seršić Masliš, Darja. 2010. Ekonomsko nasilje nad ženama: manifestacija, posljedice i putevi oporavka. Zagreb: Autonomna ženska kuća.

Izvori na engleskom jeziku: (1) Council of Europe (2011). Convention on Preventing and Combating Violence against Women and Domestic Violence and its Explanatory Memorandum. Council of Europe Treaty Series No 210; (2) United Nations (2013). Ending Violence against Women and Girls: Programming Essentials. Dostupno na:

http://www.endvawnow.org/en/modules/view/14-programming-essentials-monitoring-evaluation.html#16 ; (3) EIGE stručnjakinje i stručnjaci.

Ekonomsko zlostavljanje se odnosi na izazivanje ili pokušaj izazivanja ekonomske zavisnosti neke osobe od neke druge osobe, tako što se ograničava njeno pravo na pristup, kontrolu resursa kao i/ili nezavisna ekonomska aktivnost.

 

Vidjeti također: ekonomsko nasilje │ economic violence

 

Izvori na engleskom jeziku: UN Women (2013). Ending Violence against Women and Girls: Programming Essentials. Dostupno na:

http://www.endvawnow.org/en/modules/view/14-programming-essentials-monitoring-evaluation.html#16

Emocionalno zlostavljanje odnosi se na omalovažavanje, ponižavanje ili potkopavanje osjećanja vlastite vrijednosti/samopoštovanja (npr. stalna kritika, verbalne uvrede, nazivanje pogrdnim imenima itd.).

 

Vidjeti također: psihološko nasiljepsychological violence

 

Izvori na engleskom jeziku: United Nations (2013). Ending Violence against Women and Girls: Programming Essentials. Dostupno na:

http://www.endvawnow.org/en/modules/view/14-programming-essentials-monitoring-evaluation.html#16

Etika brige izražava moralne perspektive koje imaju tendenciju da budu urodnjene i karakterišu i klasne i etničke podjele. Drugim riječima, žene su prepoznate kao pružateljice usluga u oblasti njege i u domaćinstvu i javnoj sferi. Etika brige bi trebala biti konceptualizovana kroz društvene i globalne institucije, tako da one osiguravaju usluge i jačaju solidarnost i brigu među ljudima.

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Atanasijević, K. (2011). Etika hrabrosti (L. Vuletić, Ur.). Beograd: Žene u crnom. (2) Zajović, S., i Kovačević, L. (Ur.). (2012). Feministička etika brige: Čitanka. Beograd, Kotor: Žene u crnom, Anima. (3) Blagojević, M. (2000). “Brinem, dakle postojim: Dekonstrukcija ženske brige”. U Mapiranje mizoginije u Srbiji: Diskursi i prakse. [1] (str. 591–602). Beograd: AŽIN – Asocijacija za Žensku Inicijativu. (4) Vilenica, A., & Marković, T. (2014). Postajanje majkom na periferiji: Od socijalizma do neoliberalno “tranzicijskog” režima materinstva ka radikalnim praksama brige. Beograd: uz)bu))na))).

Izvori na engleskom jeziku: Jaggar, M. A. (2001), ‘Feminist Ethics’, in L. Becker and C. Becker, eds. Encyclopedia of Ethics, 3 vols., New York, Routledge.

Vidjeti također: etika brige, njege, staranjacare ethics

F

Termin femicid znači ubijanje žena i djevojaka zbog njihovog spola, koje čine ili tolerišu privatni i javni akteri.

Termin između ostalog obuhvata ubistva žena kao rezultat nasilja intimnih partnera, mučenje i mizogino pogubljivanje žena, ubijanje žena i djevojčica u ime časti i druga ubistva vezana uz štetne prakse, ciljano ubijanje žena i djevojčica u kontekstu oružanog sukoba te slučajeve femicida povezane s kriminalnim grupama, organizovanim kriminalom, dilerima droge i krijumčarenjem žena i djevojčica.

Izraz „femicid” (femicidio) posebno je bio prihvaćen u Latinskoj Americi kao koristan oblik reakcije na zabrinjavajući porast vrlo nasilnih ubistava žena i djevojčica. Riječ femicidio uvedena je paralelno kako bi se obuhvatio element nekažnjavanja i institucionalnog nasilja, koje se događalo zbog izostanka odgovornosti i odgovarajućih reakcija države nakon takvih ubijanja. Pojam se koristi kada se dovodi u pitanje odgovornost države.

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Konstantinović-Vilić, S. (2013). Femicid kao oblik rodno zasnovanog nasilja. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Nišu, br. 64, 33-52. (2) Konstantinović Vilić, S., Petrušić, N. i Beker, K. (2019) Društveni i institucionalni odgovor na femicid u Srbiji. 1. Pančevo: Udruženje građanki “FemPlatz”. (3) Petrušić N., Žunić, N. Vilić, V.. Društveni i institucionalni odgovor na femicid u Srbiji. 2. Pančevo: Udruženje građanki “FemPlatz”. (4) Spahić Šiljak, Zilka (2019). Sociologija roda – feministička kritika. Sarajevo: TPO Fondacija (5) Mušić, Lejla (2013). Sociologija roda – eseji o feminitetima i maskulinitetima. Sarajevo: TDP

 

Izvori na engleskom jeziku: Swiss Center of Expertise in Human Rights – SCHR. Women’s Human Rights’ App. Based on the Declaration of the Vienna Symposium on Femicide, November 2012. Dostupno na: http://www.womenshumanrigjhts.ch/overview.html

Studije čiji je cilj uglavnom da pruže naučno razumijevanje situacija, uloga i opcija žena i djevojčica u društvima i kulturama. Polazište feminističkih ili rodnih studija bili su dokazi o ugnjetavanju žena, što se opažalo u svim oblastima i na svim nivoima javnog i privatnog života, kao i svijest o njihovoj nevidljivosti u historiji i kulturi. Feminističke studije zahtijevaju multisektorski pristup tako što pokrivaju sva područja znanja i kombinuju teorijske i metodološke aspekte u svojim istraživanjima rodnih pojava, te stoga vrlo često imaju ne samo akademski već i politički karakter.

 

Vidjeti također: ženske studijewomen’s studies

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj. (2) Ždralović, Amila i Saša Gavrić. ur. (2019). Rodna ravnopravnost. Teorija, pravo, politike. Uvod u rodne studije. Sarajevo: Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu/Sarajevski otvoreni centar. (3) Spahić Šiljak, Zilka (2019). Sociologija roda – feministička kritika. Sarajevo: TPO Fondacija (4) Mušić, Lejla (2013). Sociologija roda – eseji o feminitetima i maskulinitetima. Sarajevo: TDP

 

Izvori na engleskom jeziku: Definiciju su razvili EIGE i nezavisni stručnjaci i stručnjakinje.

Različiti pojmovi šta znači biti žena, uključujući obrasce ponašanja koji su povezani sa očekivanim položajem žena u datom skupu rodnih uloga i odnosa. Uključuje ispitivanje vrijednosti i normi koje se tradicionalno odnose na žensko ponašanje u datom društvu, identifikovanje i rješavanje problema povezanih sa podređenošću žena i djevojčica, kao i srodnih diskriminatornih rodnih stereotipa koji održavaju rodnu nejednakost.

 

Vidjeti također: maskulinitetmasculinities

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Mušić, Lejla (2013). Sociologija roda – eseji o feminitetima i maskulinitetima. Sarajevo: TDP

 

Izvori na engleskom jeziku: Definiciju formulisale EIGE stručnjakinje i stručnjaci.

Trend ka sve većem udjelu žena među međunarodnim radnicima migrantima. Feminizacija radnih migracija dogodila se tokom posljednjih nekoliko decenija iz tri glavna razloga. Prvo, potražnja za radnom snagom, posebno u razvijenijim zemljama, postaje sve rodno selektivnija u korist poslova koje obično obavljaju žene, naprimjer u uslugama, zdravstvu i zabavi, a posebno kao rezultat globalne krize u oblasti njege. Drugo, promjena rodnih odnosa u zemljama iz kojih žene potiču znači da one imaju više nezavisnosti za rad i migraciju u većem broju nego što je to bio slučaj ranije. Treće, zabilježen je rast migracija žena radi kućnih poslova, kao i organizovane migracije radi braka i trgovine ženama radi seksualne eksploatacije.

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Emirhafizović, M. et al. (2013). Migracije iz Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH. http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Publikacije/default.aspx?id=3696&langTag=bs-BA.

 

Izvori na engleskom jeziku: International Organization for Migration – IOM/United Nations Population Fund – UNFPA/United Nations Department of Economic and Social Affairs – UNDESA (2013). International migration and development: Measures to ensure respect for and protection of the human rights of all migrants, with particular reference to women and children, as well as to prevent and combat smuggling of migrants and trafficking in persons, and to ensure regular, orderly, and safe migration. Background paper for High-Level Dialogue Series 2013

Sve veća učestalost i rasprostranjenost siromaštva među ženama u poređenju sa muškarcima, kao rezultat strukturne diskriminacije koja utječe na život žena i ogleda se u nižim plaćama, nižim penzijama, manjim naknadama itd.

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj. (2) Bašić, Sanela i Repovac Nikšić, Valida (2019). Ekonomija i rodna ravnopravnost. U: Rodna ravnopravnost: Teorija, pravo, politike. Uvod u rodne studije za studentice i studente društvenih nauka u BiH (ur. Gavrić, S. i Ždralović, A.). Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar i Univerzitet u Sarajevu – Pravni fakultet. Str. 187-202. (3) Bašić, Sanela (2018). Žene i siromaštvo u dokumentima Europske Unije i Bosne i Hercegovine. Banja Luka: Helsinški parlament građana Banja Luka.

 

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men.

Politički stav i opredjeljenje za promjenu političkog položaja žena i promovisanje rodne ravnopravnosti, zasnovano na tezi da su žene potčinjene zbog tijela u kojem su rođene, tj. spola. Svi feminizmi se slažu da su žene u podređenom položaju u odnosu na muškarce. Pored tri talasa feminizma i postfeminizma, postoji nekoliko feminističkih struja i orijentacija, npr. marksističke feministkinje, liberalne feministkinje, sajber feministkinje, lezbejske feministkinje, radikalni feminizam, feminizam i psihoanaliza itd.

 

Glavni fokus savremenog feminizma je ili ponovna evaluacija i rekonceptualizacija žena, njihovih položaja i uloga ili dekonstrukcija prikrivenih oblika rodne diskriminacije i isključenosti.

 

Vidjeti također: ženska emancipacijaemancipation of women

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung.

http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf; (2) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj. (3) Zaharijević, A. (Ur.). (2008). Neko je rekao feminizam?: Kako je feminizam uticao na zene XXI veka. Beograd: Rekonstrukcija Ženski fond. (4) Spahić Šiljak, Zilka, ur. (2012). Propitivanje ženskih feminističkih i muslimanskih identiteta. Post-socijalistički konteksti u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu.

 

Izvori na engleskom jeziku: (1) Pilcher, J., and Whelehan, I. (2004). Fifty Key Concepts in Gender Studies, London, Thousand Oaks; (2) Šribar, R. (2015), ‘Glossary of common terms in gender equality and feminist theory’, in M. Ule, R. Šribar and A. U. Venturini, eds., Gendering Science: Slovenian Surveys and Studies in the EU Paradigms, Vienna, Echoraum

Fizičko nasilje se odnosi na tjelesnu povredu pretrpljenu kao rezultat primjene neposredne i protivpravne fizičke sile. Često je povezano sa seksualnim i psihološkim nasiljem koje rezultira povredama, nevoljom i zdravstvenim problemima. Također obuhvata nasilje koje rezultira smrću žrtve.

 

Izvori na engleskom jeziku: Council of Europe (2011). Explanatory Report to the Council of Europe Convention on Preventing and Combating Violence against Women and Domestic Violence. Council of Europe Treaty Series No 210

Organizacija radnog vremena, rada sa skraćenim radnim vremenom, prekovremenog i noćnog rada na fleksibilan način. Planovi radnog vremena nude niz mogućnosti u odnosu na broj odrađenih sati i raspored prema radnom spisku, dežurstva (smjene) ili raspored rada po danu, sedmici, mjesecu ili godini.

 

Rad po smjenama, nestandardno radno vrijeme i prekovremeni rad mogu se vidjeti kao primjeri fleksibilnog radnog vremena usmjerenog na poslodavca; obrnuto, šeme odsustva zbog porodičnih pitanja, npr. mogućnost promjene početka i/ili kraja radnog dana i mogućnost organizovanja radnog vremena kako bi se uzeli cijeli slobodni dani iz porodičnih razloga, bez korištenja praznika, primjeri su dogovora o radnom vremenu usredsređenom na zaposlene ili dogovora koji pružaju podršku postizanju ravnoteže između posla i porodice.

 

Fleksibilnost radnog vremena može se ocijeniti kao doprinos rodnoj ravnopravnosti, jer pomaže pojedincima da održe ravnotežu između posla i privatnog života. Međutim, to donosi i nedostatke, kao što je veći broj žena koje rade slabo plaćeno, skraćeno radno vrijeme, sa malo ili nimalo mogućnosti za obuku ili karijeru.

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Značajni aspekti radnog prava Evropske unije. (2011). Beograd: Friedrich Ebert Stiftung. https://library.fes.de/pdf-files/bueros/belgrad/06852.pdf

 

Izvori na engleskom jeziku: (1) EurWORK (2011). Flexibile Working Time Arrangements and Gender Equality. Dostupno na: http://eurofound.europa.eu/observatories/eurwork/articles/other-working-conditions/flexible-working-time-arrangements-and-gender-equality; (2) European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men; (3) European Commission (2014). Family Related Working Schedule Flexibility across Europe. Short statistical report No 6 prepared by RAND Europe.

Formalna rodna ravnopravnost, koja se naziva i de jure rodna ravnopravnost, znači da ustav i/ili domaći zakon osiguravaju principe jednakosti žena i muškaraca, jednakog priznavanja i uživanja i ostvarivanja svih ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i mjere koje omogućavaju jednak tretman žena i muškaraca i jednake mogućnosti za njih na političkom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, građanskom, domaćem ili bilo kom drugom polju.

 

Vidjeti također: suštinska rodna ravnopravnost substantive gender equality

 

Izvori na engleskom jeziku: CEDAW Committee (2010). General Recommendation No 28 on the core obligations of States parties under Article 2 of the Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women. Dostupno na:

http://www.ohchr.org/EN/HRBodies/CEDAW/Pages/Recommendations.aspx

G

Grupe u nepovoljnijem položaju su one grupe ili pojedinci/pojedinke koje su u većem riziku od siromaštva, socijalne isključenosti, diskriminacije i nasilja od opće populacije.

 

Grupe u nepovoljnijem položaju uključuju etničke manjine, migrante, osobe sa invaliditetom, izolovane starije ljude i djecu. Njihova ranjivost na diskriminaciju ili marginalizaciju je posljedica socijalnih, kulturnih, ekonomskih ili političkih uslova i nije direktno povezana sa karakteristikama određenih grupa ili osoba. Žene i djevojčice, pripadnice ranjivih grupa često su izložene višestrukoj diskriminaciji i rodno zasnovanom nasilju. Također, imaju ograničen pristup zaštiti, podršci i kompenzaciji u slučajevima kršenja prava.

Posljednje akademske studije o stereotipnim rodnim ulogama i stavovima i njihovim diskriminatornim posljedicama po žene ukazuju na to da žene nisu ranjive po prirodi, nego su izložene posljedicama postojećeg nepovoljnijeg položaja.

 

Vidjeti također: ranjive grupe; intersekcionalna diskriminacija; višestruka diskriminacija vulnerable groups; intersectional discrimination; multiple discrimination

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Beker, K. (2020). Višestruka diskriminacija žena u Srbiji i odabranim državama Evropske unije: uporedna analiza. (Doktorska disertacija). Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu, Centar za rodne studije. (2) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj.

 

Izvori na engleskom jeziku: (1) United Nations (1995). Beijing Platform for Action; (2) EIGE stručnjakinje i stručnjaci.

H

Koncept hegemonijskog maskuliniteta može se posmatrati kao kulturna norma koja neprekidno povezuje muškarce sa moći i ekonomskim dostignućima. Ovaj obrazac muškosti, koji oblikuje hegemonijski položaj, ne samo da šteti jednakosti i inkluziji, već donosi i nedostatke i troškove za muškarce.

Iz ove perspektive, zdravstveni problemi muškaraca tumače se kao „troškovi muškosti”, nasuprot privilegijama koje muškarci ostvaruju trenutnim rodnim odnosima, naprimjer većim prihodima i manjim obavljanjem neplaćenog rada.

 

Vidjeti također: brižni maskulinitet │ caring masculinity

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Vučić, Nikola (2021). Kritika toksične muškosti: pregled suvremenih istraživanja. Sarajevo: Friedrich-Ebert-Stiftung, https://library.fes.de/pdf-files/bueros/sarajevo/17689.pdf (2) Dračo, I., Lakić, M., Popov-Momčinović, Z. (2013) Prava LGBT osoba u Bosni i Hercegovini: Obrazovanje. Sarajevo: Fondacija Heinrich Boell – Ured za BiH/Fondacija CURE/Sarajevski otvoreni centar. https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2013/09/Obrazovanje_knjizni_blok.pdf. (3) Duban, E. (2013.) Prevazilaženje neravnopravnosti: Muškarci i rodna ravnopravnost u regionu OSCE-a. Sarajevo: Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini. https://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/01/Uloga-muskaraca_OSCE.pdf. (4) Hjuson, M. (2017). Muškarci u Srbiji: druga strana rodne ne/ravnopravnosti. Beograd: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja. (5) Hughson, M. (2018). Muškarci u Srbiji: promene, otpori i izazovi – Rezultati istraživanja o muškarcima i rodnoj ravnopravnosti, IMAGES Srbija 2018. Beograd: Centar E8 (6) Spahić Šiljak, Zilka (2019). Sociologija roda – feministička kritika. Sarajevo: TPO Fondacija (7) Mušić, Lejla (2013). Sociologija roda – eseji o feminitetima i maskulinitetima. Sarajevo: TDP

 

Izvori na engleskom jeziku: Connell, R. W. (1995). Masculinities, Cambridge, Polity Press.

Ovaj termin se odnosi na heteroseksualnost koja je norma i uključuje pretpostavku heteroseksualnosti osobe. Upravo zbog heteronormativnosti, heteroseksualnost djeluje kao nešto koherentno, prirodno i privilegovano. Uključuje pretpostavku da su svi „prirodno” heteroseksualni i da je heteroseksualnost ideal, superiorniji od homoseksualnosti ili biseksualnosti.

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Spahić, A. i Gavrić, S. (2012) Čitanka lezbejskih, gej, biseksualnih i transrodnih ljudskih prava 2. dopunjeno izdanje. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija Heinrich Böll. http://soc.ba/site/wp-content/uploads/2012/12/CITANKA_LGBT-ljudskih-prava.pdf.

 

Izvori na engleskom jeziku: European Union Agency for Fundamental Rights − FRA (2009). Homophobia and Discrimination on Grounds of Sexual Orientation and Gender Identity in the EU Member States: Part II – The Social Situation. Dostupno na:

http://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/397-FRA_hdgso_report_part2_en.pdf

Pretpostavka da bi svaka osoba trebala biti heteroseksualna, marginalizujući tako one koji se tako ne identifikuju. Također implicira da je heteroseksualnost superiornija od homoseksualnosti i drugih seksualnih identiteta i orijentacija. Dakle, heteroseksizam se više odnosi na moć, a ne na seksualnu orijentaciju.

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung.

http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf; (2) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj. (3) Čaušević, J. i Gavrić, S. (2012) Pojmovnik lezbejske, gej, biseksualne i transrodne (LGBT) kulture. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija “Heinrich Böll”. https://ba.boell.org/sites/default/files/pojmovnik_lgbt_kulture.pdf (4) Spahić, A. iGavrić, S. (2012) Čitanka lezbejskih, gej, biseksualnih i transrodnih ljudskih prava 2. dopunjeno izdanje. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija Heinrich Böll. http://soc.ba/site/wp-content/uploads/2012/12/CITANKA_LGBT-ljudskih-prava.pdf (5) Miladinović, D. i druge, (2009). Čitanka: Od A do Š o lezbejskim i gej ljudskim pravima (3 izdanje). Beograd: Labris – organizacija za lezbejska ljudska prava. http://www.labris.org.rs/sites/default/files/citanka-2009.pdf

 

Izvori na engleskom jeziku: Mediterranean Institute of Gender Studies (2009). Glossary of Gender-Related Terms. Dostupno na: http://www.medinstgenderstudies.org/wp-content/uploads/Gender-Glossary-updated_final.pdf

Osoba koju privlači neko drugog spola osim vlastitog.

 

Vidjeti također: heteroseksualnost │ heterosexuality

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Čaušević, J. i Gavrić, S. (2012) Pojmovnik lezbejske, gej, biseksualne i transrodne (LGBT) kulture. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija “Heinrich Böll”. https://ba.boell.org/sites/default/files/pojmovnik_lgbt_kulture.pdf (2) Spahić, A. iGavrić, S. (2012) Čitanka lezbejskih, gej, biseksualnih i transrodnih ljudskih prava 2. dopunjeno izdanje. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija Heinrich Böll. http://soc.ba/site/wp-content/uploads/2012/12/CITANKA_LGBT-ljudskih-prava.pdf (3) Miladinović, D. i druge, (2009). Čitanka: Od A do Š o lezbejskim i gej ljudskim pravima (3 izdanje). Beograd: Labris – organizacija za lezbejska ljudska prava. http://www.labris.org.rs/sites/default/files/citanka-2009.pdf

 

Izvori na engleskom jeziku: Based on IPS-Inter Press Service (2010). Gender and Development Glossary: A Tool for Journalists and Writers.

Seksualna, emocionalna i/ili romantična privlačnost prema spolu koji nije vlastiti. Obično se smatra „privlačnošću prema suprotnom spolu”, ali ovo je netačno jer ne postoje samo dva spola (vidi interspolnost i transeksualna osoba).

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Čaušević, J. i Gavrić, S. (2012) Pojmovnik lezbejske, gej, biseksualne i transrodne (LGBT) kulture. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija “Heinrich Böll”. https://ba.boell.org/sites/default/files/pojmovnik_lgbt_kulture.pdf (2) Spahić, A. iGavrić, S. (2012) Čitanka lezbejskih, gej, biseksualnih i transrodnih ljudskih prava 2. dopunjeno izdanje. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija Heinrich Böll. http://soc.ba/site/wp-content/uploads/2012/12/CITANKA_LGBT-ljudskih-prava.pdf (3) Miladinović, D. i druge, (2009). Čitanka: Od A do Š o lezbejskim i gej ljudskim pravima (3 izdanje). Beograd: Labris – organizacija za lezbejska ljudska prava. http://www.labris.org.rs/sites/default/files/citanka-2009.pdf

 

Izvori na engleskom jeziku: IPS-Inter Press Service (2010). Gender and Development Glossary: A Tool for Journalists and Writers.

Pretjerana slika hegemonijske muškosti, uglavnom u medijima. Prenaglašava ideale, poput fizičke snage, agresije i seksualnosti koji bi trebali krasiti muškarce, čime ih i osnažuje.

 

Vidjeti također: hegemonijski maskulinitet │ hegemonic masculinity

 

Izvori na engleskom jeziku: Mediterranean Institute of Gender Studies (2009). Glossary of Gender-Related Terms. Dostupno na: http://www.medinstgenderstudies.org/wp-content/uploads/Gender-Glossary-updated_final.pdf 2) EIGE stručnjakinje i stručnjaci.

Hitna kontracepcija ili postkoitalna kontracepcija, koja se ponekad naziva i pilula za jutro ili dan poslije, odnosi se na metode kontracepcije koje se mogu koristiti za sprečavanje trudnoće u prvih nekoliko dana nakon snošaja. Namijenjena je hitnoj upotrebi nakon nezaštićenog odnosa, neuspjeha ili zloupotrebe kontracepcijskih sredstava (kao što su zaboravljene pilule ili oštećeni kondomi), silovanja ili prisilnog seksa.

Hitna kontracepcija je efikasna samo prvih nekoliko dana nakon snošaja, prije nego što se jajna ćelija spusti iz jajnika i prije nego što sperma oplodi jajnik. Tablete za hitnu kontracepciju ne mogu prekinuti utvrđenu trudnoću niti naštetiti embrionu u razvoju.

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Srećković, M., i druge. (2019). Znanja i stavovi studenta strukovnih studija o oralnoj urgentnoj kontracepciji. Sestrinska reč, 22(79), 7-12.

 

Izvori na engleskom jeziku: World Health Organization – WHO (2012). Emergency Contraception: Factsheet No 244. Dostupno na: http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs244/en/

Homofobija je iracionalan strah od homoseksualnosti i odbojnost prema homoseksualnosti i prema lezbejkama, gej i biseksualnim ljudima na osnovu predrasuda.

Raspravlja se o upotrebi ovog izraza, posebno u SAD-u. Neki smatraju da je upotreba izraza „fobija” neprikladna u društvenom i političkom kontekstu, i radije koriste alternativne izraze, poput „antihomoseksualci”. Drugi su izrazili protivljenje izbacivanju tog termina iz šire upotrebe, dijelom i zbog važne uloge koju je imao u pokretima za gej prava. Još uvijek nema konsenzusa oko (ne)upotrebe izraza.

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung.

http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf; (2) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj. (3) Čaušević, J. i Gavrić, S. (2012) Pojmovnik lezbejske, gej, biseksualne i transrodne (LGBT) kulture. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija “Heinrich Böll”. https://ba.boell.org/sites/default/files/pojmovnik_lgbt_kulture.pdf (4) Spahić, A. iGavrić, S. (2012) Čitanka lezbejskih, gej, biseksualnih i transrodnih ljudskih prava 2. dopunjeno izdanje. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija Heinrich Böll. http://soc.ba/site/wp-content/uploads/2012/12/CITANKA_LGBT-ljudskih-prava.pdf (5) Miladinović, D. i druge, (2009). Čitanka: Od A do Š o lezbejskim i gej ljudskim pravima (3 izdanje). Beograd: Labris – organizacija za lezbejska ljudska prava. http://www.labris.org.rs/sites/default/files/citanka-2009.pdf

 

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Union Agency for Fundamental Rights – FRA (2009). Homophobia and Discrimination on Grounds of Sexual Orientation and Gender Identity in the EU Member States: Part II – The Social Situation. Dostupno na:

http://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/397-FRA_hdgso_report_part2_en.pdf ; (2) ‘More Than Words: The Associated Press Stamps Out Homophobia’, 29 November 2012, Autostraddle. Dostupno na: http://www.autostraddle.com/the-associated-press-stamps-out-homophobia-but-not-in-a-good-way-15075/ ; (3) ‘AP nixes “homophobia”, “ethnic cleansing”‘, 26 November 2012, Politico. Dostupno na: http://www.politico.com/blogs/media/2012/11/ap-nixes-homophobia-ethnic-cleansing-150315

Osoba koju privlači neko istog spola.

 

Vidjeti također: homoseksualnost │ homosexuality

U odnosu na rodnu ravnopravnost, horizontalna segregacija se odnosi na koncentraciju žena i muškaraca u različitim sektorima i profesijama. Podrazumijeva se kao nedovoljna ili prekomjerna zastupljenost žena ili muškaraca u određenim profesijama ili sektorima, bez nekog određenog kriterija. Ovo je u suprotnosti sa vertikalnom segregacijom, koja se odnosi na vrh uređenja zasnovanog na „poželjnim” atributima kao što su prihod, prestiž itd.

 

Vidjeti također: vertikalna segregacija │ vertical segregation

 

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men; (2) Bettio, F., and Verashchagina, A. (2009). Gender Segregation in the Labour Market: Root Causes, Implications and Policy Responses in the EU.

Seksualna, emocionalna i/ili romantična privlačnost prema osobama istog spola. Termin obuhvata i žensku i mušku homoseksualnost, ili, da bi se izbjegao redukcionizam i neprikladnost ovog izraza, gej i lezbejske veze.

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj. (2) Čaušević, J. i Gavrić, S. (2012) Pojmovnik lezbejske, gej, biseksualne i transrodne (LGBT) kulture. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija “Heinrich Böll”. https://ba.boell.org/sites/default/files/pojmovnik_lgbt_kulture.pdf (3) Spahić, A. iGavrić, S. (2012) Čitanka lezbejskih, gej, biseksualnih i transrodnih ljudskih prava 2. dopunjeno izdanje. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija Heinrich Böll. http://soc.ba/site/wp-content/uploads/2012/12/CITANKA_LGBT-ljudskih-prava.pdf (4) Miladinović, D. i druge, (2009). Čitanka: Od A do Š o lezbejskim i gej ljudskim pravima (3 izdanje). Beograd: Labris – organizacija za lezbejska ljudska prava. http://www.labris.org.rs/sites/default/files/citanka-2009.pdf

 

Izvori na engleskom jeziku: Based on Council of Europe (2015). Case law of the European Court of Human Rights relating to discrimination on grounds of sexual orientation or gender identity. Dostupno na: http://www.coe.int/t/dg4/lgbt/Documents/Final%20Case%20Law%20of%20the%20ECHR%20SOGI_EN%20%282%29.pdf

I

Jedinstveni alat za mjerenje koji sažima složenost rodne ravnopravnosti kao višedimenzionalnog koncepta u korisnu i lako razumljivu mjeru. Nastaje kombinovanjem rodnih pokazatelja u jednu sumativnu mjeru pomoću konceptualnog okvira. To je jedini indeks koji daje sveobuhvatnu mapu rodnih razlika u EU i među državama članicama, u okvirima politika u EU. Razvio ga je Evropski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE).

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Babović, M. (2016). Indeks rodne ravnopravnosti. http://eige.europa.eu/sites/default/files/documents/gender_equality_index_for_serbia_2016.pdf

Izvori na engleskom jeziku: European Institute for Gender Equality – EIGE. Gender Equality Index for the European Union. Available here: http://eige.europa.eu/gender-statistics/gender-equality-index

Novoizgrađeni indeks rodnog razvoja direktna je mjera rodnih praznina u dostignućima ljudskog razvoja u tri osnovna područja: zdravstvu, obrazovanju i upravljanju ekonomskim resursima.

 

Izvori na engleskom jeziku: United Nations Development Programme − UNDP. Human Development Reports. Dostupno na:

http://hdr.undp.org/en/content/gender-development-index-gdi

Indirektna diskriminacija se dešava kada bi naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa dovela osobe jednog spola u posebno nepovoljan položaj u poređenju sa osobama drugog spola, osim ako ta odredba, kriterij ili praksa objektivno opravdavaju legitimni cilj dok su sredstva za postizanje tog cilja prikladna i neophodna. Koncept se fokusira na učinke određenih pravila ili prakse i uzima u obzir svakodnevne društvene okolnosti.

Indirektna diskriminacija se dešava kada se zakon, politika ili program ne čini diskriminišućim, ali ima diskriminatorni efekat kada se primjenjuje. To se može dogoditi, naprimjer, kada su žene u nepovoljnijem položaju u odnosu na muškarce u pogledu uživanja određene mogućnosti ili koristi zbog već postojećih nejednakosti. Primjena rodno neutralnog zakona može ostaviti postojeću nejednakost nepromijenjenom ili je pogoršati.

 

Vidjeti također: direktna diskriminacija │ direct discrimination

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini prečišćeni tekst, „Službeni glasnik BiH“, 32/10. (2) Zakon o zabrani diskriminacije BiH, „Službeni glasnik BiH“, br. 59/09 i 66/16. (3) Đurić Kuzmanović, Tatjana, Jasna Kovačević i Anđela Pepić (2019). Rod i ekonomija. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar. (4) Avlijaš, Sonja (2019). Žene i rad. Ka političkoj ekonomiji tranzicije. Novi Sad: Akademska knjiga.

 

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (2010). EU Gender Equality Law: Update 2010. European Network of Legal Experts in the Field of Gender Equality.

Indirektno nasilje u rodnom kontekstu pretežno se fokusira na stavove, stereotipe i kulturne norme koji podupiru rodne prakse i mogu izazvati rodno zasnovane oblike direktnog nasilja.

 

Vidjeti također: direktno nasilje │ direct violence

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj.

 

Izvori na engleskom jeziku: European Institute for Gender Equality – EIGE (2013). Gender Equality Index: Report, Luxembourg, Publications Office of the European Union. Dostupno na:

http://eige.europa.eu/rdc/eige-publications/gender-equality-index-report

Prava koja direktno pripadaju pojedincu (za razliku od stečenih prava).

 

Vidjeti također: stečena prava │ derived rights

 

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men.

Institucionalni kapacitet za uključivanje rodnih pitanja odnosi se na potencijal institucije da ispuni svoje obaveze uključivanja rodno osviještene politike i na njenu sposobnost identifikovanja i rješavanja problema povezanih sa provođenjem takve politike. Takav kapacitet uključuje skup funkcionalnih uslova koji omogućavaju razradu i primjenu programa sa boljim učinkom.

 

Izvori na engleskom jeziku: Definiciju formulisale EIGE stručnjakinje i stručnjaci

Organi zaduženi za promociju rodne ravnopravnosti i podršku uključivanju rodne ravnopravnosti u opće politike u svim oblastima. Obično se sastoje od centralnog vladinog tijela upotpunjenog međuresornom koordinacionom strukturom za rodnu ravnopravnost i kontakt-osobama ili centrima odgovornim za uključivanje rodne ravnopravnosti u ministarstvima.

Ukupna struktura može obuhvatati tijela na različitim nivoima upravljanja – državnim, regionalnim i lokalnim – i druge državne institucije mimo vlada, posebno na parlamentarnom nivou, kao i nezavisne agencije i druga tijela, poput tijela za rodnu ravnopravnost i/ili ombudsmena, koja mogu biti specijalno namijenjena za rodnu ravnopravnost ili općija po svojoj prirodi, sa nadležnostima da primaju i analiziraju žalbe u vezi sa diskriminacijom na osnovu spola i roda.

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Pajvančić, M. (2008). Pravni okvir ravnopravnosti polova. Novi Sad: Zavod za ravnopravnost polova. (2) Pajvančić, M., i Petrušić, N. (2014). Značaj institucionalnih mehanizama za ostvarivanje rodne ravnopravnosti. Zbornik radova Pravnog fakulteta, Nis, 67, 25–44. (3) Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung.

http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf;

Izvori na engleskom jeziku: (1) Council of Europe (2007). Recommendation CM/Rec(2007)17 of the Committee of Ministers to Member States on gender equality standards and mechanisms; (2) United Nations Fourth World Conference on Women (1995) – Beijing Platform for Action

Alate treba shvatiti kao operacionalizovane instrumente koji se mogu koristiti odvojeno ili kombinovati da bi se oblikovali uglavnom različiti programi, u smislu ciljeva, pristupa i dimenzija. Neki su praktični, alati spremni za upotrebu (kao što su priručnici i kompleti alata), dok su drugi složenije kombinacije različitih elemenata (kao što je rodna statistika).

 

Izvori na engleskom jeziku: Definiciju formulisale EIGE stručnjakinje i stručnjaci

Intersekcionalna diskriminacija opisuje diskriminaciju koja se odvija po nekoliko ličnih osnova, karakteristika ili identiteta koji su međusobno integrisani, preklapaju se i neodvojivi su jedan od drugog.

 

Vidjeti također: višestruka diskriminacija │ multiple discrimination

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Beker, K. (2020). Višestruka diskriminacija žena u Srbiji i odabranim državama Evropske unije: uporedna analiza. (Doktorska disertacija). Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu, Centar za rodne studije. (2) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj.

 

Izvori na engleskom jeziku: European Union Agency for Fundamental Rights − FRA (2009). Homophobia and Discrimination on Grounds of Sexual Orientation and Gender Identity in the EU Member States: Part II – The Social Situation. Dostupno na: http://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/397-FRA_hdgso_report_part2_en.pdf

U odnosu na rodnu ravnopravnost, intersekcionalnost je analitičko sredstvo za proučavanje, razumijevanje i reagovanje na načine na koje se spol i rod ukrštaju sa drugim ličnim karakteristikama/identitetima i kako ovi presjeci doprinose jedinstvenim doživljajima diskriminacije. Polazi od premise da ljudi žive višestruko slojevite identitete proistekle iz društvenih odnosa, historije i djelovanja struktura moći. Analiza presjeka ima za cilj otkrivanje višestrukih identiteta, razotkrivanje različitih vrsta intersekcionalne i višestruke diskriminacije i nedostataka koji se javljaju kao posljedica kombinacije identiteta i intersekcionalnosti spola i roda sa drugim osnovama.

 

Vidjeti također: intersekcionalna diskriminacija; višestruka diskriminacija │ intersectional discrimination, multiple discrimination

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Beker, K. (2020). Višestruka diskriminacija žena u Srbiji i odabranim državama Evropske unije: uporedna analiza. (Doktorska disertacija). Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu, Centar za rodne studije. (2) Dokmanović, M. (2017). Višestruka i intersekcionalna diskriminacija–koncept, definicije i uvođenje u zakonodavstvo. Pravni život: list za pravna pitanja i praksu, 66(10), 211-226. (3) Spahić Šiljak, Zilka, ur. (2012). Propitivanje ženskih feminističkih i muslimanskih identiteta. Post-socijalistički konteksti u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu.

 

Izvori na engleskom jeziku: Mediterranean Institute of Gender Studies (2009). Glossary of Gender-Related Terms. Dostupno na: http://www.medinstgenderstudies.org/wp-content/uploads/Gender-Glossary-updated_final.pdf

Interspolnost je krovni termin koji označava niz različitih varijacija tjelesnih karakteristika osobe koje se ne podudaraju sa strogim medicinskim definicijama ženskog ili muškog spola. Ove karakteristike mogu biti hromozomske, hormonalne i/ili anatomske i mogu biti prisutne u različitom stepenu. Mnoge varijante spolnih karakteristika odmah se otkrivaju pri rođenju ili čak i ranije. Ponekad ove varijante postaju očigledne tek u kasnijim fazama života, često tokom puberteta. Iako je većina interspolnih osoba zdrava, ipak vrlo mali procenat može imati zdravstvena stanja koja bi mogla biti opasna po život ako se odmah ne liječe.

 

 

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (2012). Trans and Intersex People − Discrimination on the Grounds of Sex, Gender Identity and Gender Expression. European Network of Legal Experts in the Field of Gender Equality

Izgradnja kapaciteta u oblasti rodne ravnopravnosti odnosi se na izgradnju ili jačanje znanja, vještina i sposobnosti pojedinaca, institucija, grupa ili organizacija da obavljaju poslove, rješavaju probleme, postavljaju i ostvaruju ciljeve u oblasti rodne ravnopravnosti na održiv i transformativan način.

 

Vidjeti također: razvoj kompetencija za rodnu ravnopravnost gender equality competence development

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Vasiljević, L. (2009). Žene i profesionalni i klasni identitet. U Đ. Tomić & P. Atanacković (Ur.), Društvo u pokretu: Novi društveni pokreti u Jugoslaviji od 1968. do danas (str. 122–140). Beograd: Cenzura.

 

Izvori na engleskom jeziku: Definiciju formulisale EIGE stručnjakinje i stručnjaci.

Vidjeti također: izgradnja kapaciteta za rodnu ravnopravnost │ equality competence development

J

Vidjeti također: rodni jaz u plaćama │ gender pay gap

Jednak pristup resursima podrazumijeva da žene imaju mogućnosti jednakog pristupa, korištenja i koristi od svih posebnih resursa (materijalnih, finansijskih, ljudskih, socijalnih, političkih i tako dalje).

 

Izvori na engleskom jeziku: UN International Research and Training Institute for the Advancement of Women (INSTRAW). Glossary of Gender-Related Terms and Concepts. Dostupno na: http://unamid.unmissions.org/Default.aspx?tabid=11012&language=en-US

Princip jednakog postupanja znači da ne smije biti direktne ili indirektne diskriminacije na osnovu spola i roda, uključujući manje povoljan tretman žena zbog trudnoće i majčinstva. Povoljnije odredbe koje se tiču zaštite žena u vezi sa trudnoćom i majčinstvom i pozitivne mjere koje imaju za cilj postizanje stvarne rodne ravnopravnosti nisu u suprotnosti sa načelom jednakog tretmana.

 

Vidjeti također: direktna diskriminacija; indirektna diskriminacijadirect discrimination; indirect discrimination

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini prečišćeni tekst, „Službeni glasnik BiH“, 32/10.

 

Izvori na engleskom jeziku: European Union (2014). EU Gender Equality Law: Update 2013. European Network of Legal Experts in the Field of Gender Equality.

Vidjeti također: jednaka plaća za rad jednake vrijednosti equal pay for work of equal value

Jednaka plaća za rad jednake vrijednosti, bez diskriminacije na osnovu spola ili bračnog statusa, s obzirom na sve aspekte plaćenosti i uslova naknade. Budući da strukture nadoknada i sistemi klasifikacije poslova mogu biti pristrasni, poslovi koje obavlja većina žena imaju tendenciju da budu klasifikovani na niže nivoe.

 

Vidjeti također: rodni jaz u plaćamagender pay gap

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Rodni jaz u platama u zemljama Zapadnog Balkana: Nalazi iz Srbije, Crne Gore i Makedonije. (n.d.). [Policy Brief]. Beograd: Fondacija za razvoj ekonomske nauke. https://fren.org.rs/wp-content/uploads/2020/01/Policy-Brief.pdf (2) Dakić, S. (2016). Razvoj i primena modela varijacija rodnog jaza na tržištu rada (Doktorska disertacija). Novi Sad, Subotica: Univerzitet u Novom Sadu, Ekonomski fakultet.

 

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men; (2) International Labour Organization – ILO (2007). ABC of Women Workers’ Rights and Gender Equality. Dostupno na: http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/—dgreports/—gender/documents/publication/wcms_087314.pdf

Ovaj koncept ukazuje na nepostojanje prepreka u ekonomskoj, političkoj i društvenoj participaciji na osnovu spola i roda. Takve prepreke su često indirektne, teško ih je uočiti i uzrokuju ih i održavaju strukturalni fenomeni i društvene reprezentacije koje su se pokazale posebno otpornim na promjene. Jednake mogućnosti kao jedan od ciljeva rodne ravnopravnosti zasniva se na obrazloženju da je potreban čitav niz strategija, akcija i mjera da bi se otklonile duboko ukorijenjene i trajne nejednakosti.

 

Vidjeti također: rodna ravnopravnostgender equality

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Pajvančić, M. (2008). Pravni okvir ravnopravnosti polova. Novi Sad: Zavod za ravnopravnost polova.

 

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men.

Vidjeti također: rodna jednakostgender equity

Iako se često koriste naizmjenično, ravnopravnost i jednakost su dva vrlo različita koncepta. Jednakost spolova podrazumijeva osiguravanje pravičnosti i pravde u raspodjeli dobrobiti i odgovornosti između žena i muškaraca. Koncept prepoznaje da žene i muškarci imaju različite potrebe i moć i da ove razlike treba identifikovati i riješiti na način koji ispravlja neravnotežu među spolovima. To može uključivati jednako djelovanje ili postupak koji je različit, ali se smatra ekvivalentnim u pogledu prava, naknada, obaveza i mogućnosti.

Dok se međunarodni ugovori o ljudskim pravima odnose na „ravnopravnost”, u drugim sektorima se često koristi termin „jednakost”. Termin „jednakost spolova” ponekad se koristi tako da održava stereotipe o ulozi žena u društvu, što sugeriše da se prema ženama treba odnositi „pošteno” u skladu sa ulogama koje obavljaju. Ovo razumijevanje rizikuje da održi nejednake rodne odnose i učvrsti rodne stereotipe koji štete ženama.

Zbog toga bi termin trebalo koristiti oprezno kako bi se osiguralo da ne prikriva oklijevanje da se otvorenije govori o diskriminaciji i nejednakosti.

 

Vidjeti također: rodna ravnopravnost │ gender equality

 

Izvori na engleskom jeziku: (1) Desprez-Bouanchaud, A., Doolaege, J., and Ruprecht, L. (1999). Guidelines on Gender-Neutral Language, Paris, Unesco, Paris. Dostupno na:

http://unesdoc.unesco.org/images/0011/001149/114950mo.pdf; (2) CEDAW Committee (2010). General Recommendation No 28 on the core obligations of States parties under Article 2 of the Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women.

K

U evropskim zemljama, kohabitacija se koristi za nevjenčane parove koji žive zajedno u dugoročnim vezama koje zamjenjuju formalni brak.

 

Izvori na engleskom jeziku: Definiciju formulisale EIGE stručnjakinje i stručnjaci.

Komercijalno seksualno iskorištavanje se odnosi na iskorištavanje dječaka i djevojčica (ispod 18 godina starosti) za prostituciju, pornografiju ili druge vrste seksualnih aktivnosti, u koje djeca bivaju uključena u zamjenu za hranu, sklonište ili zadovoljavanje osnovnih potreba. Može se također odnositi na iskorištavanje odraslih (uglavnom žena) u ovim aktivnostima, na koje mogu biti direktno ili indirektno prisiljene.

 

Vidjeti također: seksualno iskorištavanje │ sexual exploitation

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Grujić, M. (2013). Eksploatacija žrtava trgovine ljudima. Pravne Teme, 1(03), 240–253. (2) Jovanović, S., & Galonja, A. (2011). Zaštita žrtava trgovine ljudima u krivičnom i prekršajnom postupku. Beograd: Udruženje tužilaca i zamenika javnih tužilaca Republike Srbije. (3) Matak, Š., & Vargek, A. (2012). Trgovanje ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja – utječe li legalizacija prostitucije na smanjenje trgovanja ljudima? Pravnik : časopis za pravna i društvena pitanja, 46(92), 59–80. (4) Ristanović Nikolić, V. (2013). Trgovina ženama u cilju seksualne eksploatacije. U Ratni zločin silovanja (str. 157–168). Žene u crnom. (5) Simić, O. (2013). Seksualno zlostavljanje žena i eksploatacija dece od strane mirovnih snaga. U Ratni zločin silovanja (str. 145–155). Žene u crnom. (6) Timotijević, M. (2012). Prostitucija na feminističkoj političkog agendi. U A. Zaharijević (Ur.), Neko je rekao feminizam? (str. 206–223). Sarajevski otvoreni centar.

 

Izvori na engleskom jeziku: Based on International Labour Organization − ILO (2007). ABC of Women Workers’ Rights and Gender Equality. Dostupno na: http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/—dgreports/—gender/documents/publication/wcms_087314.pdf

Kompetencije za rodnu ravnopravnost odnosi se na vještine, atribute i ponašanja koja su ljudima potrebna da bi se rodna pitanja efikasno uključila u politike i planove i pomogla u izgradnji rodne ravnopravnosti. Podrazumijeva teorijsko i praktično znanje različitih alata koji se mogu koristiti za ovaj proces. Potrebno je prepoznati činjenicu da nijedna politička ili organizaciona akcija nije rodno neutralna i da politike na različite načine utječu na žene i muškarce.

 

Izvori na engleskom jeziku: European Institute for Gender Equality – EIGE (2014). Effective Gender Equality Training: Analysing the Preconditions and Success Factors. Dostupno na: http://eige.europa.eu/lt/rdc/eige-publications/effective-gender-equality-training-analysing-preconditions-and-success-factors-main-findings

Vidjeti također: pozitivne mjere │ positive measures

Konsultacije sa zainteresovanim stranama pomažu da zakonodavstvo i kreiranje politika (EU) budu transparentni, dobro ciljani i koherentni. Konsultacije – zajedno sa procjenama i određivanjem utjecaja i stručnosti – ključni su alat za transparentno i informisano kreiranje politika. Pomažu da se osigura da se odluke donose u skladu sa principima proporcionalnosti i supsidijarnosti i da se zasnivaju na dokazima i iskustvima i stavovima onih na koje politike utječu i koji su uključeni u njihovu primjenu. Akteri uključuju rodne stručnjakinje i stručnjake, ženske organizacije, druge organizacije civilnog društva i socijalne partnere.

Konsultacije sa zainteresovanim stranama dio su participativnog pristupa uvođenju rodne ravnopravnosti. Bliska veza sa svim zainteresovanim stranama od suštinskog je značaja tokom čitavog ciklusa politike da bi se uzele u obzir brige, očekivanja i stavovi različitih ciljnih grupa. Preporučuje se da se mogućnosti i strukture za uključivanje zainteresovanih strana i konsultacije uključe u procese donošenja politika.

 

Vidjeti također: konsultativne i participativne tehnike i alati │ consultative and participatory techniques and tools

 

Izvori na engleskom jeziku: European Institute for Gender Equality – EIGE. Module on Gender-Sensitive Stakeholder Consultation. Dostupno na: http://eige.europa.eu/gender-mainstreaming/tools-and-methods/gender-sensitive-stakeholder-consultation

Sve metode koje uključuju zajedničke konsultacije ili rad u okviru radnih grupa, think-tank organizacija, rad na direktorijima, bazama podataka, organizacionim grafikonima, konferencije, seminare, javne rasprave i sl.

 

Vidjeti također: konsultacije sa zainteresovanom javnošću/akterima │ stakeholder consultations

 

Izvori na engleskom jeziku: EIGE (2014). Effectiveness of Institutional Mechanisms for the Advancement of Gender Equality: Review of the Implementation of the Beijing Platform for Action in the EU Member States.

Vidjeti također: centar za žrtve seksualnog nasilja; ženski centar; sklonište za žene │ sexual violence referral centre; women’s centre; women’s shelter

Kućni poslovi (za razliku od plaćenih kućnih poslova) su neplaćeni poslovi održavanja domaćinstva koje obavljaju članice i članovi domaćinstva. Žene svuda i dalje snose primarnu odgovornost za kućne poslove.

 

Izvori na engleskom jeziku: International Labour Organization – ILO (2007). ABC of Women Workers’ Rights and Gender Equality. Dostupno na: http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/—dgreports/—gender/documents/publication/wcms_087314.pdf.

Kultura nasilja se odnosi na elemente kulture ili društvenog života oličene kroz religiju, ideologiju, jezik, kulturu, zakon i nauku, koji se koriste da se opravda ili legitimizuje direktno ili strukturalno nasilje, kako bi direktno ili strukturalno nasilje izgledalo ispravno, ili bar ne pogrešno.

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj. (2) Buljubašić, B. (2021) Njegovanje kulture nasilja. Sarajevo: Mediacentar Sarajevo. https://www.media.ba/bs/mediametar/njegovanje-kulture-nasilja. (3) Azinović, V., Bassuener, K., Weber, B. (2012) Procjena potencijala za obnovu etničkog nasilja u Bosni i Hercegovini: Analiza sigurnosnih rizika. Sarajevo: Fakultet političkih nauka, Atlantska inicijativa. http://www.democratizationpolicy.org/pdf/DPC-AI_Sigurnosna_Studija_BiH.pdf.

 

Izvori na engleskom jeziku: Galtung, J. (1990), ‘Cultural Violence’, Journal of Peace Research, Vol. 27, No 3.

Ovaj termin se odnosi na kompleksnost uvjerenja koja osnažuju seksualnu agresiju muškaraca i podržava nasilje nad ženama. Opisuje društvo u kojem se nasilje smatra nečim seksi, a seksualnost nasiljem. Manifestacije kulture silovanja uključuju slučajeve seksualnog nasilja koji se kreću od seksualnih opaski preko seksualnog dodirivanja do silovanja, kao i odobravanje takvog nasilja nad ženama i njegovo predstavljanje kao normalno.

Izraz se također može koristiti u vezi sa određenim grupama ili okruženjima, poput ratnog silovanja ili silovanja u zatvoru.

 

Izvori na engleskom jeziku: Buchwald, E., Fletcher, P. R., and Roth, M. (2005). Transforming a Rape Culture, rev. ed., Minneapolis, Minn., Milkweed Editions.

Vidjeti također: rodne kvote │ gender quotas

L

Lezbofobija je iracionalan strah od lezbejki, i averzija (antipatija) prema njima.

 

Izvori na engleskom jeziku: Definiciju je razvio nezavisni stručnjak, oslanjajući se na rad Evropskog parlamenta i FRA.

Krovni izraz koji označava individue iz zajednice lezbejki, gej, biseksualnih, transrodnih, queer i osoba koje ispituju svoju seksualnost. Treba imati u vidu da postoje varijacije ovog izraza, kao što su LGB, LGBT, GLBT, LGBTQ+ i LGBTI. Posljednji od njih izričito uključuje interspolne osobe (I). Postoje i verzije koje obuhvataju aseksualne osobe (naprimjer, LGBTQA). Općenito govoreći, ovi akronimi grupišu osobe čiji su rodni identitet ili seksualnost normativni.

 

Izvori na engleskom jeziku: (1) http://itspronouncedmetrosexual.com/2013/01/a-comprehensive-list-of-lgbtq-term-definitions/ ; (2) FRA (2014). EU LGBT survey – European Union lesbian, gay, bisexual and transgender survey – Main results. Dostupno na: http://fra.europa.eu/sites/default/files/fra-eu-lgbt-survey-main-results_tk3113640enc_1.pdf ; (3) EIGE stručnjakinje i stručnjaci.

Izraz koji se koristi kao metafora i koji ukazuje na diskriminatorni obrazac zapošljavanja koji radnike, a uglavnom radnice, drži na nižim radnim mjestima, sa niskom pokretljivošću i nevidljivim preprekama za napredovanje u karijeri.

 

Vidjeti također: stakleni plafon │ glass ceiling

 

Izvori na engleskom jeziku: Definiciju je razvio nezavisni stručnjak.

Ljudska prava žena i djevojaka su neotuđivi, integralni i nedjeljivi dio univerzalnih ljudskih prava. Potpuno i ravnopravno učešće žena u političkom, građanskom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom životu na državnom, regionalnom i međunarodnom nivou i iskorjenjivanje svih oblika diskriminacije na osnovu spola, prioritetni su ciljevi međunarodne zajednice.

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Radačić, I. (2010). Razvoj ljudskih prava žena u praksi Europskog suda za ljudska prava. In ANNALES PILAR 2010.–Međunarodna konferencija Ljudska prava žena (p. 26). (2) Mršević, Z. (2011). Ka demokratskom društvu: Rodna ravnopravnost. Institut društvenih nauka. (3) Bakšić Muftić, Jasna. (2002). Sistem ljudskih prava. Sarajevo: Fond otvoreno društvo i Magistrat (4) Bakšić Muftić, Jasna. (2006). Ženska prava. Sarajevo: Pravni fakultet

 

Izvori na engleskom jeziku: Vienna Declaration and Programme of Action, adopted by the World Conference on Human Rights in Vienna on 25 June 1993. Dostupno na: http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/Vienna.aspx

M

Položaj bez značaja (ili od beznačajne važnosti), utjecaja moći.

 

Vidjeti također: grupe u nepovoljnijem položaju │ disadvantaged groups

Različite grupe ljudi unutar date kulture, konteksta i historije koje su u riziku da budu izložene mnogostrukoj diskriminaciji, usljed međusobnog djelovanja različitih ličnih karakteristika ili osnova, poput spola, roda, starosne dobi, etniciteta, religije ili uvjerenja, zdravstvenog statusa, invaliditeta, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, obrazovanja ili lične zarade (prihoda), ili života na različitim geografskim lokacijama. Pripadnost takvim grupama ili čak mišljenje da pripadaju njima povećava rizik od nejednakosti u pogledu pristupa pravima i korištenja usluga i dobara u raznim domenima, poput pristupa obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu, socijalnoj i stambenoj pomoći, te zaštiti od nasilja u porodici ili institucionalnog nasilja i pravdi.

 

Izvori na engleskom jeziku: Information provided by European Union Agency for Fundamental Rights (FRA) and the Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights (UN OHCHR) – Treaty bodies.

Različiti pojmovi šta znači biti muškarac, uključujući obrasce ponašanja koji su povezani sa mjestom muškarca u datom skupu rodnih uloga i odnosa. Uključuje proučavanje muških vrijednosti i normi koje društvo postavlja pred muškarce, identifikovanje i rješavanje problema sa kojima se muškarci i dječaci suočavaju u poslovnom svijetu i promovisanje pozitivnih uloga koje muškarci i dječaci mogu igrati u postizanju rodne ravnopravnosti.

 

Vidjeti također: brižni maskulinitet; hegemonijski maskulinitet │ caring masculinity; hegemonic masculinity

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Vučić, Nikola (2021). Kritika toksične muškosti: pregled suvremenih istraživanja. Sarajevo: Friedrich-Ebert-Stiftung, https://library.fes.de/pdf-files/bueros/sarajevo/17689.pdf (2) Spahić Šiljak, Zilka (2019). Sociologija roda – feministička kritika. Sarajevo: TPO Fondacija

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Union (2005), Glossary of Gender and Development Terms, in Toolkit on Mainstreaming Gender Equality in EC Development Cooperation (Chapter 1, section 3). Dostupno na: https://ec.europa.eu/europeaid/sites/devco/files/toolkit-mainstreaming-gender-section-3_en.pdf

(2) United Nations (2013). Ending Violence against Women and Girls: Programming Essentials. Dostupno na:

http://www.endvawnow.org/en/modules/view/14-programming-essentials-monitoring-evaluation.html#16

Medicinski abortus je sigurna i efikasna nehirurška metoda prekida trudnoće u ranom stadiju upotrebom određenih lijekova koji se uzimaju oralno ili putem injekcija.

 

Izvori na engleskom jeziku: Centre for Reproductive Rights. Legal Glossary. Dostupno na: http://reproductiverights.org/node/339

Vidjeti također: institucionalni mehanizmi za rodnu ravnopravnost │ institutional mechanisms for gender equality

Zaštićena veza koja omogućava učenje i eksperimentisanje, kao i to da lični potencijal i nove vještine cvjetaju kroz proces u kojem jedna osoba, mentorica ili mentor, podržava karijeru i razvoj druge osobe, pod mentorstvom, izvan normalnog odnosa nadređeni-podređeni. Mentorstvo se sve više koristi za podršku ličnom ili profesionalnom razvoju žena.

 

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men

Opći metodološki pristupi koji olakšavaju integraciju rodne dimenzije u politike i programe. Koriste različite alate na strateški način, predlažu koherentne sisteme za rodnu ravnopravnost i mogu se kombinovati zajedno radi prikupljanja informacija, unapređivanja znanja i oblikovanja različitih programa.

 

Izvori na engleskom jeziku: Definiciju formulisale EIGE stručnjakinje i stručnjaci

Migracija unutar zemlje ili van granica zarad braka, trend koji je postao zastupljeniji usljed globalizacije, povećane mobilnosti i velikog broja migracija zarad rada u zemljama domaćinima. Migracije zbog porodice uključuju bračne migracije druge i narednih generacija koje u zemlju domaćina dovode partnere iz svoje domovine, međunarodne brakove državljana i nedržavljana koji su nastali usljed turizma, obrazovanja, poslovnih i profesionalnih aktivnosti, i na kraju preseljenja čitavih porodica.

Postoje različita pitanja u okviru ovog oblika migracije, u rasponu od nejednakog nivoa razvoja unutar zemalja i među njima; prezastupljenost žena migrantica zbog ostvarivanja braka; ekonomska i socijalna mobilnost; dogovoreni brakovi i sve veći broj mladih koje se naručuju putem interneta i pošte; imigracione politike, integracija i identitet; i pojava novih građana u zemljama koje primaju migrante.

Bračne migrantice su žene koje su u velikom riziku da budu izložene određenim oblicima rodno zasnovanog nasilja (psihološko ili fizičko nasilje u porodici, prisilni brakovi, rad u porodici, itd.) i mogu imati ograničen pristup uslugama zaštite i podrške.

 

Izvori na engleskom jeziku: Websites of the European Commission, the Organisation for Economic
Co-operation and Development (OECD) and the Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights (UN OHCHR) – Treaty bodies

Termin „migrantice” obuhvata širok spektar žena u mnogo različitih situacija, ali generalno se odnosi na nedržavljanke koje su se doselile (ili nastoje da se presele) u zemlju iz druge države – obično, ali ne nužno iz zemlje svog državljanstva, i čije prisustvo u državi u koju su se preselile može biti zakonito ili redovno.

Štaviše, preseljenje (ili pokušaj preseljenja) možda nije uvijek dobrovoljno, jer će ponekad dotične žene biti dovedene u zemlju silom, neprimjerenim pritiskom ili obmanom, radi njihove buduće eksploatacije, a u drugim slučajevima mogu biti prinuđene na preseljenje i zbog ekonomskih ili prirodnih nepogoda ili ekoloških katastrofa.

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Ždralović, Amila, Saša Gavrić i Mirela Rožajac-Zulčić, ur. (2020). Zbornik radova Kojeg je roda sigurnost? 20 godina Rezolucije Vijeća sigurnosti 1325 “Žene, mir i sigurnost” i njezina provedba u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar.

Izvori na engleskom jeziku: McBride, J. (2009). Access to Justice for Migrants and Asylum Seekers in Europe. Report prepared for the European Committee on Legal Cooperation (CDCJ) of the Council of Europe

Nivo zarade definisan zakonom ili sporazumom, koji predstavlja najnižu moguću stopu koju poslodavac smije da plaća.

 

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men

Vidjeti također: pozitivne mjere │ positive measures

Zakonodavne i druge mjere čiji je cilj zaštita žrtava, kao i njihovih porodica i svjedoka od bilo kojeg drugog oblika nasilja i ponovne viktimizacije ili sekundarne viktimizacije, u svim fazama istrage i sudskog postupka.

 

Vidjeti također: žrtva; preživjela/li │ victim; survivor

 

Izvori na engleskom jeziku: Council of Europe (2011). Convention on Preventing and Combating Violence against Women and Domestic Violence and its Explanatory Memorandum. Council of Europe Treaty Series No 210.

Mjere rodnog osnaživanja se odnose na „proces odozdo prema gore” podizanja svijesti i izgradnje kapaciteta koji dovode do većeg učešća u transformaciji odnosa rodne moći kroz pojedince ili grupe koji razvijaju svijest o ženskoj podređenosti i grade svoj kapacitet da je ospore.

 

Izvori na engleskom jeziku: Based on BRIDGE (1997). Gender and Empowerment: Definitions, Approaches and Implications for Policy, prepared by Zoë Oxaal and Sally Baden.

Muško ljudsko biće; osoba kojoj je dodijeljen muški spol pri rođenju, ili osoba koja sebe definiše kao muškarca.

Biološka referenca na muški spol.

Muške studije zasnivaju se na muškim pokretima i na zajedničkom cilju, koji dijele sa feministkinjama, o stvaranju partnerstva u rodnom okviru sedamdesetih i osporavanju prihvaćenih pojmova muškosti i ženstvenosti. Ipak, feminističke i muške studije nisu uvijek dijelile zajedničke epistemološke interese, jer je postojala stalna mogućnost preuzimanja i zloupotrebe feminističkog znanja. Devedesetih godina je hegemonijski maskulinitet integrisan u muške studije, a danas je epistemološka pozadina i dalje ambivalentna, što je znak tranzicije „maskuliniteta”, a također i udaljavanje od njega u queer studijama.

 

Izvori na engleskom jeziku: Based on Pilcher, J., and Whelehan, I. (2004). Fifty Key Concepts in Gender Studies, London, Thousand Oaks.

N

Fraza “najbolje prakse” odnosi se na prikupljanje i primjenu znanja o tome šta funkcioniše, a šta ne funkcioniše u kontekstu promocije rodne ravnopravnosti i nediskriminacije žena u različitim situacijama i kontekstima. To su i naučene lekcije, ali i procesi učenja, povratne informacije, osvrti i analize.

Izvori na engleskom jeziku: United Nations Department of Economic and Social Affairs. Dostupno na: http://www.unpan.org/Directories/UNPAGlossary/tabid/928/Default.aspx

Naknade su ekonomski, socijalni, politički ili psihološki povrati od upotrebe resursa, uključujući zadovoljavanje kako praktičnih potreba (hrana, stanovanje i sl.) tako i strateških interesa (obrazovanje i obuka, povećanje političke moći i slično).

Izvori na engleskom jeziku: Based on UN International Research and Training Institute for the Advancement of Women. Glossary of Gender-Related Terms and Concepts. Dostupno na: http://unamid.unmissions.org/Default.aspx?tabid=11012&language=en-US

U kontekstu incidenata rodno zasnovanog nasilja, nalog za zaštitu predstavlja brzi pravni lijek za zaštitu osoba u riziku od bilo kojeg oblika nasilja zabranom, ograničavanjem ili propisivanjem određenog ponašanja počiniocu. Širok spektar mjera obuhvaćenih takvim naredbama znači da one postoje pod različitim nazivima, kao što su zabrana prilaska, nalog o izuzimanju, nalog za izbacivanje, nalog za zaštitu.

Prestupnik koji odbije da se povinuje nalogu suočava se sa krivičnim ili građanskim kaznama, u zavisnosti od konkretnog slučaja i pravnog konteksta u zemlji.

Izvori na engleskom jeziku: Council of Europe (2011). Convention on Preventing and Combating Violence against Women and Domestic Violence Explanatory Report CM(2011)49-addfinal.

Diskriminacija na poslu može se sastojati od fizičkog ili psihološkog nasilja, koje može biti zasnovano na spolu. Najjasnija ilustracija ovoga je seksualno uznemiravanje, ali uznemiravanje praćeno nasiljem ili prijetnjom nasiljem ne mora imati seksualnu namjeru. Istraživanja ukazuju da postoji uska veza između nasilja na radu i stalnog posla, spola, mladih i određenih visoko rizičnih profesionalnih sektora.

Izvori na engleskom jeziku: International Labour Organization – ILO (2007). ABC of Women Workers’ Rights and Gender Equality. Dostupno na: http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/—dgreports/—gender/documents/publication/wcms_087314.pdf

Nasilje nad ženama predstavlja kršenje ljudskih prava i vid diskriminacije žena. Nasilje nad ženama podrazumijeva svaki čin rodno zasnovanog nasilja koji za rezultat ima ili će vjerovatno imati fizičku, seksualnu, psihološku ili ekonomsku povredu ili patnju žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu, odnosno neosnovano lišavanje slobode, bilo da se dešava u javnom ili u privatnom životu.

Oblici i manifestacije nasilja nad ženama oblikuju se socijalnim i kulturnim normama, kao i dinamikom svakog socijalnog, ekonomskog i političkog sistema. Faktori poput rasnog ili etničkog porijekla žena, kaste, klase, migrantskog ili izbjegličkog statusa, starosti, religije, seksualne orijentacije, bračnog statusa, invaliditeta ili HIV statusa utjecat će na to koje oblike nasilja žene trpe i kako ih doživljavaju.

Općenito govoreći, definicije i opisi nasilja nad ženama ističu da se ova vrsta nasilja zasniva na rodu; stoga se pojmovi „nasilje nad ženama” i „rodno zasnovano nasilje” često koriste kao sinonimi. U određenom smislu, izraz „usmjereno protiv žena” se dodaje da bi se dala rodna dimenzija nasilju koje se vrši. Drugi koncepti, poput „nasilje muškaraca nad ženama” / “muško nasilje nad ženama” odnose se na počinioce i žrtve kako bi se izbjegla rodna neutralnost.

Vidjeti također: rodno zasnovano nasilje nad ženama; žrtva; preživjela/li │ gender-based violence against women; victim; survivor

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Autonomni ženski centar, https://www.womenngo.org.rs/srpski/11-konsultacije-za-zene/30-nasilje-u-partnerskim-odnosima-i-u-porodici

Izvori na engleskom jeziku: (1) Council of Europe (2011). Council of Europe Convention on Preventing and Combating Violence against Women and Domestic Violence and its Explanatory Memorandum. Council of Europe Treaty Series No 10; (2) United Nations (1993). UN Declaration on the Elimination of Violence against Women. General Assembly Resolution 48/104

Nasilje koje su iskusile žene i djevojke tokom oružanog sukoba, u rasponu od fizičkog, seksualnog do psihološkog nasilja koje su počinili i državni i nedržavni akteri. Ovi oblici nasilja uključuju ubistva, mučenje i druga okrutna, neljudska ili ponižavajuća postupanja ili kažnjavanja, otmice, osakaćivanje i sakaćenje, prisilno vrbovanje borkinja, silovanje, seksualno ropstvo, seksualno iskorištavanje, nestanak i prisilno zatvaranje žena, prisilni brak, prisilnu prostituciju, prisilni pobačaj, prisilnu trudnoću i prisilnu sterilizaciju.

Seksualno nasilje se koristi tokom oružanog sukoba iz mnogo različitih razloga, za mučenje, za nanošenje povreda, izvlačenje informacija, degradiranje i zastrašivanje i uništavanje zajednica. Silovanje žena koristi se za ponižavanje protivnika, istjerivanje zajednica i grupa sa zemlje i namjerno širenje HIV-a. Žene se primoravaju na seksualni i kućni rad. Žene se također otimaju, a zatim primoravaju da služe kao „supruge” za nagrađivanje boraca.

Izvori na engleskom jeziku: United Nations (2006). In-Depth Study on All Forms of Violence against Women. Report of the Secretary-General. UN Document A/61/122/Add.1.

Nasilje nad ženama i djevojčicama u pritvoru odnosno na lokacijama u kojima su njihova prava ograničena. Akti nasilja na ovakvim lokacijama, kao što su policijski centri, popravni domovi, zatvori, socijalne ustanove, imigracioni centri, predstavljaju nasilje koje čini država. Žene u pritvoru mogu biti u posebnom riziku od nasilja od strane službenog osoblja, sa ograničenim mogućnostima za prijavu ovakvih slučajeva.

Izvori na engleskom jeziku: United Nations (2006). In-Depth Study on All Forms of Violence against Women. Report of the Secretary-General. UN Document A/61/122/Add.1.

Obrazac napadačkog i prisilnog ponašanja, uključujući fizička, seksualna i psihološka djela, kao i ekonomsku prisilu, koju odrasli ili adolescenti mogu da koriste protiv svojih intimnih partnera bez njihovog pristanka. Nastali osjećaj srama, straha i bespomoćnosti dovodi do niskog nivoa izvještavanja i, posljedično, relativno malo osuđujućih presuda.

Najveći teret nasilja nad intimnim partnerima muškarci nanose svojim partnerkama.

Izvori na engleskom jeziku: (1) UN Women Training Centre Glossary. Dostupno na: https://trainingcentre.unwomen.org/mod/glossary/view.php?id=36; (2) Council of Europe (2011). Convention on Preventing and Combating Violence against Women and Domestic Violence and its Explanatory Report.

Nasilje u intimnoj vezi je vrsta nasilja koje vrši intimni partner. Ono se dešava kada su dvije osobe u vezi. Priroda ovog nasilja je da može biti fizičko, emotivno ili seksualno, uključujući i proganjanje. Može biti izvršeno u neposrednom kontaktu ili elektronski, kao što su SMS poruke ili postavljanje seksualnih fotografija na internet.

Nasilje u intimnoj vezi među tinejdžerima postaje sve aktuelnija oblast istraživanja, i pokazuje se da je veoma slično partnerskom nasilju među odraslima. Porast interesovanja za ovaj vid nasilja djelimično proizlazi iz izmijenjenog načina na koji mlade žene i muškarci, tinejdžerke i tinejdžeri opisuju svoje intimne partnere i partnerke.

Vidjeti također: silovanje na intimnom sastanku, nasilje u intimnim partnerskim odnosima │ date rape, intimate partner violence

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Bogavac, L., & Popadić, D. (2014). “Kako da sprečite nasilje u adolescentnoj ljubavnoj vezi?” Vodič za tinejdžerke i tinejdžere i odrasle koji o njima brinu. Priručnik za primenu u redovnom nastavnom programu osnovnih i srednjih škola (YES I AM Prvi stručni časopis u Srbiji za prevenciju seksualnog nasilja, Sv. 4). Beograd: Incest trauma centar. http://www.iskra.org.rs/biblioteka_files/Yes-I-am-mart-2014.pdf

Izvori na engleskom jeziku: (1) Centers for Disease Control and Prevention (2016). Understanding teen dating violence: Factsheet. (2) Saltzman, L., Fanslow, J., McMahon, P., & Shelley, G. (2002). Intimate partner violence surveillance: Uniform definitions and recommended data elements. (3) Resources of the EU project, ‘Changing Attitudes to Dating Violence in Adolescents’, Dostupno na: http://www.cavaproject.eu/

Svaki akt fizičkog, seksualnog, psihološkog ili ekonomskog nasilja koji se dešava u okviru porodice ili domaćinstva, bez obzira na biološke ili pravne veze između članova porodice, ili između bivših ili aktuelnih supružnika ili partnera, bez obzira na to da li počinilac živi sa žrtvom.

Vidjeti također: nasilje u intimnim partnerskim odnosima; žrtva; preživjela/li │ intimate partner violence; victim; survivor

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Grbić Pavlović, Nikolina. 2020. Nasilje u porodici u doba pandemije. Sarajevo: FES. (2) Bašić, Sanela (2020). Nasilje djece nad roditeljima: konceptualizacija, prevalencija, obilježja žrtve i počinitelja, eksplikacijski modeli i psihosocijalne intervencije, Sarajevo Social Science Review, 83-108. (3) Ajduković M., G. Pavliković (ur.) (2000): Nasilje nad ženom u obitelji, Zagreb: Društvo za psihološku pomoć. (4) Petrić, Aleksandra i Dženana Radončić (2020). Zaštita žena od nasilja u pravosudnom sistemu Bosne i Hercegovine – Analiza praćenja krivičnih i prekršajnih postupaka u oblasti zaštite od rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegovini. Fondacija Udružene žene Banja Luka i Centar za pravnu pomoć ženama Zenica. (5) Halilović, Majda, Ivanka Marković i Nejra Veljan, ur. (2019). Ponovno čitanje i analiza presuda za nasilje u porodici u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Atlantska inicijativa. (6) Mušić, S. (2018). Nasilje u porodici kroz pravni okvir u Bosni i Hercegovini. Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru br. XXVI., 2018. str. 168-187. Mostar: Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru. (7) Petrić, Natalija, Sabiha Husić i Irma Šiljak (2018). Priručnik za praćenje primjene Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Banja Luka: Fondacija Udružene žene. (8) Ćehajić-Čampara, Maida i Nejra Veljan (2018). Analiza sudske prakse u predmetima nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Atlantska inicijativa. (9) Mujezinović, Jasmina, Gorica Ivić i Radmila Žigić (2018). Multisektorska saradnja u sprečavanju nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini – Osnovna studija.  Fondacija „Lara“, Vive Žene, Sigurna mreža Bosne i Hercegovine.  http://unitedwomenbl.org/rodno-zasnovan3ilje-dokumenti/ (10) Petrić, Natalija i Nenad Galić (2015). Osnovna studija – Analiza usklađenosti zakonodavstva i javnih politika u Bosni i Hercegovini sa Konvencijom Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Banjaluka: Udružene žene, Drugo dopunjeno izdanje. (11) Halilović, Majda (2015). Preživjele govore: Osvrt na odgovore krivičnopravnog sistema na nasilje u porodici u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Atlantska inicijativa i DCAF. (12) Galić, Nenad i Heather Huhtanen, ur. (2014) Priručnik: Sudska razmatranja slučajeva nasilja u porodici u BiH. Sarajevo: DCAF i Atlantska inicijativa. Dostupno na: https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/Nasilja_u_porodici_prirucnik_Final_Bos.pdf (13) OSCE (2011). Krivična odgovornost i sankcioniranje počinilaca nasilja u porodici: Analiza i preporuke o krivičnopravnim sankcijama u predmetima nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Misija OSCE. (14) Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, “Službeni glasnik Republike Srpske” br. 102/12,  108/13, 82/15 i 84/19. (15) Krivični zakonik Republike Srpske, “Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 64/17. (16) Strategija za suzbijanje nasilja u porodici Republike Srpske (2020-2024 godina)https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpos/oPorodica/Pages/Splash.aspx#collapsible0 (17) Zakon o zaštiti od nasilja u porodici. Službene novine FBiH, broj 20/2013.

Izvori na engleskom jeziku: Council of Europe (2011). Convention on Preventing and Combating Violence against Women and Domestic Violence. Council of Europe Treaty Series No 210.

Nasilje u porodici i nasilje u domaćinstvu često se upotrebljavaju kao sinonimi bez ikakvih posebnih razlika u njihovim definicijama. Međutim, u mnogim evropskim zemljama nasilje u domaćinstvu prevodi se na lokalne jezike i u zakonima definiše kao nasilje u porodici. Ova činjenica može prouzrokovati da zaštita i podrška ženama žrtvama nasilja u domaćinstvu zavisi od definicije porodice, koja možda ne obuhvata sve raznolike oblike porodice.

Vidjeti također: nasilje u porodici; žrtva; preživjela/lidomestic violence; victim; survivor

Izvori na engleskom jeziku: CEDAW Committee. Dialogues with the States parties’ delegations during the consideration of their report under the Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women.

Neplaćene ekonomske aktivnosti koje se obavljaju zbog direktne koristi domaćinstva ili za domaćinstva rođaka ili prijatelja na recipročnoj osnovi, uključujući svakodnevne kućne poslove i veliku raznolikost aktivnosti snabdijevanja i/ili profesionalnih aktivnosti, bilo kao jedino ili kao sporedno zanimanje, koje se obavlja zbog dobitka, i to ne povremeno, na granicama zakonskih, regulatornih ili ugovornih obaveza ili izvan njih, ali isključujući neformalne aktivnosti koje su također dio kriminalne ekonomije.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Hughson, M., & Baćanović, V. (2014). Rodna ravnopravnost u Srbiji 2014: analiza stanja u oblasti ekonomije. Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja (IKSI).

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men

Vidjeti također: neformalna ekonomija │ informal economy

Posao koji proizvodi robu i usluge, ali koji ne donosi direktnu naknadu ili drugi oblik plaćanja. U svojoj uskoj definiciji, odnosi se na kućne poslove i poslove njege. Neplaćeni rad je neravnomjerno raspoređen među ženama i muškarcima, a žene imaju veću stopu učešća u ovom neplaćenom poslu.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Ekonomska vrijednost neplaćenih poslova staranja u Republici Srbiji (2020). UN Women https://www.rodnaravnopravnost.gov.rs/sites/default/files/2020-10/Ekonomska%20vrednost%20neplacenih%20poslova_izvestaj.pdf

Izvori na engleskom jeziku: (1) Alexander, P., and Baden, S. (2000). Glossary on Macroeconomics from a Gender Perspective. Bridge Institute of Development Studies. Dostupno na:

http://www.iiav.nl/epublications/2000/glossary_on_macroeconomics.pdf; (2) European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men; (3) EIGE i nezavisni stručnjaci i stručnjakinje

Vidjeti također: neplaćeni posao │ unpaid work

Neregularno i/ili nesigurno zaposlenje odnosi se na različite oblike nestandardnog, atipičnog, alternativnog zaposlenja. Neredovni i/ili nesigurni rad često je povezan sa nepunim radnim vremenom, sezonskim i povremenim poslovima, samozapošljavanjem, radom na određeno vrijeme, privremenim radom, dežurstvom, radom od kuće i radom u agencijama.

Dimenzije takvog rada mogu, između ostalog, uključivati neizvjesnost nastavka rada, nedostatak kontrole nad procesom rada, niske prihode i ograničenu socijalnu i regulatornu zaštitu. Erozija standardnog radnog odnosa može učiniti zapošljavanje žena nesigurnijim.

Vidjeti također: netipični oblici zapošljavanja, netipično zapošljavanje │ atypical work employment

 Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Đurić Kuzmanović, Tatjana, Jasna Kovačević i Anđela Pepić (2019). Rod i ekonomija. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar.

Izvori na engleskom jeziku: (1) International Labour Organization – Bureau of Statistics. Defining and Measuring Informal Employment. Dostupno na: http://www.ilo.org/public/english/bureau/stat/download/papers/meas.pdf; (2) Organisation for Economic Co-operation and Development – OECD. Dostupno na:

http://www.oecd.org/general/searchresults/?q=precariousemployment&cx=012432601748511391518:xzeadub0b0a&cof=FORID:11&ie=UTF-8

Jedna od osnovnih normi neseksističke upotrebe jezika je izbjegavanje dvosmislenog generičkog muškog roda u gramatičkim oblicima imenica i „diskriminatornih izraza koji žene i muškarce opisuju u pogledu njihovog fizičkog izgleda ili kvaliteta i uloge pripisane njihovom spolu”.

Vidjeti također: rodno osjetljiv jezik │ gender-sensitive language

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Savić, S. i druge. (2009). Rod i jezik. Novi Sad: Ženske studije i Istraživanja. (2) Čaušević, Jasmina i Sandra Zlotrg (2012). Načini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima. Sarajevo: Udruženje za jezik i kulturu Lingvisti i Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu. (3) Spahić Šiljak, Zilka (2019). Sociologija roda – feministička kritika. Sarajevo: TPO Fondacija

Izvori na engleskom jeziku: (1) Unesco (1999). Guidelines on Gender-Neutral Language. Dostupno na: http://unesdoc.unesco.org/images/0011/001149/114950mo.pdf; (2) Council of Europe (2007). Recommendation CM/Rec(2007)17 of the Committee of Ministers to Member States on gender equality standards and mechanisms.

Postupci za prekid trudnoće koje obavljaju osobe koje nemaju potrebne vještine ili u okruženju bez osnovnih medicinskih i standardnih sanitarnih uslova, ili oboje. Iako se čini da je definicija povezana sa procesom, karakteristike nesigurnog pobačaja dotiču se neprikladnih okolnosti prije, tokom ili nakon prekida trudnoće.

U zemljama u kojima je abortus ilegalan, zakonski visoko ograničen i/ili nedostupan, žene nemaju drugog izbora nego da pribjegnu nesigurnom abortusu, čime se izlažu povećanom riziku od smrtnosti ili morbiditeta.

Izvori na engleskom jeziku: World Health Organization – WHO (2008). Unsafe Abortion: Global and Regional Estimates of the Incidence of Unsafe Abortion and Associated Mortality. Dostupno na: http://whqlibdoc.who.int/publications/2011/9789241501118_eng.pdf?ua=1

Netipičnim zapošljavanjem (nekada se naziva i “nestandardno zapošljavanje”) smatraju se oblici radnog angažovanja koji izlaze van okvira standardnih radnih odnosa, koji se shvataju kao radni odnos sa punim radnim vremenom, na neodređeno vrijeme bilateralni odnos. Netipično radno angažovanje (također poznato i kao nestandardni rad) pokriva veliki i rastući broj oblika rada i zapošljavanja određen fleksibilnošću i umanjenom sigurnošću. Ove forme uključuju rad sa nepotpunim radnim vremenom ili pola radnog vremena, povremene i sezonske poslove, dijeljenje radnog mjesta, ugovore na određeno vrijeme, privremeni rad, rad od kuće, samozapošljavanje, rad bez radnog mjesta, samozaposlenost, rad neplaćenih pomažućih supružnika ili članova/ica porodice ili u malim porodičnim firmama. Određene forme netipičnog zapošljavanja praćene su i nedostatkom odgovarajuće regulative, čime se dodatno umanjuje sigurnost posla i socijalna zaštita.

Statistika radne snage je generalno slaba kada se radi o identifikovanju i opisivanju netipičnih formi zapošljavanja. Žene se mnogo češće nalaze u netipičnim radnim odnosima i rezultat toga je taj da je njihov položaj na tržištu rada često potcijenjen i lošije opisan nego pozicija muškaraca. Osim toga, statistika radne snage često ne prikazuje adekvatno razlike ili sličnosti između radnika i radnica.

Treba napomenuti da Svjetska organizacija rada radi na tome da unaprijedi kategorizaciju netipičnih oblika zanimanja i rada u statistici radne snage.

Vidjeti također: neregularno zapošljavanje i/ili prekarijatirregular and/or precarious employment

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Arandarenko, M., Krstić, G., Golicin, P., & Vujić, V. (2013). Procena uticaja politika u oblasti zapošljavanja. Beograd: Fondacija za razvoj ekonomske nauke. (2) Babović, M. (2014). Položaj žena u biznis sektoru u Srbiji. Beograd: Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. (3) Đorđević, J. M., Delić, A., i Baronijan, H. (2014). Istraživanje o samohranim roditeljima, drugim tipovima porodica i neformalnoj zaposlenosti u Srbiji. Beograd: Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. (4) Petrić, Natalija, Sabiha Husić i Irma Šiljak. (2018).  Priručnik za praćenje primjene Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Banja Luka: Fondacija Udružene žene. (5) Đurić Kuzmanović, Tatjana, Jasna Kovačević i Anđela Pepić (2019). Rod i ekonomija. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar.

Izvori na engleskom jeziku: Based on (1) International Labour Organization – ILO (2015). World Employment and Social Outlook 2015: The Changing Nature of Jobs. Dostupno na: http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/—dgreports/—dcomm/—publ/documents/publication/wcms_368626.pdf; (2) International Labour Organization – ILO (2007). ABC of Women Workers’ Rights and Gender Equality. Dostupno na:

http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/—dgreports/—gender/documents/publication/wcms_087314.pdf

U odnosu na rodnu ravnopravnost, nevidljive prepreke odnose se na stavove i osnovne tradicionalne pretpostavke, norme i vrijednosti koje sprečavaju osnaživanje/puno učešće žena u društvu.

Vidjeti također: stakleni plafon │ glass ceiling

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men.

Nevladine organizacije (NVO), koje se često nazivaju i „organizacijama civilnog društva”, ženskim organizacijama ili udruženjima građana, neprofitne su, dobrovoljne grupe građana, uglavnom nezavisne od vlade, koje se organizuju na lokalnom, državnom ili međunarodnom nivou kako bi se bavile pitanjima zaštite javnog dobra. NVO su prepoznate kao ključni akteri trećeg sektora u predjelu razvoja, ljudskih prava, humanitarnih akcija, rodne ravnopravnosti, životne sredine i mnogih drugih oblasti javnog djelovanja.

Ženske nevladine organizacije su najpoznatije po dvije različite, ali često međusobno povezane vrste aktivnosti: pružanje usluga ženama u nevolji i organizovanje javnog zagovaranja i javnih kampanja u potrazi za društvenom transformacijom potrebnom za postizanje rodne ravnopravnosti.

NVO su također aktivne u širokom spektru drugih specijalizovanih uloga kao što su izgradnja paritetne demokratije, rješavanje sukoba, analiza politike, istraživanje i pružanje informacija. NVO su ključni partneri vlada u težnji za rodnom ravnopravnošću. Predstavljanjem stavova svojih članica o pitanjima relevantnim za rodnu ravnopravnost, davanjem prijedloga ili sugestija, saradnjom na određenim projektima, istraživanjem stvarnih problema ili, u kontekstu medija, davanjem vidljivosti i legitimiteta pitanjima rodne ravnopravnosti, NVO imaju ulogu u postizanju rodne ravnopravnosti, koju države moraju da cijene i podstiču.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Ždralović, Amila i Zlatiborka Popov Momčinović (2019). Aktivizmi s margina: procjena kapaciteta deset odabranih ženskih organizacija. Sarajevo: Fondacija CURE (2) Gavrić, Saša, Zorana Antonijević, Jasmina Čaušević i Maida Zagorac (2020). Zalaganje, zagovaranje, lobiranje. Feministički priručnik za aktivistkinje/aktiviste i zaštitnice/zaštitnike ženskih prava u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Fondacija CURE

Izvori na engleskom jeziku: (1) Council of Europe (2007). Recommendation CM/Rec(2007)17 of the Committee of Ministers to Member States on gender equality standards and mechanisms; (2) EIGE stručnjakinje i stručnjaci

Vidjeti također: tijela za ravnopravnost │ equality bodies

Pristup analizi domaćinstva u kojem je domaćinstvo prikazano kao kombinacija vremena članica i članova domaćinstva s tržišnim proizvodima kako bi proizveli one proizvode ili robe koje domaćinstvo želi. Pristup ignoriše unutrašnju organizaciju i strukturu porodica i domaćinstava, jer u kontekstu čiste neoklasične teorije, i analogno načinu na koji se pristupa analizi firmi, teorija pretpostavlja skupo i efikasno poslovanje. Njen predmet interesovanja ne uključuje samo ponašanje domaćinstva na tržištu (ponuda radne snage, potražnja za dobrima), već i pojave kao što su brak, plodnost, obrazovanje djece i raspodjela vremena.

 Izvori na engleskom jeziku: Alexander, P., and Baden, S. (2000). Glossary on Macroeconomics from a Gender Perspective. Bridge Institute of Development Studies. Dostupno na:

http://www.iiav.nl/epublications/2000/glossary_on_macroeconomics.pdf

Osiguravanje njege osobama koje su suviše mlade, bolesne, stare ili smanjene sposobnosti ili mogućnosti da se staraju o sebi i koje su zavisne od njege koju pruža druga osoba.

Vidjeti također: briga o djeci; briga o porodicichildcare; family care

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Matković, G. (2012). Dugotrajna njega starih u Srbiji–stanje, politike i dileme. Stanovništvo, 50(1), 1-18.

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men.

O

U najširem smislu, obrezivanje žena obuhvata štetne procedure nad ženskim genitalnim organima u nemedicinske svrhe.

Prvih godina tokom kojih se o ovim postupcima štetnim za žene i djevojčice raspravljalo izvan grupa koje provode te postupke uglavnom su nazivani „žensko obrezivanje”. Taj izraz, međutim, povlači paralele s muškim obrezivanjem i posljedično stvara zabunu između ove dvije vrlo različite prakse. Iz tog se razloga ne preporučuje korištenje pojma „žensko obrezivanje”.

Vidjeti također: genitalno sakaćenje ženafemale genital mutilation

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung.

http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf; (2) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj. (3) Rješenje Ustavnog suda Republike Srpske broj: U-6/20 od 27. januara 2021. godine, “Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 11/21, str. 17-19. (4) Krivični zakonik Republike Srpske – član 133, “Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 64/17.

Izvori na engleskom jeziku: World Health Organization – WHO (2008). Eliminating Female Genital Mutilation: An Interagency Statement – UNAIDS, UNDP, UNECA, UNESCO, UNFPA, UNHCHR, UNHCR, UNICEF, UNIFEM, WHO.

Obuka o rodnoj ravnopravnosti širok je koncept koji obuhvata bilo koje obrazovno sredstvo ili proces čiji je cilj da kreatore politika i druge aktere u EU i državama članicama učine svjesnijim po pitanjima rodne ravnopravnosti, izgrade rodne kompetencije i omogući im da promovišu ciljeve rodne ravnopravnosti u svom radu na svim nivoima. Obuka o ravnopravnosti spolova obuhvata širok spektar različitih obrazovnih alata i procesa: obuke i kursevi; obuka zaposlenika; onlajn moduli; priručnici i sažeti pregledi svih resursa; savjetovanja; i mreže za razmjenu profesionalnog iskustva.

Vidjeti također: razvoj kompetencija za rodnu ravnopravnost │ gender equality competence development

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Institute for Gender Equality – EIGE (2013). Mapping Gender Training in the European Union and Croatia. Dostupno na: http://eige.europa.eu/rdc/eige-publications/mapping-gender-training-european-union-and-croatia-synthesis-report; (2) EIGE (2014). Effective Gender Equality Training: Analysing the Preconditions and Success Factors. Dostupno na: http://eige.europa.eu/lt/rdc/eige-publications/effective-gender-equality-training-analysing-preconditions-and-success-factors-main-findings

Proces razvijanja svijesti i kapaciteta o rodnim pitanjima, da bi se postigle lične ili organizacione promjene za rodnu ravnopravnost.

Vidjeti također: razvoj kompetencija za rodnu ravnopravnost │ gender equality competence development

Izvori na engleskom jeziku: Reeves, H. and Baden, S. (2000). Gender and Development: Concepts and Definitions. Institute of Development Studies, Brighton.

Očinsko odsustvo obično se odnosi na tačno određen broj dana odsustva koje otac djeteta može da iskoristi u vrijeme rođenja ili u bilo kojoj godini ili unutar određenog broja godina.

 Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Bašić, Sanela (2017). Porodična politika u tranziciji: ka novom familijarizmu. U Sarajevski žurnal za društvena pitanja, godište 6, br. 1-2, 25-49. Dostupno na: https://www.academia.edu/39235794/Porodi%C4%8Dna_politika_u_tranziciji_ka_novom_familijarizmu

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men

Odgovornost se odnosi na obavezu i odgovornost državnih struktura i javnih službenika da provedu rodnu ravnopravnost i postignu ciljeve politika rodne ravnopravnosti, da izvještavaju o postignutom napretku i da odgovaraju u slučaju neispunjavanja navedenih ciljeva rodne ravnopravnosti.

Odgovornost za rodnu ravnopravnost zahtijeva da se odluke javnih aktera mogu redovno procjenjivati iz perspektive potreba i interesa žena i muškaraca te da je rodna ravnopravnost jedan od standarda na osnovu kojeg se procjenjuje učinak donosilaca odluka.

Vidjeti također: rodno osjetljiv │ gender-sensitive

Izvori na engleskom jeziku: (1) Unifem (2008/09). Who Answers to Women? Gender & Accountability. Progress of the World’s Women; (2) United Nations Department of Economic and Social Affairs. Online Glossary on Governance and Public Administration. Dostupno na: http://www.unpan.org/Directories/UNPAGlossary/tabid/928/Default.aspx

Vidjeti također: rodna raspodjela moći │ gender power relations

Benčmarking je utvrđen kao kriterij, standard ili referentna tačka u odnosu na koju se postavljaju ciljevi i može se mjeriti napredak.

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men.

Ombudsmena ili ombudsmenku obično imenuje vlada ili parlament, ali oni imaju značajan stepen nezavisnosti i zaduženi su da zastupaju interese javnosti istragom i rješavanjem žalbi na loše upravljanje ili kršenje prava. U mnogim zemljama u kojima odgovornost ombudsmena uključuje zaštitu ljudskih prava, ombudsmen je prepoznat kao državna institucija za ljudska prava.

Vidjeti također: državne institucije za ljudska prava │ National Human Rights Institutions (NHRIs)

Izvori na engleskom jeziku: Definiciju formulisale EIGE stručnjakinje i stručnjaci.

Organizaciona kultura odnosi se na općeprihvaćene vrijednosti i ponašanja u organizaciji, kao što su radno vrijeme, šale koje se smatraju odgovarajućim i način ponašanja prema kolegicama i kolegama. Sve se to uklapa u kolektivnu, neizrečenu procjenu o tome šta je relevantno, prihvatljivo i/ili važno u organizaciji.

Suštinski elementi organizacione kulture su implicitni; vježbaju se u svakodnevnim rutinama, daju zajedničko uputstvo članovima organizacije i rezultat su učenja i unutrašnje koordinacije unutar organizacije. Štaviše, oni čine specifičan pogled na svijet.

Pojedinci ne uče svjesno organizacionu kulturu, već je internalizuju u procesu socijalizacije. To pokazuje da se institucionalna transformacija može dogoditi samo ako se uzme u obzir organizaciona kultura.

Vidjeti također: rodno osjetljiva institucionalna transformacijagender-sensitive institutional transformation

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Antonijević, Z. (2020). Rodna revizija: Alatke i metode za urodnjavanje politika, programa i projekata. Sarajevo: Friedrich Ebert Fondacija. http://library.fes.de/pdf-files/bueros/sarajevo/16358.pdf

Izvori na engleskom jeziku: Based on (1) EIGE (2014), Effective gender equality training: Analysing the preconditions and success factors. Dostupno na: https://eige.europa.eu/sites/default/files/documents/MH0113602ENC_PDF.Web_.pdf; (2) EIGE (n.d.), ‘Institutional transformation’, Gender mainstreaming: methods and tools [online platform]. Dostupno na: http://eige.europa.eu/gender-mainstreaming/tools-and-methods/institutional-transformation

Koncept iz feminističke teorije, sa denotativnim značenjem integrisanja rodne perspektive u razumijevanje i konstrukciju osoba, pojava, pokazatelja, stvari, odnosa, sektora djelovanja, društvenih podsistema i institucija. U odnosu na ljude, pojam „orodnjavanje” odnosi se na proces socijalizacije prema dominantnim rodnim normama. Također se može odnositi na usvajanje alternativnog rodnog identiteta i transcendenciju svih prepoznatih načina kako biti, živjeti i podržavati određeni rod (rodna fluidnost).

Savremena konceptualizacija roda u domenu rodnog identiteta žena historijski potiče od čuvene teze Simone de Bovoar, izražene u njenoj knjizi Drugi spol: „Ženom se ne rađa, ženom se postaje”.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Dabić Davidović, M. (2015). Rodna ravnopravnost i osnaživanje žena u procesu upravljanja projektnim ciklusom: Smjernice namijenjene korisnicima grantova i drugim partnerima. Sarajevo: Institut za razvoj mladih KULT. (2) Gavrić, S. (2020) Rodna analiza: Alatke i metode za urodnjavanje politika, programa i projekata. Sarajevo: Fondacija Friedrich Ebert. http://library.fes.de/pdf-files/bueros/sarajevo/16268.pdf.

Izvori na engleskom jeziku: Šribar, R. (2015), ‘Glossary of common terms in gender equality and feminist theory’, in M. Ule, R. Šribar and A. U. Venturini, eds., Gendering Science: Slovenian Surveys and Studies in the EU Paradigms, Vienna, Echoraum.

Osnaživanje žena je proces kojim žene stiču moć i kontrolu nad svojim životima i stiču sposobnost za donošenje strateških izbora. Osnaživanje žena ima pet komponenti: ženski osjećaj vlastite vrijednosti; njihovo pravo na izbor i određivanje izbora; njihovo pravo na pristup mogućnostima i resursima; njihovo pravo da imaju moć kontrole vlastitog života, unutar i izvan kuće; i njihovu sposobnost da utječu na pravac društvenih promjena da stvore pravedniji društveni i ekonomski poredak, na državnom i međunarodnom nivou. U tom kontekstu, obrazovanje, obuka, podizanje svijesti, izgradnja samopouzdanja, proširenje izbora, povećani pristup resursima i kontrola nad njima, i akcije za transformaciju struktura i institucija koje jačaju i uvećavaju rodnu diskriminaciju i nejednakost važni su alati za osnaživanje žena i djevojaka u zahtijevanju svojih prava.

Izvori na engleskom jeziku: (1) UN Commission on the Status of Women (2002). Agreed Conclusions on eradicating poverty, including through the empowerment of women throughout their life cycle, in a globalising world; (2) United Nations Statistics Division –

UNSD. Global Gender Statistics Programme. Dostupno na: http://unstats.un.org/unsd/genderstatmanual/Glossary.ashx

P

U odnosu na rodnu ravnopravnost, paritet je koncept i cilj čija je svrha da prizna jednaku vrijednost žena i muškaraca, učini vidljivim jednako dostojanstvo žena i muškaraca i uspostavi društvene organizacije u kojima žene i muškarci zapravo dijele prava i odgovornosti, oslobođeni unaprijed određenih prostora i funkcija izazvanih predrasudama i rodnim stereotipima, i u potpunosti uživaju jednakost i slobodu da učestvuju na svim nivoima i u svakoj sferi. Prema tome, paritet je istovremeno i cilj ka rodnoj ravnopravnosti.

Vidjeti također: rodni paritet; paritetna demokratija │ gender parity; parity democracy

Izvori na engleskom jeziku: (1) Council of Europe (2003). Genderware – The Council of Europe and the Participation of Women in Political Life; (3) Alliance for Parity Democracy & Feminine Intervention, sponsored by the Commission for Equality and for Women’s Rights (2001). What is Parity Democracy After All? Lisbon, Portugal.

Paritetna demokratija je koncept koji podrazumijeva potpunu integraciju žena, ravnopravno sa muškarcima, na svim nivoima i u svim oblastima djelovanja demokratskog društva, putem multidisciplinarnih strategija.

Vidjeti također: rodni paritet; paritet │ gender parity; parity

Izvori na engleskom jeziku: Council of Europe (2003). Genderware – The Council of Europe and the Participation of Women in Political Life

U postizanju cilja ravnopravnog učešća žena i muškaraca, stopa učešća 50/50 generalno se smatra paritetnim ciljem. Minimalnu stopu učešća od 40% i za žene i za muškarce Vijeće Evrope smatra paritetnim pragom.

Vidjeti također: paritet │ parity

Izvori na engleskom jeziku: (1) Council of Europe (2003) Recommendation REC(2003) on balanced participation of women and men in political and public life; (2) Council of Europe (2007). Recommendation CM/REC (2007)17 of the Committee of Ministers on gender equality standards and mechanisms; (3) European Parliament (2012). Report on Women in Political Decision-Making – Quality And Equality (2011/2295(INI)).

Participativna rodna revizija je sredstvo i proces zasnovan na participativnoj metodologiji. Nastoji da promoviše organizaciono učenje na nivou pojedinca, radne jedinice i organizacionog nivoa na temu kako praktično i efikasno integrisati rod.

Koncept i praksu participativne rodne revizije definisala je Međunarodna organizacija rada 2001. godine. Prvobitno je razvijena kako bi se ispunila interna politika Međunarodne organizacije rada o rodnom integrisanju. Na raspolaganju stoji priručnik za širenje prakse.

Vidjeti također: rodna revizija │ gender audit

Izvori na engleskom jeziku: International Labour Organization – ILO. ILO Participatory Gender Audit: A Tool For Change. Dostupno na: http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/—dgreports/—gender/documents/publication/wcms_101030.pdf

Društveni sistem muške dominacije nad ženama.

Izvori na engleskom jeziku: Pilcher, J., and Whelehan, I. (2004). Fifty Key Concepts in Gender Studies. London, Thousand Oaks.

Pauze u karijeri – odsustva sa posla važan su mehanizam za osiguravanje ravnoteže između profesionalnog, privatnog i porodičnog života. Odsustva vezana za rađanje su povezana sa: sigurnošću zaposlenja, odnosno zabranom otpuštanja tokom trudnoće, tokom porodiljskog i roditeljskog odsustva; fleksibilnije radno vrijeme nakon povratka na posao; garantovanje povratka na isto radno mjesto ili slično sa istom nadoknadom.

Izvori na engleskom jeziku: Definiciju formulisale EIGE stručnjakinje i stručnjaci

Usluge ili programi koji imaju za cilj da osiguraju parovima i pojedincima da slobodno odlučuju o tome kada i koliko djece žele, da imaju informacije i sredstva da svoju odluku ostvare, kao i da donesu informisane odluke, uz čitav spektar sigurnih i efikasnih metoda koje su im dostupne.

Programi planiranja porodice najčešće nude kontracepciju kako bi se zaštitila plodnost i zagovarali metodi odlučivanja o najpovoljnijem momentu za začeće i sačuvali zdravlje majke i novorođenčadi. Programi planiranja porodice moraju biti zasnovani na informisanom i slobodnom izboru.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Drezgić, R. (2008). Od planiranja porodice do populacione politike – promjena vladajuće paradigme u srpskoj demografiji krajem 20. veka. Filozofija i Društvo, 19(3), 181–215. (2). Višić, T. (2013). Nacionalne populacione politike i konstrukcija materinstva u post-socijalističkoj Srbiji. U Postajanje majkom u vreme neoliberalnog kapitalizma. uz)bu))na))). (3) Stevanović, J. (2007). Reproduktivna prava u Srbiji. U: Neko je rekao feminizam? (str. 108-115). Sarajevski otvoreni centar.

Izvori na engleskom jeziku: (1) CEDAW Committee (1999). General Recommendation No 24 on Article 12 of the Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination Against Women − Women And Health; (2) United Nations (1994). Report of the International Conference on Population and Development.

Vidjeti također: statistički podaci razvrstani prema spolu │ sex-disaggregated statistics

Proces koji ima za cilj da pokaže kako postojeće vrijednosti i norme utječu na našu sliku stvarnosti, održavaju stereotipe i podržavaju mehanizme za stvaranje i obnavljanje nejednakosti. Podizanjem osviještenosti dovode se u pitanje zatečene vrijednosti i rodne norme te objašnjava njihov utjecaj na ograničavanje stavova uzetih u razmatranje i na odlučivanje. Pored toga, podizanje svijesti ima za cilj podsticanje opće osjetljivosti na rodna pitanja.

Izvori na engleskom jeziku: Council of Europe (1998). Gender Mainstreaming: Conceptual Framework, Methodology and Presentation of Good Practices. Final Report of Activities of the Group of Specialists on Mainstreaming (EG-S-MS). Dostupno na: http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/equality/03themes/gender-mainstreaming/EG_S_MS_98_2_rev_en.pdf

Vidjeti također: rodna podjela rada gender division of labour

Vidjeti također: rodna podjela rada │ gender division of labour

Podjela poslova brige i njege i obaveza u domaćinstvu između muškaraca i žena.

 

Vidjeti također: zaduženja u domaćinstvu domestic responsibilities

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Babović, M. (2010). Rodne ekonomske nejednakosti u komparativnoj perspektivi: Evropska unija i Srbija. Beograd: Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore. (2) Blagojević, M. (2004). Gender barometar BiH 2002. Banja Luka: Gender centar Republike Srpske i Gender centar Federacije BiH. (3) Hasanagić, Snježana, Maja Papović i Adnan Kadribašić (2020). Uticaj rodne podjele porodičnih i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.

Izvori na engleskom jeziku: Definiciju formulisale EIGE stručnjakinje i stručnjaci

Vidjeti također: rodna podjela rada │ gender division of labour

Vidjeti također: rodne stereotipizacije │ gender stereotyping

Pomažući članovi i članice domaćinstva su supružnici osoba koje su (najčešće) samozaposlene (npr. Poduzetnici/e ili nositelji/ce poljoprivrednih gazdinstava) i gdje supruga ili suprug značajno doprinosi poslu, ali ne prima i direktnu nadoknadu (zaradu) i ne ostvaruje prava na socijalnu, zdravstvenu zaštitu ili beneficije.

 

Vidjeti također: porodični radnik ili porodična radnicafamily worker

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Babović, M., Vuković, O. (2008). Žene na selu kao pomažući članovi poljoprivrednog domaćinstva: položaj, uloge i socijalna prava. Beograd: UNDP. (2) Rajković, L. (2006). Porodica i položaj žene u ruralnoj Srbiji. Beograd: AŽIN – Asocijacija za Žensku Inicijativu.

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men

Porodična njega je širi koncept koji pokriva oblike javnih, privatnih, individualnih ili kolektivnih servisa koji trebaju podržati potrebe roditelja i djece ili članova neposredne porodice. Potrebno je da ovi servisi i objekti budu fleksibilni kako bi izašli u susret potrebama djece različitog uzrasta i drugim članovima porodice koji zahtijevaju njegu, kao i zaposlenim roditeljima i drugim članovima porodice. Svi zaposleni, bez obzira na spol, trebaju imati mogućnost kombinovanja plaćenog rada sa vlastitim obavezama prema djeci i drugim članovima porodice, a aktivna uloga muškaraca trebala bi se promovisati uz adekvatne mjere koje trebaju osigurati jednaku podjelu odgovornosti za njegu između žena i muškaraca.

 Vidjeti također: usaglašavanje poslovnog, privatnog i porodičnog života reconciliation of work, family and private life

Izvori na engleskom jeziku: (1) Council Recommendation 92/241/EEC of 31/03/92, OJ L 123; (2) International Labour Organization − ILO (2007). ABC of Women Workers’ Rights and Gender Equality. Dostupno na: http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/—dgreports/—gender/documents/publication/wcms_087314.pdf

Porodične obaveze obuhvataju brigu i podršku za izdržavanu djecu i ostale članove uže porodice kojima je potrebna pomoć.

Žene i dalje snose nesrazmjerni dio tereta kada je u pitanju odgajanje djece i briga o drugim izdržavanim članovima domaćinstva. Ova činjenica utječe na njihovo zapošljavanje, od preuzimanja rukovodećih pozicija do penzionisanja. Također ograničava njihov ulazak, učestvovanje ili napredovanje u širokom rasponu javnih, političkih ili kulturnih oblasti.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Matković, G. (2012). Dugotrajna nega starih u Srbiji–stanje, politike i dileme. Stanovništvo, 50(1), 1-18. (2) Petrić, Natalija (2020). Predstavljanje direktive o usklađivanju profesionalnog i privatnog života – direktiva (EU) 2019/1158, Banjaluka: Helsinški parlament građana Banja Luka.

Izvori na engleskom jeziku: (1) Council of the European Union (2011). Review of the Implementation of the Beijing Platform for Action − Women and the Economy: Reconciliation of Work and Family Life as a Precondition for Equal Participation in the Labour Market. Council Conclusions; (2) European Union (2005), Glossary of Gender and Development Terms, in Toolkit on Mainstreaming Gender Equality in EC Development Cooperation (Chapter 1, section 3). Dostupno na: https://ec.europa.eu/europeaid/sites/devco/files/toolkit-mainstreaming-gender-section-3_en.pdf

Članica ili član porodice koji radi u porodičnom biznisu poput farme, prodavnice, malih preduzeća ili profesionalne prakse, često supruga, kćerka ili sin.

 

Vidjeti također: pomažući supružnici, pomažući članovi/ice domaćinstva assisting spouses

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Babović, M., Vuković, O. (2008). Žene na selu kao pomažući članovi poljoprivrednog domaćinstva: položaj, uloge i socijalna prava. Beograd: UNDP.

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men

Pravo na odsustvo s posla iz porodičnih razloga, koje roditelji mogu, ali i ne moraju dijeliti međusobno.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Federacija BiH. Zakon o radu.  Službene novine Federacije BiH, brojevi 26/16 i 89/18. (2) Šatrović, A. (2016). Pravo na roditeljstvo i roditeljska prava žena u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Fondacija CURE. http://www.fondacijacure.org/files/zalagackeplatforme/Pravo%20na%20roditeljstvo%20i%20roditeljska%20prava%20%C5%BEena%20u%20Bosni%20i%20Hercegovini.pdf. (3) Petrić, Natalija (2020). Predstavljanje direktive o usklađivanju profesionalnog i privatnog života – direktiva (EU) 2019/1158, Banjaluka: Helsinški parlament građana Banja Luka. Bašić, Sanela (2017). Porodična politika u tranziciji: ka novom familijarizmu. U Sarajevski žurnal za društvena pitanja, godište 6, br. 1-2, 25-49. Dostupno na: https://www.academia.edu/39235794/Porodi%C4%8Dna_politika_u_tranziciji_ka_novom_familijarizmu

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men

Porodiljsko odsustvo je odsustvo sa posla na koje žena ima pravo neprekidno prije i poslije porođaja. U principu, to je neprenosivo pravo, osim ako državnim zakonom nije predviđena mogućnost prenosa prava s majke na oca ili drugog člana/članicu porodice.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Bašić, Sanela (2017). Porodična politika u tranziciji: ka novom familijarizmu. U Sarajevski žurnal za društvena pitanja, godište 6, br. 1-2, 25-49. Dostupno na: https://www.academia.edu/39235794/Porodi%C4%8Dna_politika_u_tranziciji_ka_novom_familijarizmu

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men; (2) International Labour Organization – ILO (2007). ABC of Women Workers’ Rights and Gender Equality. Dostupno na: http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/—dgreports/—gender/documents/publication/wcms_087314.pdf

Posao koji obavlja osoba u svom domu ili u drugim prostorijama po njenom izboru, osim radnog mjesta poslodavca, za naknadu, što rezultira proizvodom ili uslugom prema nalogu poslodavca, bez obzira na to ko pruža opremu koja se koristi, materijale ili druga uložena sredstva (Konvencija MOR br. 177).

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men.

Generalno, skraćeno radno vrijeme je određeno u odnosu na puno radno vrijeme: radnik ili radnica sa skraćenim radnim vremenom radi manje od uobičajenog broja radnih sati sa punim radnim vremenom. Puno radno vrijeme može se izračunati, naprimjer, dnevno, sedmično, mjesečno ili čak godišnje, ili na osnovu prosječnog perioda zaposlenja.

Žene su prezastupljene na poslovima sa skraćenim radnim vremenom i zbog toga trpe nedostatke povezane sa radom sa skraćenim radnim vremenom, kao što su nezarađivanje dovoljno prihoda za postizanje ekonomske nezavisnosti, manje mogućnosti za karijeru i sticanje nižih penzija, posebno kada su zaposlene na nesigurnijim poslovima. Međutim, kvalitetan rad sa skraćenim radnim vremenom može doprinijeti povećanom učešću žena na tržištu rada.

Tradicije se razlikuju među zemljama u pogledu načina na koji uopće gledaju na rad sa skraćenim radnim vremenom, a posebno među socijalnim partnerima. Nepuno radno vrijeme može se posmatrati kao krajnji proizvod koji odražava tradicionalne rodne uloge, sa naglaskom na nedostatke rada sa skraćenim radnim vremenom u pogledu plaće, unapređenja, penzijskih prava, itd. S druge strane, može se smatrati instrumentom za povećanje učešća na tržištu rada – a time, barem u određenoj mjeri, ekonomske nezavisnosti – žena.

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (2013). Sex-Discrimination in Relation to Part-Time and Fixed-Term Work. European Network of Legal Experts in the Field of Gender Equality.

Vidjeti također: pozitivne mjere │ positive measures

Postupanje s dužnom pažnjom je princip u međunarodnom pravu koji omogućava državama da postupaju preventivno i sa mjerama opreza u cilju sprečavanja ili istrage slučajeva kršenja ljudskih prava, zaštite žrtava, kažnjavanja počinilaca i kompenzacije za žrtve kršenja ljudskih prava. Obaveza se ne odnosi samo na sprečavanje kršenja ljudskih prava od strane države, nego i od strane privatnog sektora, i, što je za žene posebno značajno, od strane drugih građana.

U prošlosti, neke države su imale tendenciju da zauzmu pasivan stav kada je u pitanju kršenje ljudskih prava od strane privatnih osoba.

Pravni osnov za zahtijevanje dužne pažnje se bazira na deklaracijama, konvencijama i slučajevima međunarodnog prava u protekle četiri decenije.

 Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Kovačević, M. (2019). Femicid i načelo dužne pažnje. Društvene devijacije, 4(4), 22-29. (2) Branković, B. (2013) Vesti iz budućnosti: Istanbulska konvencija i odgovornost države za borbu protiv nasilja nad ženama. Funkcionisanje opštih servisa – operacionalizacija dužne prilježnosti. Beograd: Program Ujedinjenih nacija za razvoj. (3) Branković, B. (2009) Odgovor na neme krike: Mapiranje usluga koje pružaju NVO u Srbiji u oblasti rodno zasnovanog nasilja. Beograd: Program Ujedinjenih nacija za razvoj.

Izvori na engleskom jeziku: CEDAW Committee’s jurisprudence developed through the committee’s General Recommendations and views and recommendations issued upon consideration of complaints under the Optional Protocol to the CEDAW Convention.

Pozitivna akcija ili djelovanje je obaveza države da pokrene akciju nasuprot obavezi države da se uzdrži od akcije. To je jedan od više različitih termina koji se koriste za opisivanje „pozitivnih mjera”. Međutim, pozitivna akcija se također koristi u međunarodnom pravu o ljudskim pravima da bi se opisalo „pozitivno djelovanje države” (obaveza države da pokrene akciju nasuprot obavezi države da se uzdrži od akcije). Tako, upotreba termina pozitivna akcija može biti dvosmislena, zbog toga što se njegovo značenje ne ograničava isključivo na pozitivne mjere u oblasti rodne ravnopravnosti.

Vidjeti također: pozitivne mjere │ positive measures                                                                     

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung.

http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf; (2) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj. (3) Đurić, V. (2007) Afirmativna akcija. Međunarodnopravni i ustavnopravni aspekti. Beograd: Institut za uporedno pravo.

Izvori na engleskom jeziku: Based on UN Women’s General Recommendation No 25 on Article 4, paragraph 1 of the Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women – Temporary Special Measures. Dostupno na: http://www.un.org/womenwatch/daw/cedaw/recommendations/

U svakodnevnom govoru ovaj termin se često koristi za označavanje pozitivnih mjera ili pozitivnih akcija. Međutim, važno je naglasiti da „pozitivna diskriminacija” tehnički nema smisla. U skladu sa sadašnjom općom praksom korištenja izraza „diskriminacija” isključivo za označavanje „proizvoljnih”, „nepravednih” ili „nelegitimnih razlika”, izraz „pozitivna diskriminacija” predstavlja kontradikciju u korištenju termina: ili je predmetna razlika opravdana i legitimna (jer nije proizvoljna) i stoga se ne može nazvati „diskriminacijom”, ili je predmetna razlika neopravdana ili nelegitimna (jer je proizvoljna) i ne bi je trebalo označavati kao „pozitivna”. Stoga su poželjni izrazi pozitivna akcija, pozitivne mjere i afirmativne mjere.

Vidjeti također: pozitivna akcija; pozitivne mjere │ positive action; positive measures.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung.

http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf; (2) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj. (3) Đurić, V. (2007) Afirmativna akcija. Međunarodnopravni i ustavnopravni aspekti. Beograd: Institut za uporedno pravo.

Izvori na engleskom jeziku: Based on United Nations Economic and Social Council (2002). Prevention of Discrimination: The Concept and Practice of Affirmative Action. 17 June 2002.

Izraz „pozitivne mjere” odnosi se na činove usmjerene na favorizovanje pristupa pripadnika određenih kategorija ljudi, u ovom konkretnom slučaju, žena, pravima koja su im zagarantovana, u istoj mjeri kao i pripadnicima drugih kategorija, u ovom konkretnom slučaju, muškarcima.

U nekim slučajevima razlog zbog kojeg dolazi do diskriminacije je taj što se isto pravilo primjenjuje na sve bez uzimanja u obzir relevantnih razlika. Da bi ispravili i spriječili takvu situaciju, vlade, poslodavci i pružaoci usluga moraju se potruditi da preduzmu korake za prilagođavanje svojih pravila i praksi tako da u obzir uzimaju i takve razlike – to jest, moraju učiniti nešto da prilagode trenutne politike i mjere.

Koncept pozitivnih mjera u međunarodnom pravu se obično naziva „posebnim mjerama”. Takve mjere su opisane različitim izrazima, koji također mogu imati različito značenje i tumačenje koje im je dato u različitim državnim kontekstima i oblastima njihove primjenljivosti. Najpoznatiji pojmovi su: afirmativna akcija ili afirmativne mjere; pozitivna akcija; preferencijalni tretman; posebne mjere; specifična akcija; obrnuta diskriminacija; te pozitivna diskriminacija.

Vidjeti također: privremene posebne mjere; ciljane mjere │ temporary special measures; specific action

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung.

http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf; (2) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj. (3) Đurić, V. (2007) Afirmativna akcija. Međunarodnopravni i ustavnopravni aspekti. Beograd: Institut za uporedno pravo.

Izvori na engleskom jeziku: (1) Final report of the Group of Specialists on positive action: Positive action in the field of equality between women and men EG-SPA (2000)7; (2) ECHR, Thlimmenos v. Greece [GC] (No. 34369/97), 6 April 2000, para. 44. Similarly, ECHR, Pretty v. UK (No. 2346/02), 29 April 2002, para. 88

Pomoć koju država pruža osobama koje nemaju dovoljna finansijska sredstva za samostalnu odbranu na sudu (ili za iznošenje sudskog postupka). Strogo definisano, pravna pomoć se uglavnom odnosi na pravno zastupanje na sudu. Međutim, pravna pomoć se također može baviti pravnim savjetima: neće svako ko naiđe na pravni problem stvar nužno podnijeti na sud.

Pravna pomoć i pravni savjeti često su presudni elementi u garantovanju ekonomskog pristupa pravdi i pravu na pravičan pravni lijek, posebno ženama žrtvama nasilja u porodici i ženama iz ugroženih grupa, poput migrantica.

Vidjeti također: ravnopravni pristup pravdi za žene i muškarce; žrtva; preživjela/li │ equal access to justice of women and men; victim; survivor

Izvori na engleskom jeziku: (1) Council of Europe – European Commission for the Efficiency of Justice (CEPEJ). Access to Justice in Europe. Report prepared by the research team on enforcement of court decisions; (2) European Commission (2013). Guidance document related to the transposition and implementation of Directive 2012/29/EU of the European Parliament and of the Council of 25 October 2012 establishing minimum standards on the rights, support and protection of victims of crime, and replacing Council Framework Decision 2001/220/JHA; (3) CEDAW Committee’s jurisprudence and sources gathered for the committee’s drafting of the General Recommendation on women’s access to justice.

U razvijenim ekonomijama, razlikovanje osnove prava na socijalnu pomoć – da li direktno ili indirektno, veoma je važno, jer ističe moguću zavisnost pojedinih osoba od naknada koje im uplaćuje država ili drugi akteri i ulogu politika u ostvarivanju prava. Razlika u primarnim i sekundarnim zahtjevima posebno je značajna u kontekstu ekonomskih reformi i može imati različite efekte na muškarce i žene.

Izvori na engleskom jeziku: Alexander, P., and Baden, S. (2000). Glossary on Macroeconomics from a Gender Perspective. Bridge Institute of Development Studies. Dostupno na:

http://www.iiav.nl/epublications/2000/glossary_on_macroeconomics.pdf

Predrasude se odnose na stavove i osjećanja – bilo pozitivne ili negativne, bilo svjesne ili nesvjesne – koje ljudi imaju o pripadnicima drugih grupa, a koje se mogu zasnivati na unaprijed koncipiranim idejama i pod utjecajem elemenata kao što su spol, rasa, klasa, lične karakteristike ili drugi faktori.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Šuta-Hibert, Monja, ur. (2015). Rodni stereotipi. Zvuči poznato? Sarajevo: TPO Fondacija.

Izvori na engleskom jeziku: (1) Vescio, T., and Weaver, K. (2013), ‘Prejudice and Stereotyping’, Psychology, March 2013; (2) Nezavisni stručnjaci i stručnjakinje.

Pristup jednom pojedincu ili grupi pojedinaca koji će vjerovatno dovesti do većih koristi, pristupa, prava, mogućnosti ili statusa nego pristup prema drugom pojedincu ili grupi pojedinaca. Preferencijalni tretman u odnosu na žene i muškarce zahtijeva usvajanje posebnih mjera koje se ne smatraju diskriminatornim i uključuju eksplicitne beneficije (preferencije) za jedan od spolova. Takve mjere su namijenjene rješavanju situacija pojedinaca u nepovoljnijem položaju i uklanjanju prepreka rodnoj ravnopravnosti. Sud Evropske unije, u slučaju Kalanke, koristio je izraze „automatski” prioriteti i „apsolutni i bezuslovni” prioriteti.

Izvori na engleskom jeziku: Based on European Commission (2012). Positive Action Measures to Ensure Full Equality in Practice between Men and Women, including on Company Boards. European Network of Legal Experts in the Field of Gender Equality.

Vidjeti također: neregularno zapošljavanje i/ili prekarijat │ irregular and/or precarious employment

Prenatalni odabir spola i prekid trudnoće ženskih fetusa su oblici štetnih praksi vođenih tradicijom patrilinearnog naslijeđa u mnogim društvima, zajedno sa oslanjanjem na dječake koji treba da pruže ekonomsku podršku, obezbijede sigurnost u starosti i obave obrede smrti. Ove štetne prakse su dio skupa društvenih normi koje daju veću vrijednost sinovima nego kćerkama. Pored toga, opći trend smanjenja veličine porodice, povremeno podstaknut strogim politikama koje ograničavaju broj djece koju ljudi smiju imati, jača duboko ukorijenjenu sklonost prema muškom potomstvu.

Izbor spola može se desiti prije uspostavljanja trudnoće (preimplantacija), tokom trudnoće prenatalnim otkrivanjem spola i selektivnim pobačajem ili nakon rođenja čedomorstvom ili zanemarivanjem djece. Izbor spola se ponekad koristi u svrhu uravnoteženja porodice, ali mnogo se tipičnije javlja zbog sistematskih preferencija za dječake.

Izvori na engleskom jeziku: (1) World Health Organization – WHO (2011). Preventing Gender-Biased Sex Selection: OHCHR, UNFPA, UNICEF, UN Women and WHO Joint Interagency Statement; (2) Special Representative of the United Nations Secretary-General on Violence against children and PCEO Plan International (2012). Protecting Children from Harmful Practices in Plural Legal Systems with a Special Emphasis On Africa – Final Report on Harmful Practices. Dostupno na: https://srsg.violenceagainstchildren.org/sites/default/files/publications_final/SRSG_Plan_harmful_practices_report_final.pdf

Mjerenje, u kvantitativnom smislu, uključujući procjenu i izražavanje vrijednosti na satelitskim računima, neplaćenog rada koji je izvan djelokruga državnih računa (UN sistem državnih računa), kao što su kućni rad, briga o djeci i drugim izdržavanim osobama, priprema hrane za porodicu, zajednicu i drugi dobrovoljni rad.

Vidjeti također: satelitski računi │ satellite accounts

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men

U vezi sa nasiljem nad ženama, termin preživjela koristi se za opisivanje žene koja je bila izložena rodno zasnovanom nasilju. Ovaj termin se često koristi naizmjenično sa konvencionalnijim terminom žrtva. Termin preživjela može, međutim, biti obmanjujući kada se koristi za ženu koja je silovana, jer to može implicirati da su njeni postupci mogli promijeniti stvari i tako doprinositi okrivljavanju žrtava.

 

Napomena: Uprkos trenutnim raspravama o terminima „žrtva” i „preživjela/li” – radi jasnoće i dosljednosti – u svim definicijama u Rječniku o rodnoj ravnopravnosti vezanim za rodno zasnovano nasilje, koristimo termin „žrtva” jer se koristi u evropskim i međunarodnim izvorima.

Vidjeti također: žrtva │ victim

Izvori na engleskom jeziku: European Parliament, Policy Department C: Citizens’ Rights and Constitutional Affairs (2013). Overview of the Worldwide Best Practices for Rape Prevention and for Assisting Women Victims of Rape

Vidjeti također: jednak tretman žena i muškaraca │ equal treatment of women and men

Prisilna prostitucija je oblik ropstva nespojiv sa ljudskim dostojanstvom i osnovnim ljudskim pravima. Ona je suštinski povezana sa rodnom nejednakošću u društvu i utječe na status žena i muškaraca i percepciju njihovih međusobnih odnosa i seksualnosti.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Krivični zakonik Republike Srpske, “Službeni glasnik Republike Srpske” broj 64/17.

Izvori na engleskom jeziku: European Parliament Resolution of 26 February 2014 on sexual exploitation and prostitution and its impact on gender equality 2013/2103(INI). Provisional edition A7-0071/2014. Dostupno na: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=TA&language=EN&reference=P7-TA-2014-0162

Prisilna sterilizacija žena odnosi se na upotrebu postupka za kontrolu reproduktivnog ponašanja žene ili određene grupe žena. Uključuje operaciju koja ima za cilj ili efekat da ukine sposobnost žene da se prirodno reprodukuje bez njenog prethodnog i informisanog pristanka ili razumijevanja postupka i njegovih posljedica. Prisilna sterilizacija predstavlja nasilje nad ženama i štetnu praksu koja negativno utječe na fizičko i mentalno zdravlje žena i krši njihovo pravo na reproduktivnu autonomiju.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Krivični zakonik Republike Srpske, “Službeni glasnik Republike Srpske” broj 64/17, član 134.

Izvori na engleskom jeziku: (1) Council of Europe (2011). Explanatory Report to the Council of Europe Convention on Preventing and Combating Violence against Women and Domestic Violence and its Explanatory Memorandum. Council of Europe Treaty Series No 210; (2) World Health Organization – WHO (2014). Eliminating forced coercive and otherwise involuntary sterilization. An interagency statement. OHCHR, UN Women, UNAIDS, UNDP, UNFPA, UNICEF and WHO; (3) Committee on the Elimination of Discrimination against Women (2006). A.S. v. Hungary. Communication no. 4/2004. Thirty-sixth session.

Prisilna trudnoća znači nezakonito zatvaranje žene koja je prisilno oplođena, sa namjerom da se utječe na etnički sastav bilo kojeg stanovništva ili izvrše druga teška kršenja međunarodnog prava. Prisilna trudnoća je Rimskim statutom Međunarodnog krivičnog suda definisana kao zločin protiv čovječnosti i ratni zločin i izjednačena je sa mučenjem.

Izvori na engleskom jeziku: International Criminal Court (1998). Rome Statute. First circulated as document A/CONF.183/9 of 17 July 1998 and corrected by process-verbaux of 10 November 1998, 12 July 1999, 30 November 1999, 8 May 2000, 17 January 2001 and 16 January 2002. Dostupno na: https://www.icc-cpi.int/nr/rdonlyres/ea9aeff7-5752-4f84-be94-0a655eb30e16/0/rome_statute_english.pdf  

Prisilni ili protivpravni abortus je namjerni prekid trudnoće bez prethodnog i informisanog pristanka žene. Prekid trudnoće pokriva bilo koji od različitih postupaka koji rezultiraju izbacivanjem ploda. Termin pokriva svaki abortus koji se izvodi bez potpuno utemeljene odluke žrtve. To je oblik štetne prakse koja se obično izvodi na adolescentkinjama i ženama koje su u situaciji izražene ranjivosti ili marginalizacije. Ove djevojke i žene mogu naići na značajne prepreke u ostvarivanju svojih prava da slobodno odlučuju o stvarima koje utječu na njihov život, uključujući pravo na uspostavljanje odnosa i odluku da li će, kada i s kim imati porodicu.

Vidjeti također: žrtva; preživjela/livictim; survivor

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) MDRI-S (2017.) Nasilje nad ženama sa invaliditetom u rezidencijalnim ustanovama https://www.mdri-s.org/wp-content/uploads/2018/01/Istrazivanje-knjizni-blok.pdf

http://www.mdri-s.org/wp-content/uploads/2017/03/POLICY-BRIEF-zene-sa-invaliditetom-medjunarodne-obaveze-mart-2017..pdf (2) Krivični zakonik Republike Srpske, “Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 64/17, član 130.

Izvori na engleskom jeziku: (1) Council of Europe (2011). Explanatory Report to the Council of Europe Convention on Preventing and Combating Violence against Women and Domestic Violence. Council of Europe Treaty Series No 210; (2) CEDAW and CRC Committees (2014). Sources used in the drafting of the Joint General Recommendation/General Comment No 31 of the Committee on the Elimination of Discrimination against Women and No 18 of the Committee on the Rights of the Child on harmful practices. Dostupno na: http://www.ohchr.org/EN/HRBodies/CEDAW/Pages/Recommendations.aspx; (3) Definiciju formulisale EIGE stručnjakinje i stručnjaci.

Prisilni brak se odnosi na namjerni čin prisiljavanja odrasle osobe ili djeteta na sklapanje braka. To je brak kojem nedostaje lični izraz punog, informisanog i slobodnog pristanka jedne ili obje strane. Takav brak, između ostalog, uključuje i brak između djece; ugovoreni brak sklopljen bez pristanka zainteresovanih strana; brakovi sklopljeni u cilju zaobilaženja pravila imigracije, tj. bez ikakvih istinskih bračnih namjera; prisilni brakovi koje su koristile oružane grupe tokom sukoba ili koje su djevojčice koristile kao sredstvo za izbjegavanje siromaštva poslije sukoba; i brak u kojem jednoj od strana nije dozvoljeno da ga napusti ili okonča. Prisilni brak u svom najekstremnijem obliku može uključivati prijeteće ponašanje, otmicu, zatvor, fizičko nasilje, silovanje i, u nekim slučajevima, ubistvo.

Prisilno zaključenje braka je oblik nasilja nad ženama i djevojkama i štetna praksa koja često rezultira time da ženama i djevojkama nedostaje lična i ekonomska autonomija, ili rezultira u pokušajima bjekstva, samozapaljivanju ili samoubistvu žena i djevojka kako bi izbjegle brak. Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici također posmatra kao krivično djelo namamljivanje osobe u inostranstvo sa namjerom da se ta osoba protiv svoje volje prisili na brak u inostranstvu.

Vidjeti također: dječiji brak; rani brakchild marriage; early marriage

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Unicef (2017), Dečji brakovi u romskoj populaciji u Srbiji, etnografsko istraživanje https://www.unicef.org/serbia/media/2671/file/De%C4%8Diji%20brakovi%20u%20romskoj%20populaciji%20u%20Srbiji.pdf; (2) NVO Atina Dečiji brakovi u Srbiji, analiza stanja i preporuke, dostupno na: http://www.atina.org.rs/sites/default/files/1Deciji%20brakovi%20u%20Srbiji.pdf; (3) Kablar-Sarajlić, L. (2011). Trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije: Referentni materijal s osvrtom na Bosnu i Hercegovinu. Sarajevo: Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini. https://www.osce.org/files/f/documents/f/4/106978.pdf. (4) Krivični zakonik Republike Srpske, “Službeni glasnik Republike Srpske” broj 64/17. član 183.

Izvori na engleskom jeziku: (1) CEDAW and CRC Committees (2014). Joint General Recommendation/General Comment No 31 of the Committee on the Elimination of Discrimination against Women and No 18 of the Committee on the Rights of the Child on harmful practices. Dostupno na: http://www.ohchr.org/EN/HRBodies/CEDAW/Pages/Recommendations.aspx; (2) Council of Europe (2011). Council of Europe Convention on Preventing and Combating Violence against Women and Domestic Violence and its Explanatory Memorandum. Council of Europe Treaty Series No 210; (3) Council of Europe (2005). Forced Marriages in Council of Europe Member States: A Comparative Study of Legislation and Political Initiatives. CDEG (2005) 1

Privremene posebne mjere izraz je koji se koristi u Konvenciji o uklanjanju svih oblika diskriminacije nad ženama da bi se opisale mjere usmjerene na ubrzavanje poboljšanja položaja žena u cilju postizanja suštinske ravnopravnosti sa muškarcima i ostvarivanja strukturnih, socijalnih i kulturnih promjena neophodnih da bi se ispravili prošli i sadašnji oblici i efekti diskriminacije žena, kao i da bi im se osigurala naknada za pretrpljene nejednakosti i štetu. Ovaj pojam izričito navodi „privremenu” prirodu takvih posebnih mjera, dok je značenje izraza „posebna” u tome što su mjere osmišljene da služe određenom cilju, a ne da žene izložene diskriminaciji smatraju slabim, ranjivim i osobama kojima su potrebne dodatne ili „posebne” mjere kako bi učestvovale ili se dokazivale u društvu.

Upotreba posebnih mjera ne sugeriše posebnu uslugu, već pravo na ostvarivanje prava. Posebne mjere su ključne da bi se osigurale jednake mogućnosti za učešće i dokazivanje u različitim oblastima društvenog života, gdje socijalni, zdravstveni i ekonomski tereti mogu biti nametnuti ženama kao rezultat rodnih stereotipa ili njihove materinske uloge.

Vidjeti također: pozitivne mjere │ positive measures

 Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Zakon o zabrani diskriminacije BiH, „Službeni glasnik BiH“, br. 59/09 i 66/16.

Izvori na engleskom jeziku: CEDAW Committee (2004). General Recommendation No 25 on Article 4, paragraph 1 − Temporary Special Measures. Dostupno na:

http://www.ohchr.org/EN/HRBodies/CEDAW/Pages/Recommendations.aspx

U vezi sa rodnom ravnopravnošću, termin „proaktivne mjere” odnosi se na mnoge vrste mjera za promociju ili postizanje rodne ravnopravnosti koje su alternative modelu koji se odnosi na rodne nejednakosti na osnovu žalbi. Suština takvih mjera je u tome što one gledaju u budućnost i zahtijevaju da organi, poput javnih vlasti i poslodavaca, preuzmu inicijativu umjesto da samo odgovore na pritužbe. One su proaktivne u tome što imaju za cilj da promijene postojeće prakse, prouče buduće prakse u smislu njihovog utjecaja na žene ili provode eksplicitne politike za unapređenje rodne ravnopravnosti.

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (2009). Making Equality Effective: The Role of Proactive Measures. European Network of Legal Experts in the Field of Gender Equality.

Instrument za skrining datog prijedloga određene politike, kako bi se otkrili i procijenili različiti utjecaji te politike ili njeni efekti na žene i muškarce, kako bi se ove neravnoteže mogle ispraviti prije nego što prijedlog bude odobren. Analiza iz rodne perspektive pomaže da se ukaže na to da li se datim prijedlogom podjednako uzimaju u obzir potrebe žena i muškaraca. Omogućava kreatorima politika da razvijaju politike sa razumijevanjem društveno-ekonomske stvarnosti žena i muškaraca i omogućava razvoj politika koje uzimaju u obzir (rodne) razlike. Procjena rodnog utjecaja može se primijeniti na zakonodavstvo, planiranje politika, programe, budžete, konkretne akcije, račune i izvještaje ili pozive za istraživanje. Metode procjene utjecaja na rod ne moraju se primjenjivati isključivo na politike u nastajanju; mogu se primijeniti i na postojeće politike. Mogu se koristiti u administraciji, te ih mogu koristiti i vanjski akteri; u oba slučaja zahtijevaju znatnu količinu znanja o rodnim pitanjima. Prednost ovih alata leži u činjenici da daju vrlo tačnu sliku efekata date politike.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Antonijević, Z. (u pripremi) Procjena rodnog utjecaja. Sarajevo: Friedrich Ebert Fondacija.

Izvori na engleskom jeziku: Council of Europe (2011). Convention on Preventing and Combating Violence against Women and Domestic Violence and its Explanatory Memorandum. Council of Europe Treaty Series No 210

Proganjanje je oblik nasilja nad ženama koji se definiše kao ponovljeno prijeteće ponašanje usmjereno na ženu, uslijed kojeg se ona plaši za svoju sigurnost. Podrazumijeva traženje blizine žrtve sa ozbiljnom štetom po životni stil osobe i izazivanje, posredno, direktno ili virtuelno, problema, straha ili povrede ciljane osobe. To se naročito može postići pokušajem uspostavljanja kontakta na bilo koji način, zloupotrebom ličnih podataka žrtve u svrhu naručivanja dobara ili usluga ili navođenjem trećih lica na kontakt, uz prijetnje žrtvi ili nekome bliskom žrtvi.

Vidjeti također: žrtva; preživjela/li │ victim; survivor

Izvori na engleskom jeziku: (1) Council of Europe (2011). Convention on Preventing and Combating Violence against Women and Domestic Violence and its Explanatory Memorandum. Council of Europe Treaty Series No 210; (2) European Institute for Gender Equality – EIGE (2014). Administrative data sources on gender-based violence against women in the EU: Current status and potential for the collection of comparable data.

Promjena (prilagodba) spola ili zahvat koji potvrđuje rod je skup medicinskih mjera koje mogu, ali ne moraju, da uključuju psihološke, endokrinološke i hirurške postupke usmjerene na usklađivanje fizičkog izgleda osobe sa njenim rodnim identitetom.

To može uključivati psihološke konsultacije, unakrsni hormonski tretman, operaciju promjene spola ili roda (poput operacije lica, grudnog koša/operacije dojki, različitih vrsta genitalnih operacija ili histerektomije), sterilizaciju (što dovodi do neplodnosti), uklanjanje dlaka i glasovni trening. Ne želi svaka transrodna osoba, niti to može, da se podvrgne svim ili nekoj od ovih mjera.

Vidjeti također: transrodne osobe │ transgender

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Simić, J. M. (2013). Medicinskopravni aspekti transseksualnosti–u susret priznavanju pravnih posledica promjene pola u Srbiji, Pravni zapisi, 3(2). (2) Banović, D., Petrić, N., Pavlović, S., Vasić, V. (2016) Trans*formacija prava: Modeli pravnog regulisanja prilagodbe spola u BiH. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar. https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2016/12/Prijedlog-zakona-o-rodnom-identitetu_web.pdf. (3) Miftari, E. (2017.) Vodič kroz administrativnu proceduru upisa prilagodbe spola za transrodne osobe u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar. https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2017/03/trans-vodic-edita_mart-2017..pdf.

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (2012). Trans and Intersex People: Discrimination on the Grounds of Sex, Gender Identity and Gender Expression. European Network of Legal Experts in the Field of Gender Equality.

Napad koji može varirati od prijetnji nasiljem i povrede do emocionalnog zlostavljanja. Emocionalno zlostavljanje je taktika kontrole zasnovana na širokom spektru verbalnih napada, poniženja ili afektivnog zanemarivanja, po uzoru na prisilno ponašanje prema ženi žrtvi. Izolacija žrtve od strane počinilaca i upotreba djece za kontrolu ili kažnjavanje žrtve (tj. fizički ili seksualni napad na djecu ili prisiljavanje da svjedoče o zlostavljanju prema majci) također su primjeri psihološkog nasilja.

Vidjeti također: žrtva; preživjela/li │ victim; survivor

Izvori na engleskom jeziku: European Institute for Gender Equality – EIGE (2014). Administrative data sources on gender-based violence against women in the EU: Current status and the potential for the collection of comparable data

Psihološko nasilje je svako namjerno ponašanje koje prisilom ili prijetnjama ozbiljno narušava psihološki integritet druge osobe. Njegova značajna karakteristika je nasilni obrazac ponašanja koji se javlja tokom vremena – unutar ili izvan porodice. To ne utječe samo na mentalno zdravlje pojedinaca i njihove socijalne mreže, već im i uskraćuje mogućnosti za budući lični, socijalni i ekonomski razvoj. Primjeri psihološkog nasilja uključuju djela kao što su izolacija od drugih, verbalna agresija, prijetnje, zastrašivanje, kontrola, uznemiravanje ili proganjanje, uvrede, ponižavanje i kleveta.

Izvoi na engleskom jeziku: Council of Europe (2011). Convention on Preventing and Combating Violence against Women and Domestic Violence and its Explanatory Memorandum. Council of Europe Treaty Series No 210.

Q

Predstavlja sve pojedince koji se ne uklapaju u „norme” roda i seksualnosti. Historijski gledano, ovo je na engleskom jeziku bio pogrdni žargonski izraz koji se koristio za prepoznavanje osoba iz zajednice lezbejki, gej, biseksualnih, transrodnih, queer i osoba koje ispituju svoju seksualnost. Od 1980-ih, LGBTQ zajednica je taj termin prihvatila i povratila kao simbol ponosa.

Vidjeti također: LGBTQ │ LGBTQ

Izvori na engleskom jeziku: http://itspronouncedmetrosexual.com/2011/11/breaking-through-the-binary-gender-explained-using-continuums/#sthash.0tk9DsMr.dpuf

Teoretsko razmatranje razvijeno u humanističkim naukama sredinom 1980-ih, u kontekstu rastućeg teoretskog interesovanja za seksualnost, što se podudaralo sa usvajanjem riječi „queer” u građanskom pokretu, koja je ranije imala pejorativno značenje. Osnovna teza o pozitivnosti statusa seksualnosti „van zakona/pravde” proizlazi iz propitivanja normalnosti i performativnosti heteroseksualnog identiteta.

Izvori na engleskom jeziku: Pilcher, J., and Whelehan, I. (2004). Fifty Key Concepts in Gender Studies, London, Thousand Oaks.

R

Vidjeti također: zaduženja u domaćinstvu domestic responsibilities

Radnica je osoba koja tokom određenog vremena obavlja usluge za drugu osobu, ili pod njenom direktivom i zauzvrat dobija plaću. Koncept radnice ne uključuje nezavisne pružateljice usluga koje nisu podređene osobi koja prima usluge.

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (2014). EU Gender Equality Law: Update 2013. European Network of Legal Experts in the Field of Gender Equality.

Rani brak se u određenom kontekstu razumije kao sinonim za dječiji brak ili kao termin koji je širi od termina dječiji brak i koji uključuje, naprimjer, brak između ljudi koji su zbog nivoa u svom fizičkom, emocionalnom, seksualnom ili psihosocijalnom razvoju onemogućeni da slobodno i uz potpunu saglasnost stupe u brak. Mnoge rezolucije i izvještaji Ujedinjenih nacija koriste izraze „rani brak” i „dječiji brak” naizmjenično, bez ikakvih primjetnih razlika. Drugi koriste frazu: „rani brak” uključujući i „dječiji brak”’ podrazumijevajući da rani brak obuhvata dječiji brak, ali također uključuje i situacije koje se ne kvalifikuju kao dječiji brak, poput brakova u kojima su jedan ili oba supružnika mlađi od 18 godina, ali se prema zakonima te države tretiraju kao odrasle osobe.

Vidjeti također: dječiji brak; prisilni brak │ child marriage; forced marriage

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Aleksić, M., & Hrnjak, J. (2015). Dečji brakovi u Srbiji: Analiza stanja i preporuke. Fondacija Ana i Vlade Divac. (2) Dečiji brakovi u romskoj populaciji u Srbiji: Etnografsko istraživanje. (2017). UNICEF. (3) Mehdić, A. (2019). Dječiji i ugovoreni brakovi. Sarajevo: Ženska mreža BiH. http://zenskamreza.ba/site/wp-content/uploads/2019/11/ZALAGA%C4%8CKI-%C4%8CLANAK-dje%C4%8Diji-i-ugovoreni-brakovi.pdf.

Izvori na engleskom jeziku: (1) CEDAW and CRC Committees (2014). Documents used by the committees’ members in the drafting of the Joint General Recommendation/General Comment No 31 of the Committee on the Elimination of Discrimination against Women and No 18 of the Committee on the Rights of the Child on harmful practices. Dostupno na: http://www.ohchr.org/EN/HRBodies/CEDAW/Pages/Recommendations.aspx; (2) Sexual Rights Initiative (SRI) & Women for Women’s Human Rights (New Ways) (2013). Submission to OHCHR regarding preventing and eliminating child, early and forced marriage. Dostupno na: http://www.ohchr.org/Documents/Issues/Women/WRGS/ForcedMarriage/NGO/SRI_WWHR.doc

Žene, djeca i osobe koje pripadaju ili se smatra da pripadaju grupama koje su u nepovoljnijem položaju ili marginalizovane, često se nazivaju ranjivim grupama.

Termin „ranjive grupe” često se koristi naizmjenično sa terminom „grupe u nepovoljnijem položaju”. Stereotipna predrasuda da je „ranjivost” svojstvena karakteristika žena prikriva činjenicu da stereotipne rodne uloge i stavovi i njihov diskriminatorni utjecaj na žene, podržani nedostatkom aktivnosti/propustima država da se njima efikasno bave, dovode žene u nepovoljan položaj, što može rezultirati povećanim rizikom da postanu ranjive na diskriminaciju, uključujući nasilje. Stoga se izraz „ranjive grupe” ne preporučuje, a umjesto njega treba koristiti „grupe u nepovoljnijem položaju”.

Vidjeti također: grupe u nepovoljnijem položaju │ disadvantaged groups

Izvori na engleskom jeziku: Based on CEDAW Committee dialogues with the States parties’ delegations presenting their reports on the implementation of the Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women and on new scholarship on wrongful gender stereotyping and its discriminatory impact on women.

Dinamika načina na koji članice i članovi pristupaju i kontrolišu različite resurse koji se generišu u domaćinstvu ili koji dolaze u njih. Nejednaki odnosi moći između žena i muškaraca imaju tendenciju da žene postave u nepovoljan položaj.

Izvori na engleskom jeziku: Reeves, H., and Baden, S. (2000). Gender and Development: Concepts and Definitions, Brighton, Institute of Development Studies

Odnosi se na žene i muškarce koji podjednako dijele zadatke njege u porodici kao i zadatke koji se odnose na sve aspekte rada u domaćinstvu. Ravnopravna podjela odgovornosti u domaćinstvu je istovremeno zahtjev u smislu postizanja suštinske rodne ravnopravnosti i sama po sebi cilj.

Vidjeti također: suštinska rodna ravnopravnostsubstantive gender equality

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Babović, M. (2006). Socio-ekonomske strategije i odnosi unutar domaćinstva. U: Društvo u previranju. Beograd: Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu, 81-100. (2) Hasanagić, Snježana, Maja Papović i Adnan Kadribašić (2020). Uticaj rodne podjele porodičnih i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (2013). Study on the Role of Men in Gender Equality. Dostupno na: http://ec.europa.eu/justice/gender-equality/files/gender_pay_gap/130424_final_report_role_of_men_en.pdf

Ravnopravan pristup pravdi znači pravo pojedinaca i grupa na brzi, efikasni i pravični odgovor kako bi zaštitili svoja prava, spriječili ili riješili sporove i kontrolisali zloupotrebu vlasti kroz transparentan i efikasan proces, u kojem su mehanizmi dostupni, pristupačni i odgovorni, kao i provedeni na principima ravnopravnosti. Države imaju obaveze prema međunarodnom pravu da osiguraju pristup pravdi. Pristup žena pravdi je pravni i ustavni okvir koji garantuje ženska prava, ali bez obrazovanja, svijesti o pravima i moći donošenja odluka, žene često nisu u mogućnosti da traže svoja prava, dobiju pravnu pomoć ili idu na sud.

U proceduralnom smislu pristup pravdi podrazumijeva da se onima koji žele da ostvare svoja prava pruži sljedeće: odgovarajuće i razumljive informacije o obimu ovih prava i kako da im se pristupi; lako dostupna infrastruktura – i u formalnom i u praktičnom smislu – za dobijanje ovih informacija i potom postupanje po njima; kvalitet funkcionisanja ove infrastrukture u praksi; i povjerenje u korisnost i integritet infrastrukture. Da bi se izbjegla sekundarna viktimizacija i stigmatizacija žena tokom pravnih postupaka, potreban je rodno osjetljiv pristup.

Suštinski aspekt pravde fokusira se na osiguravanje onih pravnih i sudskih ishoda koji su i sami „pravedni i pravični”.

Vidjeti također: rodno osjetljiva medijacija; pravna pomoćgender-sensitive mediation; legal aid

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Dardić, Dragana i Lejla Gačanica (2017). Vodič kroz Ustav BiH od Ž(ena) do A(mandmana). Banja Luka: Helsinški parlament građana Banja Luka

Izvori na engleskom jeziku: Based on CEDAW Committee (2013). Access to Justice – Concept Note for Half Day General Discussion, endorsed by the Committee on the Elimination of Discrimination against Women (CEDAW) at its 53rd session. Dostupno na: www.ohchr.org/Documents/HRBodies/CEDAW/AccesstoJustice/ConceptNoteAccessToJustice.pdf

Vidjeti također: rodna ravnopravnostgender equality

Vidjeti također: rodna ravnopravnostgender equality

Pristup ravnopravnosti ishoda ponekad se naziva i „ravnopravnost rezultata” i „suštinska ravnopravnost”. Odnosi se na postizanje ravnopravnosti u širem smislu, ravnopravnost orijentisanu na rezultate, u smislu ravnopravne raspodjele. Ravnopravnost rezultata zasniva se na uvidu da jednake mogućnosti i jednak tretman možda nisu dovoljni da se isprave historijska ugnjetavanja i nepovoljniji položaj žena. U nekim slučajevima, jednake mogućnosti mogu zapravo imati negativan utjecaj na dobrobit žena, ako žene troše vrijeme i energiju kako bi ih iskoristile, ali bez opipljivog rezultata.

Da bi se osiguralo da razvojne intervencije rezultiraju jednakim ishodom za žene i muškarce, potrebno ih je osmisliti na osnovu rodne analize. Prema tome, “jednak” tretman ne znači “isti” tretman, ali podrazumijeva da se prema osobama koje su u sličnim situacijama treba odnositi jednako, kao i da se prema osobama u različitim okolnostima postupa različito.

Ravnopravnost ishoda ili rezultata zahtijeva stvaranje takvog društvenog okruženja u kojem je te rezultate lakše ostvariti, što se postiže djelovanjem na ideologiju i kulturološke konstrukte koji stvaraju hijerarhiju unutar rodnih odnosa. Pokazalo se da je primjena afirmativnih mjera nužna kako bi se jamčila ravnopravnost rezultata.

Vidjeti također: suštinska rodna ravnopravnostsubstantive gender equality

Izvori na engleskom jeziku: (1) Based on CEDAW Committee. General Recommendation No 25 on Article 4, paragraph 1 of the Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women – Temporary Special Measures. Dostupno na: www.un.org/womenwatch/daw/cedaw/recommendations/General%20recommendation%2025%20(English).pdf; (2) EIGE stručnjakinje i stručnjaci

Postizanje ravnoteže između posla i porodičnog života zauzima centralno mjesto u okviru principa i ciljeva promovisanja ravnopravnih mogućnosti. Pojam ravnoteže između posla i porodice odnosi se na dvostruku odgovornost za održavanje doma i porodice i obavljanje plaćenog posla, što je uglavnom prepušteno ženama zbog materinstva i rodne podjele rada. Ova situacija je važna odrednica rodnih nejednakosti među spolovima i nejednakosti među ženama. Sukob između ovih porodičnih obaveza i zahtjeva posla značajno doprinosi nepovoljnom položaju žena na tržištu rada i sporom napredovanju ka jednakim mogućnostima i jednakom tretmanu žena i muškaraca pri zapošljavanju.

Vidjeti također: usaglašavanje poslovnog, privatnog i porodičnog života │ reconciliation of work, family and private life

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Ćeriman, J., Fiket, I., i Rácz, K. (2018). Žongliranje između patrijarhata i prekarijata: Usklađivanje porodičnih i profesionalnih obaveza akademskih radnica. Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju. (2) Đurić Kuzmanović, Tatjana, Jasna Kovačević i Anđela Pepić (2019). Rod i ekonomija. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar. (3) Petrić, Natalija (2020). Predstavljanje direktive o usklađivanju profesionalnog i privatnog života – direktiva (EU) 2019/1158. Banjaluka: Helsinški parlament građana Banja Luka. (4) Avlijaš, Sonja (2019). Žene i rad. Ka političkoj ekonomiji tranzicije. Novi Sad : Akademska knjiga.

Izvori na engleskom jeziku: Based on International Labour Organization – ILO (2007). ABC of Women Workers’ Rights and Gender Equality. Dostupno na: http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/—dgreports/—gender/documents/publication/wcms_087314.pdf

Pojam ravnoteža između privatnog i poslovnog života odnosi se na postizanje ravnoteže ne samo između kućnih poslova i brige o izdržavanim članovima porodice, već i na odgovornosti izvan toga, odnosno na druge važne životne prioritete. Ugovori o radu trebaju biti dovoljno fleksibilni da omoguće zaposlenim osobama oba spola da učestvuju u aktivnostima cjeloživotnog učenja i aktivnostima povezanim sa njihovim daljim profesionalnim i ličnim razvojem, a ne samo u aktivnostima koje su u direktnoj vezi sa poslom radnika/radnice.

Pitanja koja se odnose na poboljšanje mogućnosti za razvoj karijere, cjeloživotno učenje i druge aktivnosti ličnog i profesionalnog razvoja smatraju se sekundarnim u odnosu na unapređenje ravnopravnije podjele odgovornosti žena i muškaraca u porodici i domaćinstvu, kao i na radnom mjestu.

 

Vidjeti također: usaglašavanje poslovnog, privatnog i porodičnog života │ reconciliation of work, family and private life

 

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku:

(1) Ćeriman, J., Fiket, I., i Rácz, K. (2018). Žongliranje između patrijarhata i prekarijata: Usklađivanje porodičnih i profesionalnih obaveza akademskih radnica. Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju. (2) Usklađivanje rada i roditeljstva (2017).https://www.mdpp.gov.rs/doc/publikacija%20-%20Uskladjivanje%20rada%20i%20roditeljstva.pdf (3) UN Women Srbija (2020) Ekonomska vrijednost neplaćenih poslova staranja u Srbiji, http://socijalnoukljucivanje.gov.rs/wp-content/uploads/2020/08/Analiza_monetarne_vrednosti_neplacenog_rada_UN_Women_SRB.pdf (4) Đurić Kuzmanović, Tatjana, Jasna Kovačević i Anđela Pepić (2019). Rod i ekonomija. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar. (5) Petrić, Natalija (2020). Predstavljanje direktive o usklađivanju profesionalnog i privatnog života – direktiva (EU) 2019/1158. Banjaluka: Helsinški parlament građana Banja Luka. (6) Avlijaš, Sonja (2019). Žene i rad. Ka političkoj ekonomiji tranzicije. Novi Sad : Akademska knjiga.

Izvori na engleskom jeziku: Based on International Labour Organization – ILO (2007). ABC of Women Workers’ Rights and Gender Equality. Dostupno na: http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/—dgreports/—gender/documents/publication/wcms_087314.pdf

Razvoj kompetencija za rodnu ravnopravnost kombinuje niz aktivnosti kojima je cilj jačanje vještina i znanja ljudi o određenom pitanju, u ovom slučaju rodnoj ravnopravnosti. Za razvoj rodnih kompetencija mogu se organizovati razne aktivnosti, poput inicijativa za podizanje svijesti, obuka i podučavanja. Razvoj kompetencija može se desiti u nekoliko faza u procesu kreiranja politike. Pored jačanja vještina, svijesti i znanja ljudi, to može imati i pozitivan utjecaj na njihovu zainteresovanost i posvećenost rodnoj ravnopravnosti.

Razvoj kompetencija može obuhvatati širok spektar različitih obrazovnih alata i procesa kao što su: obuke i kursevi; obuka zaposlenika; onlajn moduli; priručnici i sažeti pregledi svih resursa; savjetovanja; i mreže za razmjenu profesionalnog iskustva.

Vidjeti također: obuka o rodnoj ravnopravnosti; izgradnja kapaciteta (za rodnu ravnopravnost)gender equality training; capacity building

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Institute for Gender Equality – EIGE (2014). General Module on Gender Mainstreaming; (2) EIGE (Forthcoming). Introducing Guiding Standards for Gender Competence Development Initiatives

Razlike u vrijednostima, stavovima, kulturološkoj perspektivi, vjerovanjima, etničkom porijeklu, seksualnoj orijentaciji, rodnom identitetu, vještinama, znanju, životnom iskustvu, svake osobe u svakoj grupi ljudi.

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men.

Reproduktivno zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, ne samo odsustvo bolesti ili slabosti, u svim pitanjima vezanim za reproduktivni sistem i njegove funkcije i procese. Reproduktivno zdravlje stoga podrazumijeva da su ljudi sposobni za zadovoljavajući i siguran seksualni život i da imaju sposobnost reprodukcije i slobodu da odluče da li će, kada i koliko često to činiti. Implicitno u ovom posljednjem stanju je sljedeće: prava žena i muškaraca da budu informisani; da imaju pristup sigurnim, efikasnim, pristupačnim i prihvatljivim metodama planiranja porodice, uključujući metode za regulisanje plodnosti, koje nisu u suprotnosti sa zakonom; i pravo pristupa odgovarajućim zdravstvenim uslugama kako bi se ženama omogućile sigurna trudnoća i porođaj i parovima pružile najbolje šanse da imaju zdravo dijete. Reproduktivno zdravlje je komponenta reproduktivnih prava.

Izvori na engleskom jeziku: International Conference on Population and Development – ICPD (1994). Program of Action. UN Doc. A/CONF.171/13 1994, Chap. 7. A

Reproduktivni rad uključuje sve zadatke povezane sa podrškom i servisiranjem postojeće i buduće radne snage – onih koji vrše ili će vršiti produktivan rad. Uključuje porodiljsko odsustvo i njegu djece, ali nije ograničeno samo na te obaveze. Sve više se naziva „socijalna reprodukcija” da bi se ukazalo da taj pojam ima šire značenje od aktivnosti povezanih sa biološkom reprodukcijom. Činjenica da je reproduktivni rad suštinska osnova produktivnog rada glavni je argument za ekonomski značaj reproduktivnog rada. Većinu toga preduzimaju prvenstveno žene, a neplaćen je i stoga nije evidentiran u državnim računima.

Izvori na engleskom jeziku: Mediterranean Institute of Gender Studies (2009). Glossary of Gender-Related Terms. Dostupno na: http://www.medinstgenderstudies.org/wp-content/uploads/Gender-Glossary-updated_final.pdf

Reproduktivna prava obuhvataju određena ljudska prava koja su već prepoznata u državnim zakonima, međunarodnim zakonima i međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i drugim srodnim dokumentima. Ova prava se oslanjaju na prepoznavanje osnovnih prava svih parova i pojedinaca da slobodno i odgovorno odluče o broju, rasponu i vremenu rađanja djece i da imaju informacije i sredstva da to urade, i pravo da postignu najveći standard seksualnog i reproduktivnog zdravlja. Također uključuje pravo na donošenje odluka koje se tiču reprodukcije bez diskriminacije, prisile i nasilja, kako je izraženo u dokumentima o ljudskim pravima.

Ljudska prava žena uključuju njihovo pravo na kontrolu i slobodno i odgovorno odlučivanje o pitanjima koja se odnose na njihovu seksualnost, uključujući seksualno i reproduktivno zdravlje, bez prisile, diskriminacije i nasilja. Jednaki odnosi između žena i muškaraca u pitanjima seksualnih odnosa i reprodukcije, uključujući puno poštovanje tjelesnog integriteta osobe, zahtijevaju uzajamno poštovanje, saglasnost i zajedničku odgovornost za seksualno ponašanje i njegove posljedice.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Galić, B. (2006) Ženska tijela, reprodukcija i društvena stigmatizacija žena. Kruh i ruže 30:23-33. (2) Drezgić, R. (2008). Od planiranja porodice do populacione politike – promena vladajuće paradigme u srpskoj demografiji krajem 20. veka. Filozofija i Drustvo, 19(3), 181–215. (3). Višić, T. (2013). Nacionalne populacione politike i konstrukcija materinstva u post-socijalističkoj Srbiji. U Postajanje majkom u vreme neoliberalnog kapitalizma. uz)bu))na))). (4) Stevanović, J. (2007). Reproduktivna prava u Srbiji. U: Neko je rekao feminizam? (str. 108-115). Sarajevski otvoreni centar. (5) Džever, Jovana i drugi (2020). Pristup žena sa invaliditetom u BiH seksualnom i reproduktivnom zdravlju i planiranju roditeljstva – Analiza stanja. Banjaluka: Helsinški parlament građana Banjaluka. Dostupno na: https://hcabl.org/wp-content/uploads/2020/03/Pristup-%C5%BEena-sa-invaliditetom-u-BiH-seksualnom-i-reproduktivnom-zdravlju-i-planiranju-roditeljstva.pdf

Izvori na engleskom jeziku: (1) International Conference on Population and Development – ICPD (1994). Program of Action, UN Doc. A/CONF.171/13 1994, para. 7.3.; (2) Fourth World Conference on Women (Beijing Conference) (1995) – Beijing Declaration and Platform for Action; (3) CEDAW Committee (2014). Statement of the Committee on the Elimination of Discrimination against Women on sexual and reproductive health and rights: Beyond 2014: ICPD review. Dostupno na:

http://www.ohchr.org/Documents/HRBodies/CEDAW/Statements/SRHR26Feb2014.pdf

Uvođenje pravila koja regulišu obim i korištenje skraćenog radnog vremena, radi prevencije svih oblika diskriminacije nad privremenim radnicama i radnicima, čime se unapređuje kvalitet rada sa nepunim radnim vremenom i promoviše rad sa nepunim radnim vremenom kao izbor.

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men

Razvoj kompetencija za rodnu ravnopravnost kombinuje niz aktivnosti kojima je cilj jačanje vještina i znanja ljudi o određenom pitanju, u ovom slučaju rodnoj ravnopravnosti. Za razvoj rodnih kompetencija mogu se organizovati razne aktivnosti, poput inicijativa za podizanje svijesti, obuka i podučavanja. Razvoj kompetencija može se desiti u nekoliko faza u procesu kreiranja politike. Pored jačanja vještina, svijesti i znanja ljudi, to može imati i pozitivan utjecaj na njihovu zainteresovanost i posvećenost rodnoj ravnopravnosti.

Razvoj kompetencija može obuhvatati širok spektar različitih obrazovnih alata i procesa kao što su: obuke i kursevi; obuka zaposlenika; onlajn moduli; priručnici i sažeti pregledi svih resursa; savjetovanja; i mreže za razmjenu profesionalnog iskustva.

Vidjeti također: obuka o rodnoj ravnopravnosti; izgradnja kapaciteta (za rodnu ravnopravnost)gender equality training; capacity building

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Institute for Gender Equality – EIGE (2014). General Module on Gender Mainstreaming; (2) EIGE (Forthcoming). Introducing Guiding Standards for Gender Competence Development Initiatives.

Vidjeti također: sekundarna viktimizacija │ secondary victimisation

Rod se odnosi na socijalne atribute i mogućnosti povezane sa ženskim i muškim spolom i na odnose između djevojčica i dječaka, kao i na odnose između žena i muškaraca. Ovi atributi, mogućnosti i odnosi su socijalno izgrađeni i uče se kroz procese socijalizacije. Oni su specifični za kontekst i vrijeme i promjenljivi su. Spol određuje šta se očekuje, dozvoljava i vrednuje od žene ili muškarca u datom kontekstu. U većini društava postoje razlike i nejednakosti između žena i muškaraca u dodijeljenim odgovornostima, preduzetim aktivnostima, pristupu resursima i kontroli nad njima, kao i mogućnostima za donošenje odluka. Rod je dio šireg sociokulturnog konteksta. Ostali važni kriteriji za sociokulturnu analizu uključuju klasu, rasu, nivo siromaštva, etničku grupu i starost.

Rodno zasnovane pretpostavke i očekivanja generalno dovode žene u nepovoljan položaj u pogledu uživanja materijalnih prava, poput slobode da djeluju i da budu priznate kao autonomne, potpuno sposobne odrasle osobe, da u potpunosti učestvuju u ekonomskom, socijalnom i političkom razvoju i da donose odluke u vezi sa okolnostima i uslovima.

Rod je također važan pojam koji treba razumjeti u kontekstu rodnog identiteta.

Vidjeti također: rod(ovi) gender(s)

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung. http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf; (2) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj.

Izvori na engleskom jeziku: (1) UN Women. Concepts and definitions. Dostupno na: http://www.un.org/womenwatch/osagi/conceptsandefinitions.htm; (2) United Nations Population Fund – UNFPA (2011). Gender at the Heart of ICPD: The UNFPA Strategic Framework on Gender Mainstreaming and Women’s Empowerment.

Koncept rod i razvoj fokusira se na socijalno izgrađenu osnovu razlika i nejednakih odnosa između žena i muškaraca. Naglašava potrebu za osporavanjem postojećih rodnih uloga i odnosa i prepoznaje ženski i muški doprinos razvoju.

Vidjeti također: žene u razvoju women in development (WID)

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Đurić-Kuzmanović, T. (2002). Rodnost i razvoj u Srbiji: Od dirigovanog nerazvoja do tranzicije. Novi Sad: Budućnost.

Izvori na engleskom jeziku: European Union (2005), Glossary of Gender and Development Terms, in Toolkit on Mainstreaming Gender Equality in EC Development Cooperation (Chapter 1, section 3). Dostupno na: https://ec.europa.eu/europeaid/sites/devco/files/toolkit-mainstreaming-gender-section-3_en.pdf

U početku se koncept roda odnosio na socio-kulturnu konstrukciju u binarnosti žena i muškaraca. Ovo je stvorilo razliku između društvenih uloga spolova i „bioloških” seksualnih tijela. Opisana dihotomija „biološki spol / društveni spol” dovela je do važnog otkrića da socijalno-kulturne konstrukcije spolova nisu uvijek direktno povezane sa anatomijom i fiziologijom. Tako je razlika između takozvanog (socijalnog) spola i (biološkog) spola praćena dekonstrukcijom ideje biološke tjelesnosti.

Većinom se ustaljeni jezik vezan za definiciju roda u različitim regionalnim i međunarodnim politikama i konvencijama ne bavi propitivanjem rodnih dualnosti i asimetrija.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Čaušević, J. i Gavrić, S. (2012) Pojmovnik lezbejske, gej, biseksualne i transrodne (LGBT) kulture. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija “Heinrich Böll”. https://ba.boell.org/sites/default/files/pojmovnik_lgbt_kulture.pdf

Izvori na engleskom jeziku: (1) Šribar, R. (2015). Glossary of common terms in gender equality and feminist theory. In Gendering Science: Slovenian Surveys and Studies in the EU paradigms, eds. Ule M., Šribar R. in Venturini A. U. Wisdom – Echoraum, Wiena (forthcoming); (2) EIGE stručnjakinje i stručnjaci

Termin „roditeljska prava” odnosi se na prava i obaveze roditelja u vezi sa njihovom djecom. Roditelji, sa ciljem da podrže zdrav rast djeteta, skladan lični razvoj i sposobnost da vode samostalan život i karijeru, imaju pravo i obavezu da brinu o životu, ličnom razvoju, pravima i prednostima svoje djece.

Dakle, roditeljska prava također odražavaju prava djeteta kao čovjeka. Roditeljska prava nikada ne mogu biti u suprotnosti sa osnovnim ljudskim pravima djeteta, kako je uređeno državnim i međunarodnim zakonodavstvom. Ured Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za ljudska prava navodi sva prava djeteta u Konvenciji o pravima djeteta.

Roditeljska prava imaju oba roditelja. Ovaj termin se također naziva i „roditeljska odgovornost”.

Izvori na engleskom jeziku: (1) The United Nations Human Rights Office of the High Commissioner http://www.ohchr.org/en/professionalinterest/pages/crc.aspx (2) The official website of the Government of the United Kingdom https://www.gov.uk/parental-rights-responsibilities; (3) EIGE stručnjakinje i stručnjaci.

Vidjeti također: roditeljsko odsustvo │ parental leave

Roditeljsko odsustvo se odobrava bilo kojem roditelju radi njege djeteta. Ovo roditeljsko pravo može se prenijeti na drugog člana ili članicu porodice ako državni zakon predviđa takvo izuzeće. Generalno dolazi nakon perioda porodiljskog odsustva, na koji u principu ima pravo samo majka. U nekim zemljama se roditeljsko odsustvo odobrava usvojiteljima ili hraniteljima, dok druge zemlje usvojiteljsko odsustvo smatraju oblikom porodiljskog odsustva. Roditeljsko odsustvo može se kombinovati sa dogovorima o skraćenom radnom vremenu. Roditeljsko odsustvo ima za cilj da olakša usklađivanje radnog, privatnog i porodičnog života, stvarajući tako važnu vezu sa rodnom ravnopravnošću.

Izvori na engleskom jeziku: (1) International Labour Organization – ILO (2007). ABC of Women Workers’ Rights and Gender Equality. Dostupno na: http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/—dgreports/—gender/documents/publication/wcms_087314.pdf; (2) European Commission (2015). The Implementation of Parental Leave Directive 2010/18 in 33 European Countries. European Network of Legal Experts in the Field of Gender Equality.

Rodna analiza je kritičko ispitivanje kako razlike u rodnim ulogama, aktivnostima, potrebama, mogućnostima i pravima/povlasticama utječu na žene, muškarce, djevojke i dječake u datoj oblasti, situaciji ili kontekstu. Rodna analiza ispituje odnose između žena i muškaraca i ograničenja s kojima se suočavaju u odnosu na druge u postizanju rodne ravnopravnosti u datoj oblasti politike, situaciji ili kontekstu. Analiza roda može se sprovesti na osnovu kvalitativnih informacija i metoda i/ili na osnovu kvantitativnih podataka koje pružaju rodne statistike.

Vidjeti također: rodna dimenzija gender dimension

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Gavrić, S. (2020). Rodna analiza: Alatke i metode za urodnjavanje politika, programa i projekata. Sarajevo: Friedrich Ebert Fondacija. http://library.fes.de/pdf-files/bueros/sarajevo/16268.pdf. (2) Mršević, Z. (2005). Rodna analiza kao sredstvo u borbi protiv mizoginije. U: Mapiranje mizoginije u Srbiji: Diskursi i prakse. (str. 86–96). Beograd: AŽIN – Asocijacija za žensku Inicijativu.

Izvori na engleskom jeziku: United Nations Statistics Division – UNSD. Global Gender Statistics Programme. Dostupno na: http://unstats.un.org/unsd/genderstatmanual/Glossary.ashx

Razmatranje rodne dimenzije podrazumijeva razmatranje načina na koje se situacija i potrebe i izazovi sa kojima se suočavaju žene i muškarci (i djevojčice i dječaci) razlikuju, s ciljem uklanjanja i izbjegavanja postojanja nejednakosti, kao i promovisanja rodne ravnopravnosti u okviru određene politike, programa ili postupka. Rodna dimenzija se ponekad naziva i „rodna perspektiva”.

Vidjeti također: rodna perspektiva │ gender perspective

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung.

http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf

Izvori na engleskom jeziku: Definiciju su razvili EIGE i nezavisni stručnjaci i stručnjakinje.

Rodna dinamika odnosi se na odnose i interakcije između djevojčica, dječaka, žena i muškaraca. Rodnu dinamiku oblikuju sociokulturne ideje o rodu i odnosi moći koji ih definišu. U zavisnosti od toga kako se manifestuju, rodna dinamika može osnažiti ili osporiti postojeće norme.

Izvori na engleskom jeziku: USAID – Office of Women in Development. Glossary of Gender Terms and Concepts. Dostupno na: http://www.ungei.org/resources/files/Glossary_of_Gender_Terms_and_Concepts.pdf

Rodna diskriminacija se definiše kao „Svaka razlika, izuzeće ili ograničenje napravljeno na osnovu spola koje ima za posljedicu ili cilj ukidanje ili negiranje priznanja, uživanja ili ostvarivanja prava žena, bez obzira na njihov bračni status, a na osnovu ravnopravnosti muškaraca i žena, ljudskih prava i osnovnih sloboda na političkom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, građanskom ili bilo kom drugom polju” (Ujedinjene nacije (1979). Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije nad ženama – član 1).

 

Diskriminacija može proizaći iz zakona (de jure) ili iz prakse (de facto). CEDAW konvencija (Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije nad ženama) prepoznaje i rješava oba oblika diskriminacije, bez obzira da li su oni sadržani u zakonima, politikama, postupcima ili praksi.

Vidjeti također: diskriminacija nad ženama; diskriminacija zasnovana na rodu ili spolu │ discrimination against women; sex- and gender-based discrimination

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini prečišćeni tekst, „Službeni glasnik BiH“, 32/10. (2) Zakon o zabrani diskriminacije BiH, „Službeni glasnik BiH“, br. 59/09 i 66/16. (3) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj.

Izvori na engleskom jeziku: UN Women Training Centre Glossary. Dostupno na:

https://trainingcentre.unwomen.org/mod/glossary/view.php?id=36&mode=&hook=ALL&sortkey=&sortorder=&fullsearch=0&page=2

Kada se evaluacija primjenjuje kao metoda rodne ravnopravnosti, ona integriše pitanja rodne ravnopravnosti u ciljeve evaluacije, ali i u metodologiju, pristupe i upotrebu evaluacije. Kao dio programskog ciklusa, ona doprinosi kreiranju politike zasnovane na dokazima, a kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti, evaluacija je jedan od procesa kroz koji se rodna perspektiva integriše u politike i uvodi u sve sektore.

Vidjeti također: uključivanje rodne perspektive, urodnjavanje; rodno osjetljiv monitoring i evaluacija │ gender mainstreaming, gender-sensitive monitoring and evaluation

Izvori na engleskom jeziku: European Institute for Gender Equality – EIGE (2014). Effectiveness of Institutional Mechanisms for the Advancement of Gender Equality: Review of the Implementation of the Beijing Platform for Action in the EU Member States. Dostupno na: http://eige.europa.eu/content/document/effectiveness-of-institutional-mechanisms-for-the-advancement-of-gender-equality

Rodna nejednakost odnosi se na pravnu, socijalnu i kulturnu situaciju u kojoj spol i/ili rod određuju različita prava i dostojanstvo žena i muškaraca, što se ogleda u njihovom nejednakom pristupu ili uživanju prava, kao i pretpostavci stereotipnih socijalnih i kulturnih uloga. To utječe na njihov status u svim oblastima života u društvu, bilo javnom ili privatnom, u porodici ili na tržištu rada, u ekonomskom ili političkom životu, u vlasti i odlučivanju, kao i u socijalnim rodnim odnosima. Praktično u svim društvima žene su u inferiornom položaju u odnosu na muškarce.

Izvori na engleskom jeziku: (1) Nezavisni stručnjak; (2) European Commission (2004). Toolkit on Mainstreaming Gender Equality in EC Development Cooperation: Section 1: Handbook on Concepts and Methods for Mainstreaming Gender Equality. Dostupno na https://ec.europa.eu/europeaid/sites/devco/files/toolkit-mainstreaming-gender-section-1-part-1_en.pdf

Rodna osjetljivost ima za cilj razumijevanje i razmatranje društvenih i kulturnih faktora koji su uključeni u rodnu isključenost i diskriminaciju u najrazličitijim sferama javnog i privatnog života. Fokusira se uglavnom na slučajeve strukturnog nedostatka u položajima i ulogama žena.

Vidjeti također: rodno osjetljiv │ gender-sensitive

Izvori na engleskom jeziku: Based on Šribar, R. (2015), ‘Glossary of common terms in gender equality and feminist theory’, in M. Ule, R. Šribar and A. U. Venturini, eds., Gendering Science: Slovenian Surveys and Studies in the EU Paradigms, Vienna, Echoraum.

Rodna ravnopravnost ili ravnopravnost spolova odnosi se na jednaka prava, odgovornosti i mogućnosti žena i muškaraca i djevojčica i dječaka. Ravnopravnost ne znači da će žene i muškarci postati isti, već da prava, odgovornosti i mogućnosti žena i muškaraca neće zavisiti od toga da li su rođene kao žene ili muškarci. Ravnopravnost spolova podrazumijeva da se uzimaju u obzir interesi, potrebe i prioriteti žena i muškaraca, prepoznajući pritom različitost različitih grupa žena i muškaraca. Ravnopravnost spolova nije samo pitanje ravnopravnosti žena, ali treba da se bavi muškarcima kao i ženama i da ih u potpunosti angažuje. Jednakost žena i muškaraca vidi se i kao pitanje ljudskih prava i kao preduslov i pokazatelj održivog razvoja usmjerenog na ljude i demokratije.

Vidjeti također: jednakost spolova │ gender equity

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung.

Izvori na engleskom jeziku: UN Women. Concepts and Definitions. Dostupno na: http://www.un.org/womenwatch/osagi/conceptsandefinitions.htm; complemented by the expert with parts of language from other known definitions.

Efekat kojim se statističkom rezultatu umanjuje reprezentativnost sistematskim iskrivljivanjem zbog predrasuda ili postupaka zasnovanih na rodnoj percepciji da žene nisu jednake muškarcima. Naprimjer, odgovori na pitanja o fizičkom ili seksualnom nasilju nad ženama bili bi potpuno pristrasni ako su tokom razgovora bili prisutni ženin partner ili druga rodbina.

Izvori na engleskom jeziku: (1) Based on Eurostat definition of statistical bias. Dostupno na: http://ec.europa.eu/eurostat/ramon/nomenclatures/index.cfm?TargetUrl=DSP_GLOSSARY_NOM_DTL_VIEW&StrNom=CODED2&StrLanguageCode=EN&IntKey=16423535&RdoSearch=CONTAIN&TxtSearch=bias&CboTheme=&IsTer=&ter_valid=0&IntCurrentPage=1; (2) EIGE stručnjakinje i stručnjaci.

Predrasude ili stavovi zasnovani na rodnoj percepciji da žene nisu jednake muškarcima u pravima i dostojanstvu.

 Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Halilović, Majda i ostali (2017). Rodne predrasude u primjeni prava: bosanskohercegovački i međunarodni pravni okviri i praksa. Sarajevo: Atlantska inicijativa.

Izvori na engleskom jeziku: Based on IPS-Inter Press Service (2010). Gender and Development Glossary. A Tool for Journalists and Writers.

Rodna podjela rada odnosi se na dodjeljivanje različitih poslova ili vrsta zaposlenja ženama i muškarcima. U feminističkoj ekonomiji, institucionalna pravila, norme i prakse koje regulišu raspodjelu zadataka između žena i muškaraca i djevojčica i dječaka također čine rodnu podjelu rada, koja se smatra promjenljivom tokom vremena i prostora i o kojoj se neprestano pregovara. Najrasprostranjeniji oblik je podjela plaćenog i neplaćenog rada između žena i muškaraca u privatnom i javnom životu.

 Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj.

Izvori na engleskom jeziku: Mediterranean Institute of Gender Studies (2009). Glossary of Gender-Related Terms.

Termin „rodno pitanje” odnosi se na bilo koje pitanje ili problem koje određuju rodno ili spolno zasnovane razlike između žena i muškaraca. Rodna pitanja uključuju sve aspekte i pitanja u vezi sa životom žena i muškaraca i situacijom u društvu, načinom njihovog međusobnog odnosa, razlikama u pristupu i upotrebi resursa, njihovim aktivnostima i načinom na koji reaguju na promjene, intervencije i politike.

Izvori na engleskom jeziku: European Institute for Gender Equality – EIGE (2014). Effectiveness of Institutional Mechanisms for the Advancement of Gender Equality: Review of the Implementation of the Beijing Platform for Action in the EU Member States. Dostupno na: http://eige.europa.eu/content/document/effectiveness-of-institutional-mechanisms-for-the-advancement-of-gender-equality

Rodna perspektiva znači uzimanje u obzir rodnih razlika kada se posmatra bilo koji društveni fenomen, politika ili proces. Rodna perspektiva se posebno fokusira na rodne razlike u statusu i moći i razmatra kako takva diskriminacija oblikuje neposredne potrebe, kao i dugoročne interese žena i muškaraca. U kontekstu politike, preuzimanje rodne perspektive je strategija kako bi interesi i iskustva i žena i muškaraca postali integralna dimenzija osmišljavanja, provođenja, praćenja i evaluacije politika i programa u svim političkim, ekonomskim i društvenim sferama, tako da žene i muškarci imaju jednaku korist, a nejednakost se ne nastavlja.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung.

http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf

Izvori na engleskom jeziku: Swiss Center of Expertise in Human Rights – SCHR. Women’s Human Rights’ App. Based on ECOSOC 1997. Dostupno na: http://www.womenshumanrigjhts.ch/overview.html

Vidjeti također: formalna rodna ravnopravnost formal gender equality

Rodna ravnoteža se obično odnosi na ljudske resurse i ravnopravno učešće žena i muškaraca u svim oblastima rada, projekata ili programa.

Prema planu rodne ravnopravnosti, od žena i muškaraca se očekuje da učestvuju proporcionalno svom udjelu u populaciji. Međutim, u mnogim oblastima žene učestvuju manje nego što bi se očekivalo na osnovu spolne raspodjele u populaciji (nedovoljna zastupljenost žena), dok muškarci učestvuju više nego što bi se očekivalo (prekomjerna zastupljenost muškaraca).

Vidjeti također: rodno uravnoteženo učešće gender-balanced participation

Izvori na engleskom jeziku: United Nations Statistics Division – UNSD. Global Gender Statistics Programme. Dostupno na: http://unstats.un.org/unsd/genderstatmanual/Glossary.ashx

Pitanje da li je određeni zakon, politika ili akcija relevantna za rodne odnose i/ili rodnu ravnopravnost.

Vidjeti također: rodno neutralan; rodno sljepilo; rodna osjetljivost │ gender-neutral; gender blindness; gender sensitivity

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men.

Rodna revizija je procjena u kojoj mjeri je rodna ravnopravnost efikasno institucionalizovana u politikama, programima, organizacionim strukturama i postupcima (uključujući procese donošenja odluka) i u odgovarajućim budžetima.

Rodna revizija razmatra, obično na participativan način, da li su interne prakse i srodni sistemi podrške za rodno osposobljavanje efikasni, da li se jačaju kao i to da li se poštuju. Uspostavlja osnovni pravac, identifikuje kritične praznine i izazove i preporučuje načine njihovog rješavanja, predlažući moguća poboljšanja i inovacije. Također dokumentuje dobre prakse ka postizanju rodne ravnopravnosti.

Rodna revizija poboljšava kolektivni kapacitet organizacije da ispituje svoje aktivnosti iz rodne perspektive i identifikuje snage i slabosti u promociji pitanja rodne ravnopravnosti.

Vidjeti također: participativna rodna revizija participatory gender audit

 Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Antonijević, Z. (2020). Rodna revizija: Alatke i metode za urodnjavanje politika, programa i projekata. Sarajevo: Friedrich Ebert Fondacija. http://library.fes.de/pdf-files/bueros/sarajevo/16358.pdf

Izvori na engleskom jeziku: Council of Europe – Directorate General of Human Rights and Legal Affairs (2009). Gender Budgeting: Practical Implementation. Handbook prepared by Sheila Quinn.

Rodna segregacija se manifestuje u razlikama u obrascima zastupljenosti žena i muškaraca na tržištu rada, javnom i političkom životu, neplaćenom radu u kući i brizi o članovima domaćinstva i izboru obrazovanja mladih žena i muškaraca.

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Commission – Expert Group of Gender and Employment (2002). Indicators on Gender Equality in the European Employment Strategy. European Work and Employment Research Centre, Manchester School of Management (UMIST). Dostupno na: http://www.research.mbs.ac.uk/ewerc/Portals/0/docs/gendersocial/Indicators2001(final).pdf; (2) European Commission (2014). A New Method to Understand Occupational Gender Segregation in European Labour Markets. Dostupno na: http://ec.europa.eu/justice/gender-equality/files/documents/150119_segregation_report_web_en.pdf

Rodna segregacija prema zanimanju može se razmatrati u apsolutnom smislu – to jest, stvarnoj dominaciji jednog spola u određenom zanimanju – ili u relativnom smislu, odnosno većem udjelu jednog spola u odnosu na očekivani udio. Naprimjer, kako su žene uglavnom zastupljene na zbirnom nivou među zaposlenim stanovništvom, njihov očekivani udio u jednom zanimanju mogao bi biti manji od udjela muškaraca ako bi bile raspoređene na isti način kao i muškarci u svim zanimanjima. U praksi, koncipiranje rodne segregacije u relativnom smislu može biti problematično, jer glavni razlog zašto postoji tendencija da žene čine manje od 50% zaposlene radne snage jeste rodna podjela kućnog rada i nesrazmjeran udio žena u neplaćenom zbrinjavanju i kućnom radu. Prema tome, opravdano je početno određivanje rodne ravnopravnosti mjerenjem segregacije, tako da se ustanovi da li je jedan ili drugi spol u većini u nekom zanimanju ili na radnom mjestu (u apsolutnim vrijednostima).

Vidjeti također: vertikalna segregacija; horizontalna segregacija │ vertical segregation; horizontal segregation

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Spahić Šiljak. Zilka, ur. (2019). Bosanski labirint:  kultura, rod i liderstvo. Sarajevo: Buybook. (2) Bašić, Sanela i Milanka Miković (2012). Rodne nejednakosti na tržištu rada. Sarajevo: Udruženje Žene ženama i  Friedrich Ebert Stiftung.

Izvori na engleskom jeziku: Based on European Commission (2014). A New Method to Understand Occupational Gender Segregation in European Labour Markets. Dostupno na: http://ec.europa.eu/justice/gender-equality/files/documents/150119_segregation_report_web_en.pdf

Proces kojim pojedinci uče kulturna ponašanja povezana sa konceptima ženstvenosti ili muškosti.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Dardić, Dragana, Bojana Trninić i Aleksandar Slijepčević (2016). Svi su drugačiji. Budi i ti! PRIRUČNIK ZA BORBU PROTIV RODNE DISKRIMINACIJE. Banjaluka: NVO Perpetuum mobile – Institut za razvoj mladih i zajednice Banjaluka (2) Ždralović, Amila (2019). Rodna socijalizacija: odgoj i obrazovanje. U: Rodna ravnopravnost: Teorija, pravo, politike. Uvod u rodne studije za studentice i studente društvenih nauka u BiH. (ur. Gavrić, S. i Ždralović, A.). Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar Univerzitet u Sarajevu – Pravni fakultet. Str. 231-244.

Izvori na engleskom jeziku: Definiciju formulisale EIGE stručnjakinje i stručnjaci

Rodna statistika definiše se kao statistika koja na adekvatan način odražava razlike i nejednakosti u položaju žena i muškaraca u svim oblastima života. Rodna statistika definiše se zbirom sljedećih karakteristika: (a) podaci se prikupljaju i prikazuju razvrstani prema spolu kao prvobitna i ukupna klasifikacija; (b) podaci odražavaju rodna pitanja – pitanja, probleme i nedoumice povezane sa svim aspektima života žena i muškaraca, uključujući njihove specifične potrebe, mogućnosti ili doprinos društvu; (c) podaci se zasnivaju na konceptima i definicijama koji adekvatno odražavaju raznolikost žena i muškaraca i obuhvataju sve aspekte njihovog života; i (d) metode prikupljanja podataka uzimaju u obzir stereotipe i socijalne i kulturne faktore koji mogu izazvati rodne pristrasnosti.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung. http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf; (2) Blagojević-Hjuson, M. (2012). Žene i muškarci u Srbiji: Šta nam govore brojke? Beograd: UN Women. (3) Krunić, S. ur. (2011.) Rodna statistika i njena praktična primjena. Banja Luka: Gender centar – Centar za jednakost i ravnopravnost polova republike Srpske.

Izvori na engleskom jeziku: United Nations Statistics Division – UNSD. Global Gender Statistics Programme. Dostupno na: http://unstats.un.org/unsd/genderstatmanual/Glossary.ashx

Kvota je pozitivan instrument mjerenja čiji je cilj ubrzanje postizanja rodno uravnoteženog učešća i zastupljenosti. Utvrđuje se srazmjera (procenat) ili broj mjesta ili mandata koja će biti dodijeljena ženama i/ili muškarcima, uglavnom prema određenim pravilima ili kriterijima. Kvote se mogu primijeniti kako bi se ispravila prethodna rodna neravnoteža u različitim oblastima i na različitim nivoima, uključujući političke skupštine, položaje odlučivanja u javnom, političkom i ekonomskom životu (korporativni odbori), kao i da bi se osiguralo uključivanje žena i njihovo učešće u međunarodnim tijelima, ili kao sredstvo za promovisanje jednakog pristupa mogućnostima obuke ili poslovima.

Kvote čiji je cilj povećanje rodno uravnotežene zastupljenosti mogu biti propisane ustavom ili zakonom o izborima, radu ili rodnoj ravnopravnosti (zakonske rodne kvote, koje mogu podrazumijevati sankcije zbog nepoštovanja propisa) ili se mogu primjenjivati na dobrovoljnoj osnovi (dobrovoljne kvote političkih partija). Vrste kvota također se razlikuju u zavisnosti od određenog aspekta procesa izbora i procesa nominovanja na koji je određena kvota usmjerena.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Mršević, Z. (2011). Ka demokratskom društvu: Rodna ravnopravnost. Institut društvenih nauka. (2) Popov-Momčinović, Z. Rodna ravnopravnost i politički i javni život. In Rodna ravnopravnost: Teorija, pravo, politike. Uvod u rodne studije za studentice i studente društvenih nauka u BiH (str. 155-170). Sarajevski otvoreni centar. (3) Šinko, M. (2006). Političke stranke i regrutacija žena u parlamente: primjena kvota u zemljama Europske Unije. Politička misao: časopis za politologiju, 43(4), 47-68. (4) Miftari, Edita (2015). Politička participacija žena u Bosni i Hercegovini: analiza učešća žena na stranačkim listama i konačnih rezultata općih izbora 2014. Sarajevo: Fondacija CURE i Sarajevski otvoreni centar (5) Kadribašić, Adnan (2013). Izborni sistem i „ženske kvote“. U Zbornik radova Ženske političke akademije (ur. Dragana Dardić). Banjaluka: Helsinški parlament građana. 136-168.

Izvori na engleskom jeziku:

http://www.quotaproject.org/aboutQuotas.cfm i

http://ec.europa.eu/geninfo/query/resultaction.jsp?query_source=JUSTICE&swlang=en&QueryText=quotas+managments+boards

Rodne norme su standardi i očekivanja kojima se žene i muškarci uglavnom prilagođavaju, u opsegu koji definiše određeno društvo, kulturu i zajednicu u tom trenutku. Rodne norme su ideje o tome kako žene i muškarci treba da budu i ponašaju se. Usvojene rano u životu, rodne norme mogu uspostaviti životni ciklus rodne socijalizacije i stereotipizacije.

Izvori na engleskom jeziku: United Nations Statistics Division – UNSD. Global Gender Statistics Programme. Dostupno na: http://unstats.un.org/unsd/genderstatmanual/Glossary.ashx

Provjera koja se provodi u vezi sa bilo kojim prijedlogom politike kako bi se osiguralo da se izbjegnu svi potencijalni rodno diskriminatorni efekti koji proizlaze iz te politike i da se promoviše rodna ravnopravnost.

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998).100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men.

Načini na koje rod oblikuje raspodjelu moći na svim nivoima društva. Jedan od najupornijih obrazaca u raspodjeli moći je nejednakost između žena i muškaraca. Skup uloga, ponašanja i stavova koje društva definišu kao prikladne za žene i muškarce („rod”) mogu biti uzrok, posljedica i mehanizam odnosa moći, od intimne sfere domaćinstva do najviših nivoa političkog odlučivanja. Šire strukture i institucije također mogu oblikovati raspodjelu moći jačanjem i oslanjanjem na rodne uloge.

Izvori na engleskom jeziku: Based on Koester, D. (2015). Gender and Power. DLP Concept Brief 04.

Rodni odnosi su specifični podskup društvenih odnosa koji ujedinjuju žene i muškarce kao društvene grupe u određenoj zajednici, uključujući način na koji su moć i pristup resursima/kontrola nad njima raspoređeni među spolovima. Rodni odnosi se ukrštaju sa svim ostalim utjecajima na društvene odnose – uzrast, etnička pripadnost, rasa, religija itd. – da bi se odredio položaj i identitet ljudi u društvenoj grupi. Budući da su rodni odnosi društveni konstrukt, oni se s vremenom mogu transformisati kako bi postali pravedniji.

Vidjeti također: rodni ugovor; rodne raspodjele moći │ gender contract; gender power relations

Izvori na engleskom jeziku: UN Women Training Centre Glossary. Dostupno na:

https://trainingcentre.unwomen.org/mod/glossary/view.php?id=36

Razlika u plaćama među spolovima prikazana je kao procenat zarade muškaraca i predstavlja razliku između prosječne bruto satnice zaposlenih žena i muškaraca. Bruto zarada je dnevnica ili zarada koja se direktno isplaćuje zaposlenom prije odbitka poreza na dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje.

U EU se razlika u plaćama među spolovima zvanično naziva „neprilagođena razlika u plaći među spolovima”, jer ne uzima u obzir sve faktore koji utječu na razliku u plaćama među spolovima, poput razlika u obrazovanju, iskustvu na tržištu rada, odrađenog broja radnih sati, vrste posla itd.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj. (2) Bašić, Sanela i Milanka Miković (2012). Rodne nejednakosti na tržištu rada. Sarajevo: Udruženje Žene ženama i  Friedrich Ebert Stiftung.

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (2014). Tackling the Gender Pay Gap in the European Union. Dostupno na: http://ec.europa.eu/justice/gender-quality/files/gender_pay_gap/140319_gpg_en.pdf

Jaz u bilo kojoj oblasti između žena i muškaraca u pogledu nivoa učešća, pristupa, prava, naknada ili beneficija.

Vidjeti također: rodni jaz u plaćama │ gender pay gap

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Rodni jaz u platama u zemljama Zapadnog Balkana: Nalazi iz Srbije, Crne Gore i Makedonije. (n.d.). [Policy Brief]. Beograd: Fondacija za razvoj ekonomske nauke. https://fren.org.rs/wp-content/uploads/2020/01/Policy-Brief.pdf (2) Dakić, S. (2016). Razvoj i primena modela varijacija rodnog jaza na tržištu rada (Doktorska disertacija). Novi Sad, Subotica: Univerzitet u Novom Sadu, Ekonomski fakultet.(3) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj. (4) Bašić, Sanela i Milanka Miković (2012). Rodne nejednakosti na tržištu rada. Sarajevo: Udruženje Žene ženama i  Friedrich Ebert Stiftung.

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men.

Rodni identitet se odnosi na duboko proživljeno unutrašnje i individualno iskustvo roda kod svake osobe, koje može ili ne mora odgovarati spolu dodijeljenom pri rođenju, uključujući lični osjećaj tijela (što može uključivati, ako se slobodno izabere, modifikovanje tjelesnog izgleda ili funkcije medicinskim, hirurškim ili drugim sredstvima) i druge vidove izražavanja roda, uključujući odijevanje, govor i manire.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung. http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf; (2) Čaušević, J. i Gavrić, S. (2012) Pojmovnik lezbejske, gej, biseksualne i transrodne (LGBT) kulture. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija “Heinrich Böll”. https://ba.boell.org/sites/default/files/pojmovnik_lgbt_kulture.pdf (3) Spahić, A. i Gavrić, S. (2012) Čitanka lezbejskih, gej, biseksualnih i transrodnih ljudskih prava 2. dopunjeno izdanje. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija Heinrich Böll. http://soc.ba/site/wp-content/uploads/2012/12/CITANKA_LGBT-ljudskih-prava.pdf (4) Miladinović, D. i druge (2009). Čitanka: Od A do Š o lezbejskim i gej ljudskim pravima (3 izdanje). Beograd: Labris – organizacija za lezbejska ljudska prava. http://www.labris.org.rs/sites/default/files/citanka-2009.pdf

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Commission (2012). Trans and Intersex People: Discrimination on the Grounds of Sex, Gender Identity and Gender Expression. European Network of Legal Experts in the Field of Gender Equality; (2) Council of Europe (2015). Case law of the European Court of Human Rights relating to discrimination on grounds of sexual orientation or gender identity. Dostupno na: http://www.coe.int/t/dg4/lgbt/Documents/Final%20Case%20Law%20of%20the%20ECHR%20SOGI_EN%20%282%29.pdf

Definicija je bazirana na definiciji koja je sadržana u Džogdžakarta principima primjene međunarodnog prava o ljudskim pravima vezanim za seksualnu orijentaciju i rodni identitet, dokumentu koji je usvojila grupa od 29 stručnjaka/inja za ljudska prava u novembru 2006. godine u Džogdžakarti, Indonezija

Rodne uloge se odnose na društvene norme i norme ponašanja za koje se, u okviru određene kulture, smatra da su društveno prikladne za pojedince određenog spola. One često određuju tradicionalne odgovornosti i zadatke dodijeljene ženama, muškarcima, djevojčicama i dječacima. Rodno specifične uloge često su uslovljene strukturom domaćinstva, pristupom resursima, specifičnim utjecajima globalne ekonomije, pojavom sukoba ili katastrofe i drugim lokalno relevantnim faktorima kao što su ekološki uslovi. Kao i sam spol, i rodne uloge mogu s vremenom evoluirati, posebno kroz osnaživanje žena i transformaciju muškosti.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung.

http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf; (2) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj. (3) Spahić Šiljak, Zilka (2019). Sociologija roda – feministička kritika. Sarajevo: TPO Fondacija

Izvori na engleskom jeziku: UN Women Training Centre Glossary Dostupno na:

https://trainingcentre.unwomen.org/mod/glossary/view.php?id=36

Akademski, obično interdisciplinarni pristup analizi položaja žena i muškaraca i rodnih odnosa, kao i rodne dimenzije svih ostalih disciplina.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Blagojević, M. (1998). Ka vidiljivoj ženskoj istoriji: Ženski pokret u Beogradu 90tih. Beograd: Centar za ženske studije, istraživanja i komunikaciju. (2) Milojević, I., i Markov, S. (Ur.). (2011). Uvod u rodne teorije. Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu, Centar za rodne studije, Mediterran Publishing. (3) Vujadinović, D., i Stanimirović (Ur.). (2017). Studije roda. Beograd: Univerzitet u Beogradu – Pravni fakultet. (4) Duhaček, D. Studije roda. Beograd: Centar za studije roda i politike, Univerzitet u Beogradu – Fakultet političkih nauka. (5) Zaharijević, A. i Lončarević, K., (Ur.). (2018). Feministička teorija je za sve. Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Fakultet političkih nauka. (6) Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung. http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf. (7) Popov-Momčinović, Zlatiborka (2013): Ženski pokret u Bosni i Hercegovini: artikulacija jedne kontrakulture. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Centar za empirijska istraživanja religije u Bosni i Hercegovini, Fondacija CURE.

Izvori na engleskom jeziku: Based on European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men

Rodna stereotipizacija je praksa pripisivanja određenih osobina, karakteristika ili uloga ženama ili muškarcima isključivo na osnovu njihovog članstva u društvenoj grupi žena ili muškaraca.

Izvori na engleskom jeziku: Cusack, S. (2013). Gender Stereotyping as a Human Rights Violation: Research Report. Prepared for the UN Office of the High Commissioner for Human Rights. Dostupno na: http://www.ohchr.org/Documents/Issues/Women/WRGS/StudyGenderStereotyping.doc

Razlike u pristupu žena i muškaraca resursima, statusu i blagostanju, pri čemu se muškarci obično favorizuju i često institucionalizuju kroz zakon, pravdu i socijalne norme.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj.

Izvori na engleskom jeziku: Definiciju formulisale EIGE stručnjakinje i stručnjaci

Rodni paritet je numerički i sadržajni koncept povezan sa rodnom ravnopravnošću.

Odnosi se na relativnu jednakost u smislu broja i proporcija žena i muškaraca, djevojčica i dječaka i često se izračunava kao odnos žena i muškaraca za dati indikator. Kada se umjesto relativne jednakosti u smislu broja i proporcija žena i muškaraca izračunavaju već postojeći odnosi muškaraca i žena, koristi se oznaka „odnos spolova” umjesto „rodni paritet”.

U kontekstu rodne ravnopravnosti, rodni paritet nema samo numeričku, već i suštinsku dimenziju, i time se odnosi na jednak doprinos žena i muškaraca svakoj dimenziji života, bilo privatnoj ili javnoj.

Vidjeti također: paritet; paritetna demokratija │ parity; parity democracy

Izvori na engleskom jeziku: (1) United Nations Statistics Division – UNSD. Global Gender Statistics Programme. Dostupno na: http://unstats.un.org/unsd/genderstatmanual/Glossary.ashx; (2) Council of Europe (2003). Genderware – The Council of Europe and the Participation of Women in Political Life; (3) Alliance for Parity Democracy & Feminine Intervention, sponsored by the Commission for Equality and for Women’s Rights (2001). What is Parity Democracy After All? Lisbon, Portugal; (4) EIGE stručnjakinje i stručnjaci.

Rodni pokazatelji su korisno sredstvo u praćenju rodnih razlika, rodno povezanih promjena tokom vremena i napretka ka ciljevima rodne ravnopravnosti. Generalno, pokazatelji su statistika sa referentnom tačkom (normom ili mjerilom) na osnovu koje se mogu donositi procjene vrijednosti. Pokazatelji imaju normativnu prirodu, u smislu da se promjena od referentne tačke u određenom pravcu može tumačiti kao „dobra” ili „loša“. U slučaju rodne statistike, status žena u određenoj zemlji obično se procjenjuje upoređivanjem sa situacijom muškaraca u toj zemlji. U nekoliko slučajeva – kao što je smrtnost majki ili pristup prenatalnim uslugama – norma je situacija žena u drugim zemljama. Pored kvantitativnih pokazatelja (na osnovu statističkih podataka raščlanjenih prema spolu), mogu postojati i kvalitativni pokazatelji (na osnovu ženskih i muških iskustava, stavova, mišljenja i osjećanja). Rodno osjetljivi pokazatelji omogućavaju mjerenje promjena u odnosima između žena i muškaraca u određenoj oblasti politike, programa ili aktivnosti, kao i promjene u statusu ili situaciji žena i muškaraca.

Izvori na engleskom jeziku: (1) United Nations Statistics Division – UNSD. Global Gender Statistics Programme. Dostupno na: http://unstats.un.org/unsd/genderstatmanual/Glossary.ashx; (2) EIGE i nezavisni stručnjaci i stručnjakinje

Termin „rodni položaj” odnosi se na socijalni i ekonomski položaj žena u odnosu na muškarce, to jest, na razlike u plaćama i mogućnostima zaposlenja, nejednaku zastupljenost u političkom procesu, nejednako vlasništvo nad zemljom i imovinom i ranjivost na nasilje (odnosno strateške rodne potrebe/interesi).

Izvori na engleskom jeziku: United Nations Development Programme – UNDP (2001). Gender in Development Programme: Learning & Information Pack. Dostupno na: www.undp.org/content/dam/undp/library/gender/Institutional%20Development/TLGEN1.6%20UNDP%20GenderAnalysis%20toolkit.pdf

Sistem ekonomskih, socijalnih, kulturnih i političkih struktura koje održavaju i reprodukuju karakteristične rodne uloge i osobine žena i muškaraca.

Vidjeti također: rodni ugovor │ gender contract

 Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj. (2) Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung.

http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf;

Izvori na engleskom jeziku: Based on European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men.

Rodni stereotipi su unaprijed zamišljene ideje kojima se ženama i muškarcima proizvoljno dodjeljuju karakteristike i uloge određene i ograničene njihovim spolom. Rodne stereotipizacije mogu ograničiti razvoj prirodnih talenata i sposobnosti djevojčica i dječaka, žena i muškaraca, kao i njihova obrazovna i profesionalna iskustva i općenito životne mogućnosti. Stereotipi o ženama proizlaze i jesu uzrok duboko ukorijenjenih stavova, vrijednosti, normi i predrasuda prema ženama. Koriste se za opravdanje i održavanje historijskih odnosa moći muškaraca nad ženama, kao i seksističkih stavova koji koče napredak žena.

 Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung. http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf; (2) Soldo, Andrea et al. (ur.). (2017). Obrazovanje u BiH: Čemu (ne) učimo djecu? Analiza sadržaja udžbenika nacionalne grupe predmeta u osnovnim školama. Sarajevo: Mas Media i Fond otvoreno društvo BiH.

Izvori na engleskom jeziku: Gender Equality Commission of the Council of Europe (2015). Gender Equality Glossary. Dostupno na: http://www.coe.int/t/DGHL/STANDARDSETTING/EQUALITY/06resources/Glossaries/Council%20of%20Europe%20Gender%20Equality%20Glossary%20December%202015_en.pdf

Skup implicitnih i eksplicitnih pravila koja regulišu rodne odnose i koja dodjeljuju različite poslove, vrijednosti, odgovornosti i obaveze ženama i muškarcima, a održavaju se na tri nivoa: kulturna nadgradnja (norme i vrijednosti društva); institucije (porodična zaštita, sistemi obrazovanja i zapošljavanja itd.); i procesi socijalizacije, posebno u porodici.

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men.

Rodno budžetiranje je primjena rodnog aspekta u budžetskom procesu. Podrazumijeva rodno zasnovanu procjenu budžeta, uključujući rodnu perspektivu na svim nivoima budžetskog procesa i restrukturiranje prihoda i rashoda u cilju promocije rodne ravnopravnosti.

Vidjeti također: uključivanje rodne perspektive, urodnjavanje │ gender mainstreaming

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Hadžiahmetović, A. et al. (2013) Rodno odgovorno budžetiranje, udžbenik za univerzitete. Sarajevo: IKD „UNIVERSITY PRESS – MAGISTRAT Izdanja“ Sarajevo. https://www.gcfbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/01/GRB_UNW.pdf. (2) Miftari, E. (2015) Ravnopravnost spolova u opštinama/općinama i gradovima u Bosni i Hercegovini.  Sarajevo: Fondacija CURE i Sarajevski otvoreni centar. http://zenskamreza.ba/site/wp-content/uploads/2015/08/RAVNOPRAVNOST-SPOLOVA-U-OPSTINAMA_bhs.pdf.  (3) Gavrić, S., Ždralović, A. (2019.) Rodna ravnopravnost: Teorija, pravo i politike. Uvod u rodne studije za studentice i studente društvenih nauka u BiH. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar i Univerzitet u Sarajevu – Pravni fakultet. https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2019/08/Rodna-ravnopravnost-verzija-za-web.pdf. (4) Đurić-Kuzmanović, T. (Ur.). (2007). Ka rodnom budžetiranju: Vodič. Novi Sad: Ženske studije i istraživanja, Futura publikacije.

Izvori na engleskom jeziku: Council of Europe – Directorate General of Human Rights and Legal Affairs (2009). Gender Budgeting: Practical Implementation. Handbook prepared by Sheila Quinn.

Izražavanje roda odnosi se na ispoljavanje vlastitog rodnog identiteta i identiteta koji drugi vide. Uglavnom, ljudi nastoje da se njihovo izražavanje ili predstavljanje roda podudara sa njihovim rodnim identitetom/identitetima, bez obzira na spol koji im je dodijeljen pri rođenju.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Čaušević, Jasmina & Gavrić, Saša. (2012) Pojmovnik lezbejske, gej, biseksualne i transrodne (LGBT) kulture. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija “Heinrich Böll”. https://ba.boell.org/sites/default/files/pojmovnik_lgbt_kulture.pdf

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (2012). Trans and Intersex People – Discrimination on the Grounds Of Sex, Gender Identity and Gender Expression. European Network of Legal Experts in the Field of Gender Equality

Vidjeti također: rodno zasnovano nasilje; rodno zasnovano nasilje nad ženama; nasilje nad ženama │ gender-based violence; gender-based violence against women; violence against women

Politika, program ili situacija koja nema različit pozitivan ili negativan utjecaj u pogledu rodnih odnosa ili jednakosti žena i muškaraca.

Izraz „rodno neutralan” znači da nešto nije povezano ni sa ženama ni sa muškarcima. Može se odnositi na različite aspekte kao što su pojmovi ili jezički stil. Međutim, ono što se često smatra rodno neutralnim, u oblastima statistike ili širenja podataka prikupljenih o populaciji, često u praksi odražava rodno sljepilo (neprepoznavanje rodnih specifičnosti).

Vidjeti također: rodno sljepilo │ gender blindness

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men; (2) United Nations Statistics Division – UNSD. Global Gender Statistics Programme. Dostupno na: http://unstats.un.org/unsd/genderstatmanual/Glossary.ashx

Jezik koji nije rodno specifičan i koji uzima u obzir sve ljude, bez obzira da li su žene ili muškarci.

Vidjeti također: rodno osjetljiv jezik │ gender-sensitive language

Politike koje nisu posebno usmjerene ni na žene ni na muškarce i pretpostavlja se da podjednako utječu na oba spola. Međutim, oni zapravo mogu sačuvati postojeće rodne nejednakosti ili čak dovesti do različitog utjecaja na žene i muškarce, posebno na žene i muškarce iz grupa u nepovoljnijem položaju. Rodno neutralne politike ne promovišu suštinsku rodnu ravnopravnost, a nazivaju se i „rodno slijepima”.

Izvori na engleskom jeziku: Based upon Public Health Agency of Canada – Centre for Emergency Preparedness and Response (2008). Gender Mainstreaming in Emergency Management: Opportunities for Building Community Resilience in Canada.

Politike i programi su rodno osjetljivi ako uzimaju u obzir posebnosti u vezi sa životom žena i muškaraca, dok imaju za cilj eliminisanje nejednakosti i promociju rodne ravnopravnosti, uključujući jednaku raspodjelu resursa, osvrćući se na rodnu dimenziju i uzimajući je u obzir.

Vidjeti također: rodna dimenzija │ gender dimension

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men.

Rodno odgovorna javna nabavka uključuje uvođenje zahtjeva za rodnu ravnopravnost u javne nabavke, kako bi se one koristile kao instrument za unapređenje rodne ravnopravnosti. Pitanje je kako osigurati da se svim građanima nude jednake usluge, bez obzira na spol, ali se postavlja i pitanje povećanja efikasnosti i kvaliteta usluga, jer postavljanje zahtjeva za integraciju rodne perspektive podstiče pružaoce usluga da razvijaju i nude usluge koje su u skladu sa ciljevima rodne ravnopravnosti.

Izvori na engleskom jeziku: Based on the information provided by the Observatory of the European Charter for Equality of Women and Men in Local Life. Dostupno na: http://www.charter-equality.eu/good-practices/fourniture-de-bien-et-de-services-en.html

Rodno odgovoran monitoring i evaluacija je proces koji zahtijeva da praćenje, izvještavanje i evaluacija svih politika i planova integrišu rodnu perspektivu kako u procese i inpute, tako i u rezultate i utjecaje, kako bi se uvidjelo kako programi ili specifični projekti utječu na živote žena i muškaraca, ali i osiguralo da se nejednakost neće održati.

Vidjeti također: rodna perspektiva │ gender perspective

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Nikolin, S. (2015). Monitoring i evaluacija Ženske platforme za razvoj Srbije. Beograd: Friedrich Ebert Fondacija. https://library.fes.de/pdf-files/bueros/belgrad/12171.pdf (2) Hrelja Hasečić, Dž., Sušić, A. (2013.) Priručnik za monitoring i evaluaciju politika i strategija prema mladima primjenom principa i metoda rodno odgovornog budžetiranja. Sarajevo: Institut za razvoj mladih KULT. https://mladi.org/v2/bs/resursi/riznica-znanja/publikacije/category/3-publikacije-instituta?download=9:prirucnik-za-monitoring-i-evaluaciju-politika-i-strategija-prema-mladima-primjenom-principa-i-metoda-rodno-odgovornog-budzetiranja&start=20.

Izvori na engleskom jeziku: OECD – Development Assistance Committee (DAC) Working Party on Gender Equality (1988). DAC Source Book on Concepts and Approaches Linked to Gender Equality. Paris. Dostupno na:

http://www.oecd.org/dac/gender-development/31572047.pdf

Zakoni koji su izrađeni u univerzalnim terminima, ignorišući rodno specifične situacije i odnose moći između žena i muškaraca a koji podržavaju spolnu i rodno zasnovanu diskriminaciju, uključujući rodno zasnovano nasilje nad ženama.

Kontrola rodno neutralnih zakona koji tretiraju žene i muškarce je neophodna kako bi se procijenilo da li će ometati ili ubrzati rodnu ravnopravnost i eliminisati diskriminaciju na osnovu spola i roda.

Izvori na engleskom jeziku: Definiciju formulisale EIGE stručnjakinje i stručnjaci

Rodno osjetljiv jezik je takva upotreba jezika kojom se ostvaruje rodna ravnopravnost u pisanju i govoru. Ravnopravnost spolova u jeziku postiže se kada se žene i muškarci i oni koji nisu u skladu sa binarnim rodnim sistemom učine vidljivim i obraća im se kao osobama jednake vrijednosti, dostojanstva, integriteta i poštovanja.

Izbjegavanje diskriminacije na osnovu roda i spola započinje jezikom, jer sistematska upotreba rodno pristrasne terminologije utječe na stavove i očekivanja i mogla bi, u umu čitaoca ili slušaoca, potisnuti žene u pozadinu ili pomoći u održavanju stereotipnog pogleda na ženske i muške uloge. Postoji niz različitih strategija koje se mogu koristiti za tačno izražavanje rodnih odnosa, kao što je izbjegavanje, u najvećoj mogućoj mjeri, upotrebe jezika koji se eksplicitno ili implicitno odnosi samo na jedan rod i osiguravanje, putem inkluzivnih alternativa i zavisno od karakteristika svakog jezika, upotrebe rodno osjetljivog i inkluzivnog jezika.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Savić, S. i druge. (2009). Rod i jezik. Novi Sad: Ženske studije i Istraživanja. (2) Filipović, J. (2009). Rodno osetljive jezičke politike: teorijske postavke i metodološki postupci. Anali filološkog fakulteta, 21, 109-127. (3) Čaušević, Jasmina i Sandra Zlotrg (2012). Načini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima. Sarajevo: Udruženje za jezik i kulturu Lingvisti i Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu. (4) Upotreba rodno osjetljivog jezika u Parlamentarnoj skupštini BiH (2014). Tafro-Sefić, Lejla (ur.). Sarajevo: Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. (5) Babić Avdispahić, Jasminka; Bakšić Muftić, Jasna; Katnić Bakaršić, Marina i Moranjak Bamburać, Nirman (2004). Izazovi feminizma. Forum Bosna, 26.

Izvori na engleskom jeziku: Definiciju formulisale EIGE stručnjakinje i stručnjaci

Metoda kojom se integrišu pitanja rodne ravnopravnosti u ciljeve evaluacije, ali i u metodologiju, pristupe i upotrebu evaluacije.

Rodno osjetljiv monitoring ili praćenje i evaluacija koristi se kako bi se otkrilo da li se program bavi različitim prioritetima i potrebama žena i muškaraca, kako bi se procijenilo da li ima utjecaja na rodne odnose i za utvrđivanje rodnih aspekata koje treba integrisati u sisteme za praćenje i procjenu. Uključivanje eksplicitnih ciljeva i indikatora rodne ravnopravnosti u fazi planiranja također jača odgovornost u smislu napretka postignutog u pitanjima rodne ravnopravnosti. Efikasno rodno odgovorno praćenje i evaluacija mora uključivati i kvalitativne i kvantitativne podatke koji mjere utjecaj na rodne odnose. Bez dovoljno podataka, teško je postići smislenu analizu utjecaja na rodnu ravnopravnost. To također podrazumijeva da bi svi podaci trebali biti prikupljeni, analizirani i predstavljeni i razvrstani prema spolu.

Ovaj oblik praćenja i evaluacije ponekad se koristi kao sinonim za „rodno specifičan monitoring i evaluaciju”.

Vidjeti također: rodno osjetljiv │ gender-sensitive

Izvori na engleskom jeziku: (1) German Federal Ministry for Economic Cooperation and Development (GIZ). Tools: Gender-Sensitive Monitoring and Evaluation. Dostupno na: http://www.gender-in-german-development.net/gender-sensitive-monitoring-and-evaluation.html; (2) European Institute for Gender Equality – EIGE (2014). Effectiveness of Institutional Mechanisms for the Advancement of Gender Equality: Review of the Implementation of the Beijing Platform for Action in the EU Member States. Dostupno na: http://eige.europa.eu/content/document/effectiveness-of-institutional-mechanisms-for-the-advancement-of-gender-equality

Proces koji ima za cilj integrisanje rodne ravnopravnosti u redovna pravila, postupke i praksu institucije. Uspješna primjena rodnog aspekta dovest će do transformacije institucije, što će također utjecati na organizacionu kulturu. Da bi se to postiglo, unutrašnji mehanizmi institucije morat će se prilagoditi u okviru procesa organizacionog razvoja. To podrazumijeva unutrašnju dimenziju rodne ravnopravnosti (organizacioni i kadrovski razvoj), kao i vanjsku dimenziju (pružanje usluga).

Vidjeti također: rodno osjetljiv; rodna revizija; organizaciona kultura │ gender-sensitive; gender audit; organisational culture

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Antonijević, Z. (2020). Rodna revizija: Alatke i metode za urodnjavanje politika, programa i projekata. Sarajevo: Friedrich Ebert Fondacija. http://library.fes.de/pdf-files/bueros/sarajevo/16358.pdf

Izvori na engleskom jeziku: European Institute for Gender Equality – EIGE (forthcoming). Guidelines for Gender Institutional Transformation.

Vidjeti također: rodno budžetiranje │ gender budgeting

Neobavezna ili obavezna rodno osjetljiva (rodno odgovorna) medijacija odnosi se na metode rješavanja sporova putem sredstava koja nisu sudske odluke, a koja mogu bolje služiti ženama koje traže pravdu, posebno pružajući veću fleksibilnost, smanjujući troškove i odlaganja i osiguravajući da žrtve nisu podvrgnute sekundarnoj viktimizaciji.

Prema Konvenciji o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici i relevantnim međunarodnim standardima, upotreba obaveznog posredovanja i mirenja u slučajevima rodno zasnovanog nasilja nad ženama nije prikladna i treba je zabraniti. Razlog je taj što medijacija nije uvijek rodno osjetljiva i možda neće podjednako služiti potrebama žena i muškaraca.

Vidjeti također: rodno osjetljiv; žrtva │ gender-sensitive; victim

Izvori na engleskom jeziku: (1) Council of Europe (2011). Convention on Preventing and Combating Violence against Women and Domestic Violence and its Explanatory Memorandum. Council of Europe Treaty Series No 210; (2) EIGE stručnjakinje i stručnjaci.

Neophodan dio kurikuluma na svim nivoima obrazovnog sistema, koji bi djevojčicama i dječacima, ženama i muškarcima omogućio da razumiju kako konstrukcije muškosti i ženskosti i modeli za dodjeljivanje društvenih uloga – koji oblikuju naša društva – utječu na njihov život, veze, životne izbore, putanje karijere itd.

Vijeće Evrope preporučuje pregled svih aspekata obrazovnih sistema kako bi oni promovisali rodnu ravnopravnost.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Jarić, I. (2019). Javni i skriveni kurikulumi rodnih studija u Srbiji (1978–2018) i njihovo integrisanje u sistem visokog obrazovanja. U Rodna ravnopravnost u visokom obrazovanju: Koncepti, prakse i izazovi (str. 235–250). Novi Sad: Akademska knjiga. (2) Vujadinović, D. i Antonijević, Z (Ur.), Rodna ravnopravnost u visokom obrazovanju: Koncepti, prakse i izazovi. Novi Sad: Akademska knjiga. (3) Milić, A. (2003). Deset godina ženskih studija na Filozofskom fakultetu u Beogradu. U Politika na ženski način (str. 224–234). Sremski Karlovci: Medijska knjižara Krug.

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Commission (2013). Study on the Role of Men in Gender Equality. Dostupno na: http://ec.europa.eu/justice/gender-equality/files/gender_pay_gap/130424_final_report_role_of_men_en.pdf; (2) Council of Europe (2007). Recommendation CM/Rec(2007)13 of the Committee of Ministers to Member States on gender mainstreaming in education. Dostupno na: https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?id=1194631&Site=CM&BackColorInternet=C3C3C3&BackColorIntranet=EDB021&BackColorLogged=F5D383

Aktivan pristup planiranju koji rod uzima kao ključnu promjenljivu ili kriterij i koji nastoji da integriše eksplicitnu rodnu dimenziju u politiku ili akciju.

Sources: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men.

Rodno redistributivne politike imaju za cilj transformisanje postojeće raspodjele resursa i odgovornosti kako bi se stvorio ravnopravniji odnos između žena i muškaraca.

Izvori na engleskom jeziku: Mediterranean Institute of Gender Studies (2009). Glossary of Gender-Related Terms. Dostupno na:

http://www.medinstgenderstudies.org/wp-content/uploads/Gender-Glossary-updated_final.pdf

 

Rodno sljepilo je nepriznavanje da su određene uloge i odgovornosti pripisane ženama/djevojčicama i muškarcima/dječacima ili im se nameću u određenom socijalnom, kulturnom, ekonomskom i političkom kontekstu.

Rodno slijepi projekti, programi, politike i stavovi ne uzimaju u obzir ove različite uloge i različite potrebe. Stoga održavaju status quo i neće pomoći u transformisanju nejednake strukture rodnih odnosa.

Vidjeti također: rodno neutralno; rodno osjetljivo │ gender-neutral; gender-sensitive

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Petrušić, N., & Vujadinović, D. (2018). Od rodno slepog ka rodno inkluzivnom visokom obrazovanju u Srbiji: Akcioni planovi za urodnjavanje. Sociologija 60(1).

Izvori na engleskom jeziku: United Nations Statistics Division – UNSD. Global Gender Statistics Programme. Dostupno na: http://unstats.un.org/unsd/genderstatmanual/Glossary.ashx

Vidjeti također: rodno osjetljiv monitoring i evaluacija │ gender-sensitive monitoring and evaluation

U doslovnom smislu, rodno uravnoteženo učešće podrazumijeva jednaku zastupljenost, koja se često naziva jednakošću učešća žena i muškaraca, kao što preporučuje Evropski parlament. Međutim, postoje različite definicije. Vijeće Evrope smatra da uravnoteženo učešće znači da zastupljenost žena ili muškaraca u bilo kojem tijelu koje donosi odluke u javnom i političkom životu ne bi trebalo da padne ispod 40%. Ovdje se 40% smatra paritetnim pragom.

Vidjeti također: paritet; paritetna demokratija parity; parity democracy

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Parliament (2012). Report on Women in Political Decision-Making: Quality and Equality (2011/2295(INI)); (2) Council of Europe (2003). Recommendation Rec (2003)3 of the Committee of Ministers to Member States on balanced participation of women and men in political and public decision-making.

Termin „rodno uslovljene potrebe” odnosi se na dvije vrste potreba koje se obično prepoznaju u datom društvu, naime to su rodno uslovljene praktične potrebe žena i rodno uslovljene strateške potrebe žena. Samo bavljenje rodno uslovljenim praktičnim potrebama žena – često povezanim sa kućnim zadacima žena i zabrinutošću zbog neadekvatnih životnih uslova – podstiče faktore koji žene drže u nepovoljnijem položaju u poređenju sa muškarcima. Potrebe povezane sa osnaživanjem žena su strateške potrebe važne za prevazilaženje podređenog položaja žena.

Vidjeti također: rodno uslovljene strateške potrebe žena; rodno uslovljene praktične potrebe žena │ strategic gender needs of women (SGNs); practical gender needs of women (PGNs)

Izvori na engleskom jeziku: European Union (2005), Glossary of Gender and Development Terms, in Toolkit on Mainstreaming Gender Equality in EC Development Cooperation (Chapter 1, section 3). Dostupno na: https://ec.europa.eu/europeaid/sites/devco/files/toolkit-mainstreaming-gender-section-3_en.pdf

Rodno zasnovano nasilje je nasilje koje je usmjereno protiv osobe zbog roda, rodnog identiteta ili rodnog izražavanja te osobe ili koje nesrazmjerno pogađa osobe određenog spola. To može rezultirati fizičkom, seksualnom, emocionalnom ili psihološkom štetom za žrtvu ili joj nanijeti ekonomski gubitak.

Vidjeti također: rodno zasnovano nasilje nad ženama; žrtva; preživjela/li gender-based violence against women; victim; survivor

 Izvori na engleskom jeziku: (1) European Union (2012). Directive 2012/29/EU of the European Parliament and of the Council of 25 October 2012 establishing minimum standards on the rights, support and protection of victims of crime, and replacing Council Framework Decision 2001/220/JHA; (2) CEDAW (1992). General Recommendation No 19 on Violence against Women.

Nešto ili neko je rodno zasnovan kada pokazuje rodno diferencirane obrasce (npr. roza i plava kao rodne boje, rodne institucije, rodni izgled itd.). Upotreba roda kao glagola („rodno zasnivanje”, „urodnjavanje”, itd.) odraz je promijenjenog shvatanja roda kao aktivnog trajnog procesa – nešto je rodno zasnovano kada je aktivno uključeno u društvene procese koji proizvode i reprodukuju razlike u rodnim identitetima.

Izvori na engleskom jeziku: Pilcher, J., and Whelehan, I. (2004). Fifty Key Concepts in Gender Studies. London, Thousand Oaks.

Vidjeti također: diskriminacija nad ženama; diskriminacija zasnovana na rodu ili spoludiscrimination against women; sex- and gender-based discrimination

Rodno uslovljene strateške potrebe predstavljaju ono što je ženama ili muškarcima potrebno kako bi poboljšali svoj položaj ili status jedni u odnosu na druge. One daju ljudima veću kontrolu nad sobom, umjesto da ih svode na ograničenja koja nameću društveno definisane uloge. One su dugoročne (tj. imaju za cilj poboljšanje položaja); te usmjerene na to da uklone ograničenja, odnosno da promijene stavove. Primjeri bavljenja strateškim rodnim potrebama žena uključuju aktivnosti kao što su davanje prava na zemljište, nasljedstvo, kreditne i finansijske usluge; sve veće učešće žena u donošenju odluka; stvaranje jednakih mogućnosti za zapošljavanje (jednaka plaća za jednak rad); i poboljšanje sistema socijalne zaštite.

 Vidjeti također: rodno uslovljene potrebe │ gender needs

Izvori na engleskom jeziku: Based on International Organization for Migration – IOM (2006). Guidelines on Implementing the IOM Programme Policy on Migrants & Gender Issues. Dostupno na:

http://www.un.org/womenwatch/ianwge/repository/IOM_Guidelines_on_implementing_the_IOM_programme_policy_on_migrants_and_gender.pdf

Rodno uslovljene praktične potrebe žena su potrebe koje žene identifikuju u svojim društveno prihvaćenim ulogama u društvu. Praktične rodne potrebe ne dovode u pitanje, iako proizlaze iz njih, rodne podjele rada i podređenog položaja žena u društvu. Te potrebe su odgovor na neposrednu percepciju potrebe, prepoznate u određenom kontekstu. One su praktične prirode i često proizlaze iz neadekvatnosti životnih uslova kao što su snabdijevanje vodom, zdravstvena zaštita i zaposlenje.

Izvori na engleskom jeziku: International Labour Organization and SEAPAT (South-East Asia and the Pacific Multidisciplinary Advisory Team). OnLine Gender Learning & Information Module: Unit 1: A conceptual framework for gender analysis and planning.

Bilo koji oblik nasilja koji je usmjeren prema ženi zato što je žena ili koji žene pogađa nesrazmjerno. Rodno nasilje nad ženama je oblik diskriminacije i kršenje njihovih osnovnih sloboda i prava. Obuhvata sva djela nasilja nad ženama koja rezultiraju ili će vjerovatno prouzrokovati fizičku, seksualnu, psihološku ili ekonomsku štetu ili patnju ženama, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, bilo da se dešavaju u javnosti ili u privatnom životu.

Rodno zasnovano nasilje uključuje oblike nasilja, kao što su nasilje u bliskim vezama, seksualno nasilje (uključujući silovanje, seksualno zlostavljanje i uznemiravanje), psihološko i ekonomsko nasilje, trgovina ženama, prisilna prostitucija, ropstvo i različiti oblici štetnih praksi, kao što su dječiji i/ili prisilni brakovi, sakaćenje ženskih genitalija, zločini počinjeni u ime časti, prisilni pobačaj, prisilna trudnoća i prisilna sterilizacija.

Rodno zasnovano nasilje nad ženama zasniva se na hijerarhijskim i nejednakim strukturnim odnosima moći utemeljenim u rodnim normama vezanim za kulturu. Također otkriva dominaciju u simboličkom i kulturnom poretku i često se manifestuje u direktnom nasilju. Ova definicija naglašava činjenicu da se nasilje nad ženama zasniva na spolu, ima za cilj da učini historijski disbalans moći između žena i muškaraca vidljivijim i pokušava da uhvati represivni obrazac prisilne kontrole koji ženi oduzima osnovne slobode.

Vidjeti također: nasilje nad ženama; žrtva, preživjela/li violence against women; victim; survivor

Izvori na engleskom jeziku: (1) Council of Europe (2011). Convention on Preventing and Combating Violence against Women and Domestic Violence and its Explanatory Memorandum. Council of Europe Treaty Series No 210; (2) United Nations (2013). Ending Violence against Women and Girls: Programming Essentials. Dostupno na:

http://www.endvawnow.org/en/modules/view/14-programming-essentials-monitoring-evaluation.html#16

Rodno zasnovano zlostavljanje je složeni oblik nasilja usmjeren na spol ili seksualnost osobe, te predstavlja obrazac ponašanja, a ne izolovan događaj. Najčešći oblici zlostavljanja su verbalni. Ako se ne zaustavi, verbalno nasilje može dovesti do ekstremnog nasilja.

 

U školskim i obrazovnim sredinama učitelji ili učiteljice i druga djeca često vrše pritisak na djecu sa ciljem da ih usklade sa kulturnim vrijednostima i društvenim stavovima koji definišu šta znači biti „muško” ili „žensko”. Internet i mobilni telefoni pružili su nove mogućnosti za maltretiranje putem e-pošte, društvenih mreža i soba za razgovor, ličnih veb-stranica, tekstualnih poruka i prenosa slika.

Izvori na engleskom jeziku: United Nations Secretary-General’s Study (2006). Violence against Children in Schools and Educational Settings: World Report on Violence against Children. Dostupno na: http://www.unicef.org/violencestudy/4.%20World%20Report%20on%20Violence%20against%20Children.pdf

S

Sakaćenje ženskih spolnih organa je praksa djelimičnog ili potpunog odstranjivanja vanjskih ženskih spolnih organa ili oštećivanje ženskih spolnih organa na druge načine iz nemedicinskih i nezdravstvenih razloga.

Ovu praksu najčešće provode tradicionalni obrezivači koji često imaju i druge značajne uloge u zajednici, kao što je prisustvovanje rođenju djece. Međutim, u porastu je i sakaćenje ženskih spolnih organa koje provode zdravstveni radnici. Sakaćenje ženskih spolnih organa štetna je praksa koja predstavlja ekstreman oblik diskriminacije žena i međunarodno je prepoznato kao povreda ljudskih prava djevojčica i žena. Sakaćenje ženskih spolnih organa obavlja se svuda u svijetu i u nekim je kulturama preduslov za brak, a također se vjeruje da je to pouzdana metoda kontrole seksualnosti žena i djevojčica. Ovom praksom se također krše prava osobe na zdravlje, sigurnost i fizički integritet, pravo na slobodu od mučenja i okrutnog, nehumanog i degradirajućeg postupanja, te pravo na život u slučajevima kada ovaj postupak rezultira smrću.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung.

http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf; (2) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj.

Izvori na engleskom jeziku: (1) CEDAW Committee (2014). Joint General Recommendation/General Comment No 31 of the Committee on the Elimination of Discrimination against Women and No 18 of the Committee on the Rights of the Child on harmful practices. Dostupno na: http://www.ohchr.org/EN/HRBodies/CEDAW/Pages/Recommendations.aspx; (2) World Health Organization – WHO (2016). Female Genital Mutilation Factsheet: Media Centre. Dostupno na: http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs241/en/

Vidjeti također: samostalni roditelj │ lone parent

Samostalni roditelji drugačije se nazivaju i samohrani roditelji. Samohranim roditeljem se smatra onaj ko živi bez partnera, i ko snosi dnevne odgovornosti brige o „izdržavanom” djetetu. U Evropi veliku većinu samohranih roditelja čine majke.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Šadić, Sanela, Amila Ždralović, Mirza Emirhafizović (2020). Jednoroditeljske porodice – Mapiranje prava i potreba samostalnih roditelja/ki na području općine Centar Sarajevo

Sarajevo: Fondacija CURE, Dustupno na: http://www.fondacijacure.org/files/Jednoroditeljske_.pdf (2) Spahić Šiljak, Zilka (2019). Sociologija roda – feministička kritika. Sarajevo: TPO Fondacija

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (2006). Gender inequalities in the risks of poverty and social exclusion for disadvantaged groups in thirty European countries.

Zvanični račun koji je odvojen od osnovnih državnih računa, ali je u skladu sa njima.

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men.

Vidjeti također: rodna segregacija prema zanimanju │ occupational gender segregation

Vidjeti također: rodna segregacija prema zanimanju │ occupational gender segregation

Vidjeti također: rodna segregacija prema zanimanju; horizontalna segregacija; vertikalna segregacijaoccupational gender segregation; horizontal segregation; vertical segregation

Postupci ili stavovi koji diskriminišu ljude samo na osnovu njihovog spola. Seksizam je povezan sa moći tako što se prema onima koji imaju moć obično postupa sa blagonaklonošću, dok se oni koji nemaju moć obično diskriminišu. Seksizam je također povezan sa stereotipima, jer se diskriminatorne radnje ili stavovi često zasnivaju na lažnim uvjerenjima ili uopćavanjima o rodu i mišljenju da je rod relevantan, a u datoj situaciji on to nije.

Izvori na engleskom jeziku: Mediterranean Institute of Gender Studies (2009). Glossary of Gender-Related Terms. Dostupno na: http://www.medinstgenderstudies.org/wp-content/uploads/Gender-Glossary-updated_final.pdf

Vidjeti također: diskriminacija zasnovana na rodu ili spolu │ sex- and gender-based discrimination

Pod seksualnom orijentacijom podrazumijeva se sposobnost svake osobe za duboku emocionalnu, afektivnu i seksualnu privlačnost i intimne i seksualne odnose sa osobama različitog spola, istog spola ili više njih.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Čaušević, J. i Gavrić, S. (2012) Pojmovnik lezbejske, gej, biseksualne i transrodne (LGBT) kulture. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija “Heinrich Böll”. https://ba.boell.org/sites/default/files/pojmovnik_lgbt_kulture.pdf (2) Spahić, A. i Gavrić, S. (2012) Čitanka lezbejskih, gej, biseksualnih i transrodnih ljudskih prava 2. dopunjeno izdanje. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija Heinrich Böll. http://soc.ba/site/wp-content/uploads/2012/12/CITANKA_LGBT-ljudskih-prava.pdf (3) Miladinović, D. i druge (2009). Čitanka: Od A do Š o lezbejskim i gej ljudskim pravima (3 izdanje). Beograd: Labris – organizacija za lezbejska ljudska prava. http://www.labris.org.rs/sites/default/files/citanka-2009.pdf; (4) Labris http://arhiv2012.labris.org.rs/saznajte-vise/pojmovnik/2587-seksualna-orijentacija-.html

Izvori na engleskom jeziku:  Džogdžakarta principi primjene međunarodnog prava o ljudskim pravima vezanim za seksualnu orijentaciju i rodni identitet. Ovo je instrument neobavezujućeg zakonodavstva, razvijen 2006. godine na sastanku Međunarodne komisije pravnika, Međunarodne službe za ljudska prava i stručnjaka za ljudska prava iz cijelog svijeta. Iako nisu obavezujuće prirode, ovi principi  su sve češće koriste kao referenca pri tumačenjima međunarodnog prava iz oblati ljudskih prava vezano za seksualnu orijentaciju i rodni identitet..

Seksualna prava obuhvataju ljudska prava koja su već priznata u državnim zakonima, međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i drugim dokumentima o konsenzusu. Ona uključuju pravo svih osoba, bez prisile, diskriminacije i nasilja, na najviši dostižni zdravstveni standard u odnosu na seksualnost, uključujući pristup uslugama seksualne i reproduktivne zdravstvene zaštite; sposobnost traženja, primanja i prenošenja informacija u vezi sa seksualnošću; pristup seksualnom obrazovanju; poštovanje tjelesnog integriteta; slobodan izbor partnera; pravo da odlučite da li ćete biti seksualno aktivni ili ne; pravo na sporazumne seksualne odnose, pravo na sporazumni brak; pravo odlučivanja da li ćete i kada imati djecu; i pravo na zadovoljavajući, siguran i ugodan seksualni život.

Vidjeti također: reproduktivna prava │ reproductive rights

Izvori na engleskom jeziku: Based on World Health Organization – WHO. Defining Sexual Health – Working Definition. Dostupno na: http://www.who.int/reproductivehealth/topics/sexual_health/sh_definitions/en/

Seksualni identitet se odnosi na to kako određena osoba vidi samu sebe u smislu privlačnosti prema istom spolu ili članovima/članicama drugog spola, na osnovu vlastitih iskustava, misli i reakcija, umjesto da se definiše na osnovu roda ili spola svog seksualnog partnera/partnerke.

Može uključivati i odbijanje da se neko obilježi seksualnom identifikacijom.

Vidjeti također: seksualna orijentacija │ sexual orientation.

Izvori na engleskom jeziku: IPS-Inter Press Service (2010). Gender and Development Glossary. A Tool for Journalists and Writers.

Bilo koji seksualni čin počinjen protiv žene koja nije pristala, čak i ako ona ne pokazuje znake otpora, sa izuzetkom silovanja.

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (2010). Feasibility study to assess the possibilities, opportunities and needs to standardise national legislation on violence against women, violence against children and sexual orientation violence.

Vidjeti također: rodni stereotipi; rodne stereotipizacije │ gender stereotypes; gender stereotyping

Bilo koja ostvarena ili pokušana zloupotreba položaja ranjivosti, različitih moći ili povjerenja u seksualne svrhe, uključujući, ali ne ograničavajući se na monetarnu, socijalnu ili političku zaradu od seksualnog iskorištavanja drugog.

Termin se često koristi posebno u vezi sa seksualnim iskorištavanjem djece. Prema Konvenciji o pravima djeteta, seksualno iskorištavanje obuhvata upotrebu djece u komercijalnom seksualnom iskorištavanju i u audio ili vizuelnim slikama seksualnog zlostavljanja djece, dječiju prostituciju, seksualno ropstvo, seksualno iskorištavanje u putovanjima i turizmu, trgovinu (unutar i između zemalja) i prodaju djece u seksualne svrhe i prisilni brak.

Prema Konvenciji Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja, seksualno iskorištavanje obuhvata ponašanje povezano sa (a) seksualnim zlostavljanjem; (b) krivična djela koja se tiču dječije prostitucije; (c) krivična djela koja se tiču dječije pornografije; (d) krivična djela koja se tiču učešća djeteta u pornografskim predstavama; (e) namjerno navođenje djeteta da gleda seksualna djela; i (f) traženje djece u seksualne svrhe.

Vidjeti također: komercijalno seksualno iskorištavanje djece │ commercial sexual exploitation of children

Izvori na engleskom jeziku: (1) United Nations Secretary-General’s Bulletin (2003). Special Measures for Protection from Sexual Exploitation and Sexual Abuse. 9 October 2003; (2) UN Womne (2013). Ending Violence against Women and Girls: Programming Essentials; (3) United Nations (1989). Convention on the Rights of the Child (CRC); (4) Council of Europe (2007). Convention on the Protection of Children against Sexual Exploitation and Sexual Abuse and its Explanatory Report.

Bilo koji seksualni čin bez pristanka ili pokušaj dobijanja čina seksualne prirode koji se vrši nad drugom osobom bez njenog slobodno datog pristanka, bez obzira na odnos između počinioca i žrtve, u bilo kojem okruženju, uključujući, ali ne ograničavajući se na kućno i poslovno okruženje. Akti seksualnog nasilja ugrožavaju pravo na seksualnu slobodu, autonomiju, kontrolu, integritet i sigurnost, kao i pravo na uživanje i zdrav, siguran i zadovoljavajući seksualni život. U isto vrijeme, ta prava su usko povezana sa reproduktivnim pravima, kao što su sloboda i autonomija da se odluči kada će se imati djeca, koliko djece će se imati i koju kontracepciju koristiti.

Primjeri seksualnog nasilja uključuju, ali nisu na to ograničeni, silovanje, silovanje u vezi i silovanje u braku.

Vidjeti također: silovanje; silovanje na intimnom sastanku; silovanje u braku; seksualno uznemiravanje; nasilje nad ženama, žrtva; preživjela/li │ rape; date rape; marital rape; sexual harassment; gender-based violence; victim; survivor

Izvori na engleskom jeziku: (1) Council of Europe (2011). Council of Europe Convention on Preventing and Combating Violence against Women and Domestic Violence and its Explanatory Memorandum. Council of Europe Treaty Series No 210; (2) European Commission (2010). Feasibility report to assess the possibilities, opportunities and needs to standardise national legislation on violence against women, violence against children and sexual orientation violence; (3) United Nations. Secretary-General’s campaign to end violence against women. Dostupno na: http://endviolence.un.org/situation.shtml

Seksualno uznemiravanje je oblik rodno zasnovanog nasilja koji obuhvata radnje neželjenog fizičkog, verbalnog ili neverbalnog ponašanja seksualne prirode, koje imaju za cilj ili efekat kršenje dostojanstva žrtve i stvaranje zastrašujuće, neprijateljske, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljive životne sredine.

Akti seksualnog uznemiravanja obično se izvode u kontekstu zloupotrebe položaja, obećanja nagrade ili prijetnje odmazdom.

Vidjeti također: žrtva, preživjela/li │ victim; survivor

Izvori na engleskom jeziku: Based on (1) European Commission (2010). Feasibility report to assess the possibilities, opportunities and needs to standardise national legislation on violence against women, violence against children and sexual orientation violence; (2) Council of Europe (2011). Convention on Preventing and Combating Violence against Women and Domestic Violence and its Explanatory Memorandum, Council of Europe Treaty Series No 210.

Seksualno ropstvo je oblik seksualnog iskorištavanja pojedinaca upotrebom ili prijetnjom sile, često se dešava u vrijeme oružanog sukoba ili ratne okupacije.

Izvori na engleskom jeziku: United Nations Slavery Fund. Dostupno na:

http://www.ohchr.org/Documents/Publications/slaveryen.pdf

Seksualno uznemiravanje je oblik rodno zasnovanog nasilja koji obuhvata radnje neželjenog fizičkog, verbalnog ili neverbalnog ponašanja seksualne prirode, koje imaju za cilj ili efekat kršenje dostojanstva žrtve i stvaranje zastrašujuće, neprijateljske, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljive životne sredine.

Akti seksualnog uznemiravanja obično se izvode u kontekstu zloupotrebe položaja, obećanja nagrade ili prijetnje odmazdom.

Vidjeti također: žrtva, preživjela/li │ victim; survivor

Izvori na engleskom jeziku: Based on (1) European Commission (2010). Feasibility report to assess the possibilities, opportunities and needs to standardise national legislation on violence against women, violence against children and sexual orientation violence; (2) Council of Europe (2011). Convention on Preventing and Combating Violence against Women and Domestic Violence and its Explanatory Memorandum, Council of Europe Treaty Series No 210.

Seksualno zdravlje je stanje fizičkog, emocionalnog, mentalnog i socijalnog blagostanja povezano sa seksualnošću; nije samo odsustvo bolesti, disfunkcije ili nemoći. Seksualno zdravlje zahtijeva pozitivan i pristup s poštovanjem seksualnosti i ugodna i sigurna seksualna iskustva, bez prisile, diskriminacije i nasilja. Da bi se postiglo i održalo seksualno zdravlje, seksualna prava svih osoba moraju se poštovati, štititi i ispunjavati.

 Izvori na engleskom jeziku: World Health Organization – WHO. Defining Sexual Health – Working Definition. Dostupno na: http://www.who.int/reproductivehealth/topics/sexual_health/sh_definitions/en/

Prema Ujedinjenim nacijama, seksualno zlostavljanje pokriva stvarni ili prisilni fizički upad seksualne prirode, bilo upotrebom sile, bilo pod nejednakim ili prisilnim uslovima. Iako je ova definicija po svojoj prirodi opća, termin se često koristi posebno u odnosu na djecu. Prema Konvenciji Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualne eksploatacije i seksualnog zlostavljanja, seksualno zlostavljanje djece obuhvata (a) radnje u seksualnim aktivnostima sa djetetom koje, prema relevantnim odredbama državnog zakona, nije postiglo punoljetstvo za seksualne aktivnosti (ovo se ne odnosi na seksualne aktivnosti na koje su maloljetnici pristali) i (b) bavljenje seksualnim aktivnostima sa djetetom u kojima se koristi prisila, sila ili prijetnje, gdje postoji zloupotreba položaja ukazanog povjerenja, autoritet ili utjecaj na dijete, uključujući i porodicu, ili tamo gdje postoji zlostavljanje posebno osjetljive situacije djeteta, naročito zbog mentalnog ili fizičkog invaliditeta ili situacije zavisnosti.

Izvori na engleskom jeziku: (1) United Nations Secretary-General’s Bulletin (2003). Special Measures for Protection from Sexual Exploitation and Sexual Abuse. 9 October 2003; (2) Council of Europe (2007). Convention on the Protection of Children against Sexual Exploitation and Sexual Abuse, CETS No 201, Article 18

Seksualnost je centralni aspekt ljudskog bića tokom života i obuhvata seks, rodne identitete i uloge, seksualnu orijentaciju, erotičnost, zadovoljstvo, intimnost i reprodukciju. Seksualnost se doživljava i izražava u mislima, fantazijama, željama, vjerovanjima, stavovima, vrijednostima, ponašanjima, praksama, ulogama i vezama. Iako seksualnost može obuhvatiti sve ove dimenzije, ne moraju se sve uvijek doživjeti ili izraziti. Na seksualnost utječe interakcija bioloških, psiholoških, socijalnih, ekonomskih, političkih, kulturnih, etičkih, pravnih, historijskih, vjerskih i duhovnih faktora.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Čaušević, J. i Gavrić, S. (2012) Pojmovnik lezbejske, gej, biseksualne i transrodne (LGBT) kulture. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija “Heinrich Böll”. https://ba.boell.org/sites/default/files/pojmovnik_lgbt_kulture.pdf. (2) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj.

Izvori na engleskom jeziku: World Health Organization – WHO. Defining Sexual Health – Working Definition. Dostupno na: http://www.who.int/reproductivehealth/topics/sexual_health/sh_definitions/en/

Opći cilj sektorskog pristupa je omogućavanje da se rodna dimenzija integriše u rad svih vladinih tijela i u sva područja politike. Ovaj cilj zahtijeva efikasnu posvećenost rodnoj ravnopravnosti od strane kreatora politika prilikom osmišljavanja sektorskih planova i programa, kao i izgradnju/jačanje tehničkih kompetencija svih koji su uključeni u provođenje ove strategije.

Izvori na engleskom jeziku: Definiciju formulisale EIGE stručnjakinje i stručnjaci

Sekundarna viktimizacija podrazumijeva viktimizaciju žrtve bilo kojeg čina nasilja i trgovine ljudima.

Da bi se ograničio ili izbjegao rizik od sekundarne viktimizacije, žrtvi se mora pružiti određeni broj usluga savjetovanja, podrške i pomoći, kao i opća proceduralna i uslužna prava, uključujući pravo na informacije, poštovanje dostojanstva žrtava tokom ispitivanja (uzdržavanje od radnji koje mogu dovesti do sekundarne viktimizacije žrtve tokom istrage), anonimnost određenih žrtava, suđenja iza zatvorenih vrata u određenim slučajevima, zaštita od počinioca tokom svjedočenja, službenici specijalizovani za pitanja žrtava itd.

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (2009). Member States’ legislation, national policies, practices and approaches concerning the victims of crime: Final study. Dostupno na:

http://ec.europa.eu/justice/news/consulting_public/0053/bg_study_on_victims_07_2009_final_en.pdf

Hitno, prelazno ili trajno skrovište/smještaj koji se nalazi na tajnoj lokaciji kao odgovor na kritične situacije, često povezane sa nasiljem u porodici.

Vidjeti također: sklonište za žene │ women’s shelter

Koncept i uslovi za osiguravanje odgovarajuće usluge u vezi sa trudnoćom, porođajem i postnatalnim periodom, uključujući planiranje porodice i hitnu akušersku njegu.

Izvori na engleskom jeziku: (1) United Nations. Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women, art. 12; (2) CEDAW Committee (1999). General Recommendation No 24 – Women and Health; (3) World Health Organization (WHO): http://whqlibdoc.who.int/hq/1994/WHO_FHE_MSM_94.11_Rev.1.pdf?ua=1

Svaka vaginalna, analna ili oralna penetracija u tijelo druge osobe učinjena bez pristanka, gdje je penetracija seksualne prirode, sa bilo kojim dijelom tijela ili predmetom, kao i svaki drugi seksualni čin učinjen bez pristanka i učinjen pod prisilom, upotrebom nasilja, prijetnjom, prisilom, lukavstvom, iznenađenjem ili na drugi način, bez obzira na odnos nasilnika i žrtve. Uslovljavanje partnera ili partnerke da se uključi u nesporazumne radnje seksualne prirode sa trećom osobom također se smatra silovanjem.

Pristanak se odnosi na dobrovoljni dogovor koji je rezultat slobodne volje osobe. Kada je žrtva dijete mlađe od starosne granice/broja godina koja je predviđena državnim zakonom kao granica za davanje pristanka, seksualni odnos sa njom je silovanje.

U međunarodnom pravnom poretku silovanje se smatra kršenjem ženskih ljudskih prava (Rezolucija 48/104 Generalne skupštine UN-a na osnovu Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija); kao oblik torture (praksa Evropskog suda za ljudska prava, na osnovu Evropske konvencije o ljudskim pravima); kao ratni zločin (Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda); i kao oblik rodno zasnovane diskriminacije nad ženama (Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije nad ženama, Opća preporuka CEDAW komiteta broj 19).

Vidjeti također: žrtva, preživjela/livictim; survivor

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Commission (2010). Feasibility report to assess the possibilities, opportunities and needs to standardise national legislation on violence against women, violence against children and sexual orientation violence; (2) European Parliament, Policy Department C: Citizens’ Rights and Constitutional Affairs (2013). Overview of the Worldwide Best Practices for Rape Prevention and for Assisting Women Victims of Rape; (3) Council of Europe (2011). Convention on Preventing and Combating Violence against Women and Domestic Violence and its Explanatory Memorandum. Council of Europe Treaty Series No 210

Silovanje na intimnom sastanku se odnosi na vaginalnu, analnu ili oralnu penetraciju seksualne prirode, dijelovima tijela ili predmetima, bez pristanka druge osobe, koju vrši osoba poznata žrtvi ili osoba sa kojom je izašla. Silovanje intimnom na sastanku uključuje i bilo koju drugu vrstu neželjenog seksualnog čina. Uključivanje u neželjeni seksualni odnos sa trećom osobom se također smatra silovanjem na intimnom sastanku. Ovakva vrsta silovanja se naziva silovanjem koje vrši žrtvi poznata osoba.

Pristanak, odnosno željeni odnos, odnosi se na dobrovoljno pristajanje koje je rezultat slobodne volje pojedinca/ke.

Vidjeti također: nasilje na ljubavnom sastanku; seksualno nasilje │ dating violence; sexual violence

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Oblici seksualnog nasilja, Autonomni ženski centar https://www.womenngo.org.rs/konsultacije-za-zene/o-nasilju-nad-zenama/11-konsultacije-za-zene/31-seksualno-nasilje

Izvori na engleskom jeziku: Based on the definition of rape in the Council of Europe Convention on Preventing and Combating Violence against Women and Domestic Violence and explanations provided in its Explanatory Memorandum. Council of Europe (2011). Treaty Series No 210

Silovanje u braku odnosi se na vaginalni, analni ili oralni prodor tijela druge osobe bez ikakvog pristanka, gdje je prodor seksualne prirode, bilo kojim dijelom tijela ili predmetom, kao i bilo koja druga djela seksualne prirode bez pristanka, od strane supružnika ili bivšeg supružnika ili bivšeg ili sadašnjeg partnera sa kojim je žrtva silovanja živjela ili živi u partnerstvu priznatom državnim zakonom. Uslovljavanje supružnika ili bivšeg supružnika ili bivšeg ili sadašnjeg partnera da se uključe u nesporazumne radnje seksualne prirode sa trećom osobom također se smatra silovanjem u braku.

Pristanak se odnosi na dobrovoljni sporazum kao rezultat slobodne volje osobe.

Prema Konvenciji Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, intimnost i povjerenje povezano sa vezom čine silovanje između takvih sadašnjih ili bivših intimnih partnera otežavajućom okolnošću koja se mora uzeti u obzir pri određivanju kazne.

Vidjeti također: žrtva; preživjela/li │ victim; survivor

Izvori na engleskom jeziku: Council of Europe (2011). Council of Europe Convention on Preventing and Combating Violence against Women and Domestic Violence and its Explanatory Memorandum. Council of Europe Treaty Series No 210.

Simboličko nasilje je vrsta nježnog, nevidljivog, sveprisutnog nasilja koje se vrši putem spoznaje i pogrešnog prepoznavanja, znanja i osjećanja, često uz nesvjestan pristanak ili saučesništvo osobe koja dominira. Ugrađeno je u same načine djelovanja i strukture spoznaje pojedinaca i daje legitimitet društvenom poretku koji karakteriše muška dominacija. Manifestacije simboličkog nasilja odaju priznanje strukturnom i direktnom nasilju.

Vidjeti također: direktno nasilje; indirektno nasilje; strukturno nasilje │ direct violence; indirect violence; structural violence

Izvori na engleskom jeziku: (1) Bourdieu, P. (2001). Masculine Domination, Cambridge, Polity; (2) Galtung, J. (1990), ‘Cultural Violence’, Journal of Peace Research, Vol. 27, No 3.

Od kasnih devedesetih godina dvadesetog vijeka termin „sječenje ženskih genitalija” je bio u širokoj upotrebi, i u istraživanjima i u pojedinim organizacijama. Sklonost ovom izrazu djelimično je posljedica nezadovoljstva negativnim asocijacijama koje se pridaju izrazu „sakaćenje” i nekih dokaza da je upotreba tog pojma otuđila grupe koje provode te postupke i možda čak spriječila proces društvene promjene kojim se ukida sakaćenje ženskih spolnih organa. UNICEF i UNFPA koriste izraz „sakaćenje/rezanje ženskih spolnih organa” kako bi se pridao značaj izrazu „sakaćenje” i naglasila težina tog postupka na nivou politike te istovremeno koristila terminologija koja je manje osuđujuća prema grupama koje provode takvu praksu.

Vidjeti također: sakaćenje ženskih spolnih organa/genitalijafemale genital mutilation

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung.

http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf; (2) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj.

Izvori na engleskom jeziku: World Health Organization – WHO (2008). Eliminating Female Genital Mutilation: An Interagency Statement – UNAIDS, UNDP, UNECA, UNESCO, UNFPA, UNHCHR, UNHCR, UNICEF, UNIFEM, WHO.

Sklonište za žene specijalizovana je služba koja pruža siguran smještaj i podršku ženama koje su žrtve nasilja i njihovoj djeci. Ženska skloništa ili utočišta su, zajedno sa državnim SOS telefonima, jedne od najvažnijih specijalizovanih službi i usluga za podršku ženama žrtvama nasilja i njihovoj djeci. Ne pružaju samo siguran i hitan smještaj gdje žene i njihova djeca mogu potražiti utočište od nasilja, već i dugoročnu podršku kako bi žrtvama omogućili da osnažene započnu novi život u kojem nema nasilja.

Broj mjesta u sigurnim ženskim kućama uglavnom se definiše kao broj kreveta, iako se u nekim zemljama računa ukupan broj kreveta za žene i djecu, a u nekim samo prostor za žene. Na osnovu Polaznog izvještaja Istanbulske konvencije, preporučen broj je jedna sigurna kuća na 10.000 stanovnika.

Vidjeti također: žrtva; preživjela/li │ victim; survivor

Izvori na engleskom jeziku: WAVE/Austrian Women’s Shelter Network (2014). The WAVE Report 2014: Specialized Women’s Support Services and New Tools for Combating Gender-based Violence in Europe. Dostupno na: http://www.wave-network.org/content/wave-report-2014

Oni koji su nezaposleni, ali koji ne ispunjavaju zahtjeve državnih sistema registracije nezaposlenih (zahtjevi koji posebno mogu isključiti žene).

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men.

Spol se odnosi na biološke i fiziološke karakteristike koje osobu definišu kao osobu ženskog ili muškog spola. Ovi skupovi bioloških karakteristika se međusobno ne isključuju, jer postoje pojedinci koji posjeduju i jedno i drugo, ali se prema ovim karakteristikama pretežno razlikuju ljudi kao žene ili muškarci.

Izvori na engleskom jeziku: World Health Organisation – WHO. Working Definitions. Dostupno na: http://www.who.int/reproductivehealth/topics/gender_rights/sexual_health/en/

Spolna pristrasnost u prikupljanju podataka odnosi se na nedovoljno prijavljivanje ili pogrešno prijavljivanje demografskih, socijalnih ili ekonomskih karakteristika povezanih sa jednim od spolova. Neki primjeri spolne pristrasnosti u prikupljenim podacima su: nedovoljno izvještavanje o ekonomskim aktivnostima žena; nedovoljno brojanje djevojaka, njihovih rođenja ili smrti; ili nedovoljno prijavljivanje nasilja nad ženama.

Izvori na engleskom jeziku: United Nations Statistics Division – UNSD. Glossary on Gender Statistics – Global Gender Statistics Programme. Dostupno na: http://unstats.un.org/unsd/genderstatmanual/Glossary.ashx

Vidjeti također: rodni stereotipi; rodne stereotipizacije │ gender stereotypes; gender stereotyping

Proširujući metaforu staklenog plafona, „staklena litica” opisuje fenomen kojim se pojedinci koji pripadaju određenim grupama češće nalaze na rukovodećim mjestima koja su povezana sa većim rizikom od neuspjeha i kritika.

Prema istraživanju Univerziteta u Ekseteru, žene i manjinske grupe će, naprimjer, vjerovatnije biti imenovane za izvršne direktorice kompanije koja propada, a ne uspješne kompanije, što čini njihov položaj rizičnim i teškim.

Vidjeti također: stakleni plafon │ glass ceiling

Izvori na engleskom jeziku: University of Exeter Psychology Department. Dostupno na: http://psychology.exeter.ac.uk/research/glasscliff/

Stakleni plafon se odnosi na vještačke prepreke i nevidljive barijere koje ženama onemogućavaju pristup najvišim upravljačkim položajima u organizaciji, bilo u javnom ili u privatnom i u bilo kojem drugom domenu.

Termin „staklo” se koristi jer su ove prepreke očigledno nevidljive i obično su povezane sa održavanjem postojećeg stanja u organizacijama, za razliku od transparentnih i jednakih mogućnosti napredovanja u karijeri za žene i muškarce u organizacijama.

Vidjeti također: ljepljivi pod │ sticky floor

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Milinović, Jelena (2017). Liderke izbliza. Prilog proučavanju liderstva žena u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar. (2) Spahić Šiljak. Zilka, ur. (2019). Bosanski labirint:  kultura, rod i liderstvo. Sarajevo: Buybook.

Izvori na engleskom jeziku: Boundless (2015). Women as a Minority. Boundless Sociology. Dostupno na: https://www.boundless.com/sociology/textbooks/boundless-sociology-textbook/gender-stratification-and-inequality-11/women-as-a-minority-88/women-as-a-minority-507-10466/

Staranje se može, veoma široko, definisati kao briga/njega i zadovoljavanje fizičkih, psiholoških, emotivnih i razvojnih potreba jedne ili više osoba.

Primaoci njege se generalno definišu kao bebe, djeca školskog uzrasta, bolesne osobe, osobe sa invaliditetom i stariji.

Pružatelji usluga mogu biti javne i privatne zdravstvene ustanove, socijalni radnici i radnice u javnom sektoru, privatne i javne agencije, preduzeća i radnici/e, volonterske organizacije, vjerske organizacije i mreže, rođaci i prijatelji. Različita pravila i modaliteti mogu se primijeniti na svaku od ovih kategorija.

Izvori na engleskom jeziku: International Labour Organization – ILO (2007). ABC of Women Workers’ Rights and Gender Equality. Dostupno na: http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/—dgreports/—gender/documents/publication/wcms_087314.pdf

Starije radnice su izložene povećanom riziku da postanu ranjive na višestruku diskriminaciju na osnovu spola i roda, starosti i drugih karakteristika kao što je etnička pripadnost. Kako žene stare, starosna diskriminacija postaje sve oštrija, a višestruka diskriminacija strukturno sužava mogućnost njihovog izbora za posao ili radne aranžmane (npr. prelazak na honorarni ili neformalni rad ili samozapošljavanje). Te okolnosti povlače za sobom lošije uslove rada i neadekvatne naknade, čineći penziju nesigurnom ili neodrživim izborom.

Izvori na engleskom jeziku: International Labour Organization – ILO (2007). ABC of Women Workers’ Rights and Gender Equality. Dostupno na: http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/—dgreports/—gender/documents/publication/wcms_087314.pdf

Statistički podaci razvrstani prema spolu su podaci koji se prikupljaju i tabelarno prikazuju odvojeno za žene i muškarce. Omogućavaju mjerenje razlika između žena i muškaraca u pogledu različitih socijalnih i ekonomskih dimenzija i jedan su od zahtjeva za dobijanje rodne statistike. Posjedovanje podataka razvrstanih prema spolu ne garantuje, naprimjer, da su koncepti, definicije i metode korištene u prikupljanju podataka osmišljene da odražavaju rodne uloge, odnose i nejednakosti u društvu; stoga prikupljanje podataka razvrstanih po spolu predstavlja samo jednu od karakteristika rodne statistike.

Vidjeti također: rodna statistika; rodna pristrasnost u analizi statističkih podataka │ gender statistics; statistical gender bias

Izvori na engleskom jeziku: United Nations Statistics Division – UNSD. Glossary on Gender Statistics – Global Gender Statistics Programme. Dostupno na:

http://unstats.un.org/unsd/genderstatmanual/Glossary.ashx

Stečena prava, naročito vezana za socijalnu zaštitu ili prebivalište, jesu prava koja pripadaju pojedincu/pojedinki, ali proizlaze i zavise od njenih ili njegovih odnosa sa nekom drugom osobom, najčešće roditeljstvo, brak ili kohabitacija.

Stečena prava mogu biti sporno pitanje u slučajevima rastanka ili razvoda i u te svrhe su neke zemlje uvele podjelu prava na penziju. Naslijeđena penzija je također značajan izvor prihoda za žene, koje imaju duže očekivano trajanje života od muškaraca i koje napuštaju posao zbog neplaćenog rada u domaćinstvu i stoga ne mogu da ostvare pravo na penziju.

Vidjeti također: individualna prava individual rights

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men; (2) European Commission (2010). Direct and Indirect Gender Discrimination in Old-Age Pensions in 33 European Countries. European Network of Legal Experts in the Field of Gender Equality.

Vidjeti također: rodni stereotipi; rodne stereotipizacije │ gender stereotypes; gender stereotyping

Stereotipizacije u sudstvu je praksa sudija i sutkinja da pojedincu pripisuju određene osobine, karakteristike ili uloge isključivo na osnovu njegovog članstva u određenoj društvenoj grupi. Također se odnosi na praksu sudija i sutkinja da održavaju štetne stereotipe zbog nesposobnosti da ospore stereotipe.

Vidjeti također: rodne stereotipizacije; štetni stereotipi │ gender stereotyping; harmful stereotypes

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Halilović, Majda i ostali (2017). Rodne predrasude u primjeni prava: bosanskohercegovački i međunarodni pravni okviri i praksa. Sarajevo: Atlantska inicijativa. (2) Halilović, M., Huhtanen, H. (2014). Rod i pravosuđe: Odabrani rezultati i preporuke o implikacijama roda u pravosuđu Bosne i Hercegovine. Sarajevo: DCAF i Atlantska inicijativa. https://www.dcaf.ch/sites/default/files/publications/documents/Implikacije_roda_u_pravosudju.pdf.

Izvori na engleskom jeziku: Cusack, S. (2014). Eliminating Judicial Stereotyping − Equal Access for Justice to Women in Gender-Based Violence Cases. Final paper submitted to the United Nations Office of the High Commissioner for Human Rights

Žene identifikuju strateške rodne interese kao rezultat svog podređenog socijalnog statusa i imaju tendenciju da osporavaju rodne podjele rada, moći i kontrole i tradicionalno definisane norme i uloge. Strateški rodni interesi se razlikuju u zavisnosti od određenog konteksta i mogu uključivati pitanja kao što su zakonska prava, nasilje u porodici, jednake plaće i kontrola žena nad svojim tijelima.

Izvori na engleskom jeziku: Asian Development Bank. Glossary ‘Gender’. Gender and Water Network (GWANET). Dostupno na: http://www.gender.cawater-info.net/knowledge_base/glossary/s_e.htm

Strukturna nejednakost žena i muškaraca odnosi se na ugrađivanje rodnih nejednakosti u društvene strukture, zasnovane na institucionalizovanim koncepcijama rodnih razlika. Koncepcije muškosti i ženstvenosti, ideje koje se tiču očekivanja žena i muškaraca, internalizovane procjene ženskih i muških postupaka, propisana pravila o pravilnom ponašanju žena i muškaraca, između ostalog, obuhvataju organizaciju i postojanje rodne nejednakosti u društvenim strukturama. Socijalna i kulturna sredina, kao i institucije koje ih strukturišu, kao i pojedinci koji djeluju u okviru i izvan njih, bave se proizvodnjom i reprodukcijom rodnih normi, stavova i stereotipa. Vjerovanja koja simbolizuju, opravdavaju, pozivaju se, vode, podstiču ili pomažu u održavanju rodne ravnopravnosti i sama su proizvod rodne nejednakosti.

Izvori na engleskom jeziku: United Nations (1979). Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women and Concluding Observations issued by the CEDAW Committee. Dostupno na:

http://www.ohchr.org/Documents/ProfessionalInterest/cedaw.pdf

Strukturno nasilje je nasilje bez jasnog aktera, a koje je ugrađeno i svojstveno strukturi društva. Njegova opća formula je snaga i nejednakost. Strukturno nasilje je često usmjereno na žene, a održava se kroz rodnu socijalizaciju, rodne stereotipe i stalnu prijetnju nasiljem, koje sve podmuklo identifikuju žene kao inferiorne, utječući na njihove postupke na svim nivoima.

Strukturno nasilje se shvata kao društvena eksploatacija i nejednaka moć (i posljedično, nejednake životne šanse), koje postaju dio društvenog poretka. Što se tiče nasilja nad ženama, strukturna nejednakost i neravnoteža moći stvaraju uslove za socijalnu podređenost žena.

Izvori na engleskom jeziku: Definiciju formulisale EIGE stručnjakinje i stručnjaci

Proces tržišno orijentisane ekonomske reforme usmjerene na obnavljanje održivog platnog bilansa, smanjenje inflacije i stvaranje uslova za održivi rast dohotka po stanovniku. Programi strukturnog prilagođavanja obično se preduzimaju kao odgovor na krizu platnog bilansa u zemljama u razvoju. Procjena rodnog utjecaja u kreiranju i primjeni programa strukturnog prilagođavanja omogućava identifikovanje rodnih dimenzija koje utječu na proces primjene ili rodnih razlika u teretu prilagođavanja. Nekoliko razvojnih agencija u industrijalizovanim zemljama koristilo je ovaj alat za pregled njihove pomoći programima prilagođavanja.

Izvori na engleskom jeziku: Alexander, P., and Baden, S. (2000). Glossary on Macroeconomics from a Gender Perspective. Bridge Institute of Development Studies. Dostupno na:

http://www.iiav.nl/epublications/2000/glossary_on_macroeconomics.pdf

Vidjeti također: jednakost u ishodima; suštinska rodna ravnopravnostequality of outcome; substantive gender equality

Koncept suštinske rodne ravnopravnosti kombinuje formalnu rodnu ravnopravnost sa jednakošću ishoda, što znači da se jednakost u zakonu, jednake mogućnosti i ravnopravan tretman žena i muškaraca dopunjuju jednakošću u utjecaju, ishodu ili rezultatu. Suštinska rodna ravnopravnost zahtijeva da se jednakost tumači u skladu sa širokim kontekstom ili realnošću ženskih nedostataka i utjecajem ovih okolnosti u smislu uklanjanja nedostataka u ishodu ili rezultatu. To je kanal kojim žene mogu da ostvaruju i u potpunosti uživaju sva ljudska prava i slobode ravnopravno sa muškarcima.

Koncept suštinske jednakosti ima posebnu važnost u suočavanju sa nepovoljnim položajem na osnovu roda i spola. Ispitivanje rodno neutralnih formalnih zakona, politika i programa koji tretiraju žene i muškarce je neophodno kako bi se procijenilo da li će oni ubrzati postizanje rodne ravnopravnosti u praksi i eliminisati diskriminaciju žena.

Vidjeti također: formalna rodna ravnopravnost; ravnopravnost u ishodima │ formal gender equality; equality of outcome

Izvori na engleskom jeziku: CEDAW Committee. General Recommendations and the committee’s Concluding Observations. Dostupno na:

http://www.ohchr.org/Documents/ProfessionalInterest/cedaw.pdf

Rodna svijest je sposobnost da se društvo posmatra iz perspektive rodnih uloga i da se razumije kako one utječu na potrebe žena u poređenju sa potrebama muškaraca.

Vidjeti također: rodna osjetljivost gender sensitivity

Izvori na engleskom jeziku: United Nations Fund for Women – Unifem (n.d.), Engendering Economic Governance. Dostupno na: http://www1.aucegypt.edu/src/engendering/definitions.html

Š

Kada se koriste u kontekstu rodne ravnopravnosti, štetne prakse prema ženama i djevojkama zasnivaju se na diskriminaciji na osnovu spola, roda ili drugih osnova i često se pravdaju pozivanjem na sociokulturne i vjerske običaje i vrijednosti kao i zablude povezane sa nekim ugroženim grupama žena i djevojaka. Ističu rodnu dimenziju nasilja i ukazuju na to da stavovi i stereotipi zasnovani na spolu i rodu, neravnoteže moći, nejednakosti i diskriminacija perpetuiraju sve raširenije postojanje takvih praksi, koje su same po sebi oblik rodno zasnovanog nasilja ili uključuju nasilje ili prisilu. Također se često koriste za opravdanje rodno zasnovanog nasilja kao oblika „zaštite” ili kontrole žena i djece.

Pored praksi povezanih sa tradicijom, u takozvanom zapadnom svijetu pojavljuju se i štetne prakse povezane sa društveno definisanim pojmovima ljepote. Mnoge žene i djeca u društvima širom svijeta sve češće se podvrgavaju medicinskom liječenju i/ili plastičnoj hirurgiji, često u značajnom riziku po svoje fizičko zdravlje, kako bi se pridržavali takvih socijalnih normi o fizičkom izgledu. Mnoge žene i djevojke su također pod pritiskom kulturne opsjednutosti mršavošću kao kulturnim i seksualnim idealom, te izuzetno ograničavaju unos hrane čime dovode u opasnost svoje zdravlje. To je rezultiralo epidemijom poremećaja ishrane i zdravlja.

Izvori na engleskom jeziku: CEDAW and CRC Committees (2014). Joint General Recommendation/General Comment No 31 of the Committee on the Elimination of Discrimination against Women and No 18 of the Committee on the Rights of the Child on harmful practices. Dostupno na: http://www.ohchr.org/EN/HRBodies/CEDAW/Pages/Recommendations.aspx

U odnosu na rodnu ravnopravnost i žene, štetni stereotip je rodni stereotip koji ograničava sticanje ličnih sposobnosti žena, ostvarivanje njihove profesionalne karijere i donošenje izbora o njihovim životima i životnim planovima. Štetni stereotipi mogu biti i neprijateljski i negativni (npr. žene su iracionalne) ili naizgled benigni (npr. žene njeguju druge osobe).

Izvori na engleskom jeziku: Cusack, S. 2013. Gender Stereotyping as a Human Rights Violation: Research Report. Prepared for the UN Office of the High Commissioner for Human Rights. Dostupno na: http://www.ohchr.org/Documents/Issues/Women/WRGS/StudyGenderStereotyping.doc

T

Kada osoba podnese tužbu za diskriminaciju, u principu je na njoj da dokaže da je bila izložena diskriminaciji (teret dokazivanja). U oblasti jednakog tretmana žena i muškaraca, direktiva Vijeća Evrope (Council Directive 97/80/EC) od 15. decembra 1997, bazirana na slučaju pred Evropskim sudom pravde, izmijenila je teret dokazivanja između stranaka u sporu (oštećenih i optuženih) i to tako da u slučaju kada je propušteno da se primijeni princip jednakog tretmana i u slučajevima diskriminacije, na optuženom je da dokaže da nije bilo narušavanja principa jednakih šansi (presuda od 17. oktobra, 1989. u slučaju C 109/88, Danfoss (ECR, p. I-3199, paragraf 16); Direktiva Vijeća Evrope 97/80/EC od 15. decembra 1997. o teretu dokazivanja u slučajevima diskriminacije bazirane na spolu).

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Petrušić, Nevena & Beker Kosana. (2012). Praktikum za zaštitu od diskriminacije. Beograd: Partneri za demokratske promene Srbija, Centar za alternativno rešavanje sukoba

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men.

Institucije zadužene za promociju, analizu, nadgledanje i podržavanje jednakog tretmana u državnom kontekstu. Ova tijela mogu biti dio agencija sa odgovornošću na državnom nivou za odbranu ljudskih prava ili zaštitu pojedinačnih prava. Tijela za ravnopravnost su nadležna za: (a) pružanje nezavisne pomoći žrtvama diskriminacije u provođenju njihovih pritužbi na diskriminaciju, (b) provođenje nezavisnih istraživanja koja se tiču diskriminacije i objavljivanje nezavisnih izvještaja, i (c) davanje preporuka o bilo kojem pitanju vezano za takvu diskriminaciju. Oni mogu imati relativno specifičan mandat vezan za diskriminaciju na osnovu roda i spola, ili širi mandat za suzbijanje diskriminacije po različitim osnovama, uključujući starost, invaliditet, rod i spol, rasu ili etničko porijeklo, religiju ili uvjerenje, seksualnu orijentaciju ili rodni identitet.

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Commission (2014). EU Gender Equality Law: Update 2013. European Network of Legal Experts in the Field of Gender Equality; (2) European Institute for Gender Equality – EIGE (2014). Effectiveness of Institutional Mechanisms for the Advancement of Gender Equality: Review of the Implementation of the Beijing Platform for Action in the EU Member States

Tijela za rodnu ravnopravnost su državna nezavisna tijela za promociju jednakog tretmana žena i muškaraca i odgovorna su za pružanje nezavisne pomoći žrtvama navodne diskriminacije na osnovu spola i roda, provođenje nezavisnih istraživanja u vezi sa diskriminacijom, objavljivanje nezavisnih izvještaja i davanje preporuka vezano za bilo koje pitanje koje se odnosi na takvu diskriminaciju. Njihov mandat može uključivati i druge funkcije, poput podizanja svijesti, obuke i aktivnosti na izgradnji kapaciteta.

„Tijela za rodnu ravnopravnost” ponekad se koristi kao generički termin za sveobuhvatne institucionalne mehanizme za rodnu ravnopravnost koji mogu da uključuju takva tijela za rodnu ravnopravnost kao dio njihove strukture.

Vidjeti također: institucionalni mehanizmi za rodnu ravnopravnost │ institutional mechanisms for gender equality

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Pajvančić, M. (2008). Pravni okvir ravnopravnosti polova. Novi Sad: Zavod za ravnopravnost polova. (2) Pajvančić, M., i Petrušić, N. (2014). Značaj institucionalnih mehanizama za ostvarivanje rodne ravnopravnosti. Zbornik radova Pravnog fakulteta, Niš, 67, 25–44. (3) Kadribašić, Adnan. 2019. Institucionalni mehanizmi i javne politike za rodnu ravnopravnost. U: Rodna ravnopravnost: Teorija, pravo, politike. Uvod u rodne studije za studentice i studente društvenih nauka u BiH. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar Univerzitet u Sarajevu – Pravni fakultet. Str. 137-154.

Izvori na engleskom jeziku: Based on Council Directive 2004/113/EC implementing the principle of equal treatment between men and women in the access to and supply of goods and services and information. Dostupno na: http://ec.europa.eu/justice/gender-equality/rights/goods-services/index_en.htm

Vidjeti također: žensko tijelowoman’s body

Politika ili praksa koja je uglavnom simbolična i uključuje pokušaj ispunjavanja obaveza u vezi sa utvrđenim ciljevima, kao što su dobrovoljne ili propisane rodne kvote, uz ograničene napore ili postupke, posebno prema manjinskim grupama i ženama, na načine koji neće promijeniti dominirajuću moć muškaraca i/ili organizacione dogovore. Praksa se, također, često primjećuje kod nominovanja kandidatkinja i kandidata za izbore.

Izvori na engleskom jeziku: Review of articles on the introduction of gender quotas to increase women’s participation in elected assemblies in the so-called Western Balkan countries.

U kontekstu rodne ravnopravnosti, tradicionalna štetna praksa je termin koji se uglavnom koristi za opisivanje praksi štetnih za žene i djevojke koje su zasnovane na diskriminaciji i povezane sa „tradicijom”. Međutim, termin se ne preporučuje, jer sugeriše da takve prakse potiču i opstaju gotovo isključivo izvan zapadnih kulturnih tradicija. Također može sugerisati da se u zapadnim društvima ne praktikuju postupci štetni za djevojke i žene, ili čak da međunarodna tijela za sporazume o ljudskim pravima zanemaruju njihovo postojanje u zapadnim društvima. Stoga je „štetna praksa” poželjniji termin.

Vidjeti također: štetne prakse │ harmful practices

Izvori na engleskom jeziku: (1) Unpublished work of the joint working group of the Committee on the Elimination of Discrimination against Women (CEDAW) and Committee on the Rights of the Child (CRC) entrusted to draft the Joint General Recommendation/General Comment on harmful practices; (2) CEDAW and CRC Committees (2014). Joint General Recommendation/General Comment No 31 of the Committee on the Elimination of Discrimination against Women and No 18 of the Committee on the Rights of the Child on harmful practices.

Ovaj pojam se odnosi na osobu koja preferira drugi spol od spola pripisanog pri rođenju i osjeća potrebu da se podvrgne fizičkim promjenama na tijelu kako bi izrazila taj osjećaj, poput hormonskog liječenja i/ili operacije.

Izvori na engleskom jeziku: European Union Agency for Fundamental Rights − FRA (2009). Homophobia and Discrimination on Grounds of Sexual Orientation and Gender Identity in the EU Member States: Part II – The Social Situation. Dostupno na:

http://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/397-FRA_hdgso_report_part2_en.pdf

Vidjeti također: transeksualna osoba │ transsexual

Transfobija se može opisati kao iracionalan strah od neusaglašenosti spolova ili rodne transgresije, poput straha ili odbojnosti prema muškarastim ženama, ženskastim muškarcima, kros dreserima, transrodnim osobama, transeksualnim osobama i drugim koji se ne uklapaju u postojeći stereotip o spolu koji su dobili rođenjem.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku:

Izvori na engleskom jeziku: European Union Agency for Fundamental Rights − FRA (2009). Homophobia and Discrimination on Grounds of Sexual Orientation and Gender Identity in the EU Member States: Part II – The Social Situation. Dostupno na:

http://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/397-FRA_hdgso_report_part2_en.pdf

Transrodne osobe uključuju one koji imaju rodni identitet koji se razlikuje od spola dodijeljenog pri rođenju i one koji žele da svoj rodni identitet prikažu na drugačiji način od spola dodijeljenog pri rođenju. Obuhvata one ljude koji osjećaju da moraju, ili više vole, ili se odluče da se predstave drugačije od očekivanja rodne uloge koja im je dodijeljena pri rođenju, bilo odjećom, modnim dodacima, kozmetikom ili tjelesnim promjenama. Uključuje, između ostalog, transrodne osobe koje su između muškaraca i žena, transeksualne osobe, transvestite i kros dresere/ke (osobe koje vole da oblače odjeću suprotnog spola).

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Labris, LGBTQA terminologija http://labris.org.rs/sr/lgbtiqa-terminologija

Izvori na engleskom jeziku: European Union Agency for Fundamental Rights − FRA (2009). Homophobia and Discrimination on Grounds of Sexual Orientation and Gender Identity in the EU Member States: Part II – The Social Situation. Dostupno na:

http://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/397-FRA_hdgso_report_part2_en.pdf

U okviru queer teorije i građanskih pokreta – usredsređenih na alternativni spol ili transrodni/transeksualni identitet, tradicionalne prakse i znanje o „trećem” rodu – pokrenuta je nova administrativna i statistička kategorija, izvan binarne opozicije žena/muškarac (ili ženski/muški spol). Uvedena je na Novom Zelandu i u Njemačkoj (kao „neodređeni/nespecifikovani” spol), a u Indiji, Bangladešu i Pakistanu bilo kao spolna kategorija „drugi”, bilo kao „treći rod”.

Vidjeti također: „drugi rod” │ the „other gender”

Izvori na engleskom jeziku: (1) Bochenek, M., and Knight, K. (2002), ‘Establishing a third gender category in Nepal: Process and prognosis’, Emory International Law Review, Vol. 26, No. 1; (2) ‘third gender’ entry on Wikipedia [accessed Spring 2016]: http://en.wikipedia.org/wiki/Third_gender

Trgovina ljudima je ozbiljno krivično djelo i grubo kršenje ljudskih prava. Trgovina ljudima se definiše kao vrbovanje, prevoz, prenos, smještanje ili prijem osoba putem prijetnje ili upotrebe sile ili drugih oblika prisile, otmice, prevare, obmane, zloupotrebe moći ili položaja ranjivog, ili davanjem ili primanjem uplata ili povlastica, postizanjem dogovora sa osobom koja ima kontrolu nad drugom osobom u svrhu eksploatacije (u svakom slučaju uključuje prostituciju ili druge oblike seksualnog iskorištavanja, prisilnog rada ili usluga, ropstva ili prakse slične ropstvu, služinstvo ili uklanjanje organa).

Trgovina ljudima odvija se u više okruženja i obično uključuje mnogo različitih aktera, uključujući porodice, lokalne trgovce, međunarodne kriminalne mreže i imigracione vlasti. Održava se između i unutar zemalja.

Izvori na engleskom jeziku: (1) United Nations (2000). Protocol to Prevent, Suppress and Punish Trafficking in Persons, Especially Women and Children (Palermo Protocol), supplementing the United Nations Convention against Transnational Organized Crime; (2) Council of Europe (2005). Council of Europe Convention on Actions against Trafficking in Human Beings

Trgovina ljudima, uglavnom ženama i djecom, u svrhu seksualnog iskorištavanja.

Vidjeti također: trgovina ljudima │ trafficking in human beings

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men.

Trgovina ženama i djevojkama je oblik trgovine koji cilja žene i djevojke – posebno, ali ne ograničavajući se na one u najnepovoljnijem položaju. Ženama i djevojkama obično se trguje u svrhu seksualne i ekonomske eksploatacije, posebno prostitucije i pornografije, prisilnog rada, uključujući i rad u komercijalnoj poljoprivredi i obavljanje kućnih poslova, ugovorene brakove ili kako bi bile „prodane” kao mlade, obučavane za učešće u neprijatnim situacijama i u slične svrhe kao što su seksualne usluge, nelegalni prenos i pratnja u opasnim situacijama.

 

Iskustvo žena i djevojka vezano za trgovinu ljudima različito je od iskustva muškaraca i dječaka. Žene i djevojke trpe nesrazmjerno teže posljedice, dok muškarci koji su žrtve trgovine ljudima uglavnom teško pristupaju postojećim programima za pomoć žrtvama. To zahtijeva uključivanje principa rodne ravnopravnosti u formulisanje i provođenje zakona i programa koji imaju za cilj sprečavanje trgovine ljudima.

Vidjeti također: žrtva; preživjela/li │ victim; survivor

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Strategija prevencije i suzbijanja trgovine ljudima, posebno ženama i decom i zaštite žrtava, 2017 – 2020. http://www.mup.rs/wps/wcm/connect/53ad7447-6ae1-455a-ae74-7ca11d208c24/Strategija+i+A.P.-Trgovina+ljudima+2017_LAT.pdf?MOD=AJPERES&CVID=lTGZeO.

Izvori na engleskom jeziku: United Nations Special Rapporteur on Trafficking in Persons, Especially Women and Children (2013). 2013 Report: Integration of a human rights-based approach in measures to discourage the demand that fosters all forms of exploitation of persons, especially women and children, and which leads to human trafficking.

Vidjeti također: trostruka uloga žena │ women’s triple role

Trostruka uloga žena odnosi se na njenu ulogu u reprodukciji, proizvodnji i upravljanju zajednicom. Način na koji se vrednuju ovi oblici utječe na način na koji žene i muškarci postavljaju prioritete u planiranju programa ili projekata. Uzimanje ili neuzimanje u obzir ovih oblika može povećati ili ograničiti šanse žena da iskoriste mogućnosti za razvoj.

U većini društava žene sa niskim primanjima preuzimaju sve tri uloge, dok muškarci prije svega preduzimaju produktivne i političke aktivnosti u zajednici, koje obično donose veću plaću, status ili moć.

Reproduktivna uloga žena uključuje brigu i održavanje trenutne i buduće radne snage porodice (trudnoća i kućni poslovi). Uloga žena u proizvodnji odnosi se na posao koji žene i muškarci obavljaju za gotovinu ili u naturi (tržišna proizvodnja, neformalna proizvodnja, domaća proizvodnja, proizvodnja radi izdržavanja). Uloga žena u upravljanju zajednicom uključuje rad koji se uglavnom odnosi na njegu i neplaćeni rad, kao i na osiguravanje kolektivnih resursa kao što su voda, zdravstvena zaštita itd.

Izvori na engleskom jeziku: EU Gender Advisory Services (FWC of the EC with Particip GmbH) (2009 and 2010). Gender Terms Glossary.

Vidjeti također: trostruka uloga žena │ women’s triple role

Vidjeti također: trostruka uloga žena │ women’s triple role

Vidjeti također: trostruka uloga žena │ women’s triple role

Vidjeti također: trostruka uloga žena │ women’s triple role

Trudnoća se odnosi na devet mjeseci tokom kojih žena u svom tijelu nosi embrion i fetus u razvoju. Tokom trudnoće, i žena i dijete u razvoju mogu se suočiti sa različitim zdravstvenim rizicima. Poremećaji i komplikacije povezane sa trudnoćom, koji mogu dovesti do nesposobnosti za rad, sastavni su dio rizika svojstvenih trudnoći, te je stoga nepovoljniji tretman po tom osnovu, a možda čak i otkaz, direktna diskriminacija žena.

Iako se u prošlosti na takva prava gledalo kao na izuzetak od principa ravnopravnog tretmana, danas se ona više smatraju sredstvom za osiguranje primjene principa ravnopravnog tretmana žena i muškaraca, kako u pogledu pristupa zapošljavanju, tako i uslova rada. U stvari, ona imaju za cilj da prilagode glavnu biološku razliku između žena i muškaraca.

Izvori na engleskom jeziku: (1) World Health Organization definition of pregnancy; (2) European Commission (2009). EU Rules on Gender Equality: How are they transposed into national law?

U

Ubistvo ženskog djeteta je namjerno ubijanje djevojčica koje vrše roditelji ili zajednica zbog izražene sklonosti prema dječacima, a ne djevojčicama.

Ovakva veća sklonost prema sinovima često rezultira zanemarivanjem temeljnih prava djevojčica, uključujući njihovo zdravlje, ishranu i obrazovanje, a kao najekstremniji oblik može dovesti do ubistva djevojčice koje se može dogoditi namjerno ili kroz neki od oblika zanemarivanja, kao što je izgladnjivanje.

Izvori na engleskom jeziku: Based on United Nations (2013). Ending Violence against Women and Girls: Programming Essentials. Dostupno na:

http://www.endvawnow.org/en/modules/view/14-programming-essentials-monitoring-evaluation.html#16.

Vidjeti također: uključivanje rodne perspektive, urodnjavanje │ gender mainstreaming

Vidjeti također: uključivanje rodne perspektive, urodnjavanje │ gender mainstreaming

Vidjeti također: uključivanje rodne perspektive, urodnjavanje │ gender mainstreaming

Vidjeti također: uključivanje rodne perspektive, urodnjavanje │ gender mainstreaming

Uključivanje rodne perspektive u državnu statistiku znači da se rodna pitanja i rodno zasnovane pristrasnosti sistematski uzimaju u obzir u izradi svih zvaničnih statistika i u svim fazama izrade podataka. U ovom procesu se prikupljaju, pribavljaju i analiziraju svi podaci, kako o pojedincima tako i oni koji nisu direktno povezani sa pojedincima, uzimajući u obzir da faktori zasnovani na spolu različito utječu na žene i muškarce.

Vidjeti također: rodna statistika │ gender statistics

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung. http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf;

Izvori na engleskom jeziku: United Nations Statistics Division – UNSD. Global Gender Statistics Programme. Dostupno na: http://unstats.un.org/unsd/genderstatmanual/Glossary.ashx

Sistematsko razmatranje razlika između uslova, situacija i potreba žena i muškaraca u svim politikama i akcijama.

Uključivanje roda je (re)organizacija, unapređenje, razvoj i evaluacija političkih procesa, tako da akteri koji su obično uključeni u kreiranje politika uključuju perspektivu rodne ravnopravnosti u sve politike na svim nivoima i u svim fazama.

Uključivanje rodne perspektive je postupak procjene implikacija bilo koje planirane akcije na žene i muškarce, uključujući zakonodavstvo, politike ili programe, u svim oblastima i na svim nivoima. To je način da brige i iskustva žena i muškaraca postanu integralna dimenzija kreiranja, provođenja, praćenja i evaluacije politika i programa u svim političkim, ekonomskim i društvenim sferama tako da žene i muškarci imaju jednaku korist, a nejednakost nije prisutna. Krajnji cilj je postizanje rodne ravnopravnosti.

Rodno uključivanje je komplementarna strategija, a ne zamjena za politike i programe usmjerene na žene, zakonodavstvo o rodnoj ravnopravnosti, institucionalne mehanizme za rodnu ravnopravnost i specifične intervencije čiji je cilj da se smanji rodna razlika.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung. http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf; (2) Antonijević, Z. (2018). Urodnjavanje javnih politika u Srbiji 2000‒2014: Politike podrške porodici u kontekstu evropskih integracija (Doktorska disertacija). Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu, Centar za rodne studije]. https://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/Disertacija153199021404623.pdf?controlNumber=(BISIS)107620&fileName=153199021404623.pdf&id=11736&licenseAccepted=true. (3) Antonijević, Z. (2019). Gender mainstreaming: Urodnjavanje. U Rodna ravnopravnost (str. 275–284). Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar. (4) Antonijević, Z. (2018). Proizvodnja znanja i javne politike u Srbiji: Za i protiv urodnjavanja. Sociologija, 60(1), 299–312.

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Commission. Communication ‘Incorporating equal opportunities for women and men into all Community policies and activities’ (COM(96)67final); (2) Council of Europe (1998). Gender Mainstreaming: Conceptual Framework, Methodology and Presentation of Good Practices. Final Report of Activities of the Group of Specialists on Mainstreaming (EG-S-MS). Dostupno na: http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/equality/03themes/gender-mainstreaming/EG_S_MS_98_2_rev_en.pdf; (3) United Nations Statistics Division – UNSD. Global Gender Statistics Programme. Dostupno na: http://unstats.un.org/unsd/genderstatmanual/Glossary.ashx

Vidjeti također: uključivanje rodne perspektive, urodnjavanje | gender mainstreaming

Vidjeti također: rodno uravnoteženo učešće gender-balanced participation

Vidjeti također: usaglašavanje poslovnog, privatnog i porodičnog života │ reconciliation of work, family and private life

Cilj koji se odnosi na rodnu ravnopravnost koji zahtijeva i uvođenje porodičnog i roditeljskog odsustva, plan brige o djeci i starima i razvijanje radnog okruženja koje olakšava usklađivanje radnog/profesionalnog, porodičnog i privatnog života žena i muškaraca. Usaglašavanje porodičnog i privatnog života sa poslom posmatra se kao prirodna posljedica rodne ravnopravnosti i sredstvo za postizanje rodne ravnopravnosti ne samo u zakonu već i u svakodnevnom životu.

Vidjeti također: ravnoteža između posla i porodice; ravnoteža između privatnog i poslovnog života │ work-family balance; work-life balance

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) S Petrić, Natalija (2020). Predstavljanje direktive o usklađivanju profesionalnog i privatnog života – direktiva (EU) 2019/1158. Banjaluka: Helsinški parlament građana Banja Luka. (2) Spahić Šiljak. Zilka, ur. (2019). Bosanski labirint:  kultura, rod i liderstvo. Sarajevo: Buybook. (3) Spahić Šiljak, Zilka (2019). Sociologija roda – feministička kritika. Sarajevo: TPO Fondacija (4) Bašić, Sanela (2017). Porodična politika u tranziciji: ka novom familijarizmu. U Sarajevski žurnal za društvena pitanja, godište 6, br. 1-2, 25-49.

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men; (2) European Commission (2014). EU Gender Equality Law: Update 2013. European Network of Legal Experts in the Field of Gender Equality

Neželjeno ponašanje vezano za spol osobe koje se dešava sa svrhom ili efektom kršenja dostojanstva te osobe i stvaranja zastrašujućeg, neprijateljskog, ponižavajućeg, degradirajućeg ili uvredljivog okruženja.

Izvori na engleskom jeziku: European Commission (2015). Gender Equality Law in 33 European Countries: How are EU Rules Transposed into National Law in 2014? European Network of Legal Experts in the Field of Gender Equality

V

U vezi sa rodnom ravnopravnošću, vertikalna segregacija odnosi se na zastupljenost žena i muškaraca u različitim platnim razredima, nivoima odgovornosti i pozicijama. Ukazuje na nedovoljnu (ili prekomjernu) zastupljenost žena i muškaraca u zanimanjima ili sektorima na vrhu na osnovu rangiranja po „poželjnim” obilježjima (dohodak, prestiž, stabilnost posla, itd.), nezavisno od sektora djelatnosti.

Vidjeti također: horizontalna segregacija │ horizontal segregation

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men; (2) Bettio, F., and Verashchagina, A. (2009). Gender Segregation in the Labour Market. Root Causes, Implications and Policy Responses in the EU.

U kontekstu jednakosti, viktimizacija opisuje svako neprijateljsko postupanje (uključujući otpuštanje u slučajevima nejednakog tretmana na poslu) koje nastaje kao reakcija na žalbu. Ovo obično vrši navodni počinilac diskriminatornog djela (uključujući oblike nasilja).

Vidjeti također: sekundarna viktimizacija │ secondary victimisation

Izvori na engleskom jeziku: Based on European Commission (2014). EU Gender Equality Law: Update 2013. European Network of Legal Experts in the Field of Gender Equality.

Višestruka diskriminacija utječe na rizik da budemo izloženi višestrukim oblicima nasilja. Žene sa višestrukim identitetom, posebno migrantice, žene sa invaliditetom, starije žene, žene koje zloupotrebljavaju nedozvoljene supstance, žene u pritvoru, lezbejke, biseksualne i transrodne žene, kao i interspolne osobe, mogu biti sve izloženije nasilju i posebno pogođene određenim oblicima nasilja. Kao žrtve nasilja, često im je ograničen pristup putevima za bijeg i službama podrške.

Vidjeti također: žrtva; preživjela/li │ victim; survivor

Izvori na engleskom jeziku: Definiciju formulisale EIGE stručnjakinje i stručnjaci

Termin „višestruka diskriminacija” koristi se kao sveobuhvatan, neutralan pojam za sve slučajeve diskriminacije po nekoliko diskriminatornih osnova. Odnosi se na bilo koju kombinaciju oblika diskriminacije osoba na osnovu spola, rasnog ili etničkog porijekla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, starosti, seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili drugih karakteristika i na diskriminaciju koju trpe oni koji imaju ili koji smatraju da imaju te karakteristike.

Ovaj fenomen se može manifestovati na dva načina. Prvo, postoji „aditivna ili dodatna diskriminacija”, gdje se diskriminacija odvija na osnovu nekoliko osnova koje djeluju odvojeno. Drugo, postoji „intersekcionalna diskriminacija”, gdje dva ili više osnova međusobno djeluju na neraskidiv način.

Žene koje pripadaju određenim nepovoljnim grupama izložene su većem riziku da budu podvrgnute nejednakom tretmanu, jer imaju kombinaciju karakteristika koje mogu izazvati diskriminaciju, a na njih utječe višestruka diskriminacija na različite načine ili u različitom stepenu od muškaraca koji pripadaju istim grupama (naprimjer, sterilizacija Romkinja bez njihovog pristanka).

Vidjeti također: intersekcionalna diskriminacija │ intersectional discrimination

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Commission (2009). Multiple Discrimination in EU Law: Opportunities for Legal Responses to Intersectional Gender Discrimination. European Network of Legal Experts in the Field of Gender Equality; (2) CEDAW Committee’s jurisprudence.

Generalizacije ili predrasude o određenim grupama, koje proizlaze od pripisanih atributa, karakteristika ili uloga baziranih na različitim osnovama.

Vidjeti također: rodni stereotipi │ gender stereotypes

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung.

http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf. (2) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj.

Izvori na engleskom jeziku: Cusack, S. (2013). Gender Stereotyping as a Human Rights Violation: Research Report. Prepared for the UN Office of the High Commissioner for Human Rights. Dostupno na: http://www.ohchr.org/Documents/Issues/Women/WRGS/StudyGenderStereotyping.doc

Vidjeti također: trostruka uloga žena │ women’s triple role

Vidjeti također: trostruka uloga žena │ women’s triple role

Tijelo u vladi čija je svrha kreiranje, koordinacija i primjena vladinih politika za rodnu ravnopravnost i koje se obično nalazi u hijerarhiji vlade (tj. u ministarstvu ili u kabinetu premijera). Takva tijela mogu postojati i na regionalnom i lokalnom nivou.

Vidjeti također: institucionalni mehanizmi za rodnu ravnopravnost │ institutional mechanisms for gender equality

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Miftari, E. (2015) Ravnopravnost spolova u opštinama/općinama i gradovima u Bosni i Hercegovini.  Sarajevo: Fondacija CURE i Sarajevski otvoreni centar. http://zenskamreza.ba/site/wp-content/uploads/2015/08/RAVNOPRAVNOST-SPOLOVA-U-OPSTINAMA_bhs.pdf. (2) Savičić, S. (2016.) Ka ostvarenju ravnopravnosti polova u kantonima Federacije BiH. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar. https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2016/11/Vodic-rodna-rav_01_28.11.2016._web.pdf. (3) Pajvančić, M., i Petrušić, N. (2014). Značaj institucionalnih mehanizama za ostvarivanje rodne ravnopravnosti. Zbornik radova Pravnog fakulteta, Nis, 67, 25–44. (4) Popov Momčinović, Zlatiborka i Amila Ždralović (2020). Stanje ravnopravnosti spolova – efekti implementacije Gender akcionog plana BiH na lokalnom nivou u šest odabranih lokalnih zajednica (Tuzla, Srebrenik, Gračanica, Bratunac, Milići i Srebrenica). Udruženje “HO Horizonti” Tuzla i Udruženje Forum žena Bratunac.

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Institute for Gender Equality – EIGE (2014). Effectiveness of Institutional Mechanisms for the Advancement of Gender Equality: Review of the Implementation of the Beijing Platform for Action in the EU Member States. Dostupno na: http://eige.europa.eu/content/document/effectiveness-of-institutional-mechanisms-for-the-advancement-of-gender-equality; (2) Nezavisni stručnjak.

Z

Vidjeti također: nalog za zaštitu │ protection order

Poslovi koji se obavljaju u domaćinstvu u cilju zadovoljavanja osnovnih potreba članova/ica domaćinstva, kao što su kuhanje, čišćenje, briga o djeci, starijima ili zavisnim članicama i članovima porodice. Tradicionalno, ovi poslovi nisu plaćeni niti osoba koja ih obavlja time dobija moć ili status. U mnogim društvima su osobe zadužene za ove poslove u domaćinstvu čak i u podređenom položaju i najčešće su to djevojčice i žene, čak i kada su zaposlene van domaćinstva.

Vidjeti također: podjela rada u domaćinstvu domestic division of labour

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Babović, M. (2020). Ko plaća cenu neplaćenog kućnog rada i kako se prema tom pitanju odnose evropska i domaća levica?. Anthropology Magazine, 20(1). (2) Hasanagić, Snježana, Maja Papović i Adnan Kadribašić (2020). Uticaj rodne podjele porodičnih i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.

Izvori na engleskom jeziku: IPS-Inter Press Service (2010). Gender and Development Glossary: A Tool for Journalists and Writers.

Vidjeti također: rodno uravnoteženo učešće; paritetna demokratija │ gender-balanced participation; parity democracy

Posebna zaštita za trudnice i radnice koje su nedavno rodile ili doje radi sprečavanja štete po njihovo zdravlje ili zdravlje njihovog djeteta, a istovremeno osigurava da neće ostati bez posla samo zbog trudnoće ili porodiljskog odsustva. Takva zaštita ne samo da ženama osigurava jednak pristup zaposlenju, već i sprečava diskriminaciju na poslu; to je također preduslov za postizanje istinskih jednakih mogućnosti i postupanja sa ženama i muškarcima na poslu i omogućavanje radnicama da podižu porodice u uslovima sigurnosti.

Treba imati na umu da ovaj oblik zaštite ne obuhvata uvijek nebiološke roditelje, niti uvijek uzima u obzir nedavni razvoj u medicini i društvu koji je diverzifikovao načine postajanja roditeljima.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Petrić, Natalija (2016). Majčinstvo, roditeljstvo i očinstvo i pravo Evropske unije. Banjaluka: Helsinški parlament građana Banjaluka. Dostupno na:

https://hcabl.org/wp-content/uploads/2016/11/Brosura-1-FINAL-web.pdf (2) Petrić, Natalija (2016). Sudska praksa Evropskog suda pravde u oblasti zaštite trudnica i porodilja. Banjaluka: Helsinški parlament građana Banjaluka. Dostupno na: https://hcabl.org/wp-content/uploads/2016/12/Sudska-praksa-WEB.pdf

Izvori na engleskom jeziku: (1) Council Directive 92/85/EEC of 19 October 1992 on the introduction of measures to encourage improvements in the safety and health at work of pregnant workers and workers who have recently given birth or are breastfeeding (Maternity Leave Directive); (2) ILO maternity protection webpage. Dostupno na: http://www.ilo.org/global/topics/equality-and-discrimination/maternity-protection/lang–en/index.htm ; (3) EIGE stručnjakinje i stručnjaci.

Zločini počinjeni u ime “odbrane časti” su činovi nasilja koji su disproporcionalno, iako ne isključivo, počinjeni nad djevojčicama i ženama, kada članovi porodice imaju sumnje da pretpostavljeno i aktuelno ponašanje može ukaljati “čast” porodice ili zajednice.

Ovakva ponašanja mogu uključivati stupanje u seksualne odnose prije braka, odbijanje ugovorenog braka, stupanje u brak bez pristanka roditelja, preljubu, zahtjev za razvod, “neprimjereno” oblačenje, rad van kuće, ili uopće ponašanja koja nisu u skladu sa rodnim normama i ulogama.

Ovakvi zločini mogu biti počinjeni nad djevojčicama i ženama i kada su one bile žrtve zločina, kao što je naprimjer silovanje.

Ovakvi zločini uključuju ubistva (ubijanje u ime “časti”), a najčešći počinioci su muževi, srodnici ili srodnice ili članovi zajednice. Umjesto da se definišu kao krivično djelo nad ženama, ovakvi zločini se često sankcionišu kao drugi zločini, unutar same zajednice, kako bi se očuvale kulturne, tradicionalne, običajne ili religijske norme.

Vidjeti također: žrtva, preživjela/li victim; survivor

Izvori na engleskom jeziku: CEDAW and CRC Committees (2014). Joint General Recommendation/General Comment No 31 of the Committee on the Elimination of Discrimination against Women and No 18 of the Committee on the Rights of the Child on harmful practices. Dostupno na: http://tbinternet.ohchr.org/_layouts/treatybodyexternal/TBSearch.aspx?Lang=en&SymbolNo=CEDAW/C/GC/31/CRC/C/GC/18

Vidjeti također: rodno zasnovano zlostavljanje gender-based bullying

Pojedinačni ili ponovljeni čin ili nedostatak adekvatnog postupanja, koji nastupa u okviru bilo kojeg odnosa gdje se očekuje povjerenje i koje starijoj osobi nanosi štetu ili uznemirenje. Zlostavljanje starijih osoba može biti u različitim oblicima, poput fizičkog, psihološkog, emocionalnog, seksualnog ili finansijskog zlostavljanja. Također može biti rezultat namjernog ili nenamjernog zanemarivanja.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Sjeničić, M., & Vesić, Z. (2018). Zlostavljanje starijih: istraživanja i prevencija. Temida: časopis o viktimizaciji, ljudskim pravima i rodu, 21(3), 345-362. (2) Petrušić, N., Todorović, N. i Vračević, M. (2012). Nasilje nad starijim osobama: studija o nasilju u porodici. Beograd: Crveni krst Srbije. (3) Rusac, Silvija (2006). Nasilje nad starijim osobama, Ljetopis socijalnog rada, 13 (2), 1-19.

Izvori na engleskom jeziku: United Nations (2013). Ending Violence against Women and Girls: Programming Essentials. Dostupno na:

http://www.endvawnow.org/en/modules/view/14-programming-essentials-monitoring-evaluation.html#16

Ž

Žensko ljudsko biće; osoba kojoj je dodijeljen ženski spol pri rođenju, ili osoba koja sebe definiše kao ženu

Žena izbjeglica je svaka žena koja ispunjava uslove predviđene primjenjivom definicijom izbjeglice, predviđene u međunarodnim ili regionalnim instrumentima koji regulišu materiju izbjeglištva, u okviru mandata Visokog komesarijata UN-a za izbjeglice i/ili u državnim propisima.

Iako se međunarodno i regionalno izbjegličko pravo, uključujući izbjegličko pravo Evropske unije, izričito ne odnosi na „spol” kao osnovu progona, opće je prihvaćeno da on može utjecati ili diktirati vrstu progona ili pretrpljene štete i razloge za ovakav postupak. Definicija EU o osobama kojima je priznata potreba za međunarodnom zaštitom (doduše ne kao izbjeglice, već kao korisnici „supsidijarne zaštite”), ako se pravilno tumači, pokriva i zahtjeve po osnovu roda.

Nasilje nad ženama jedan je od glavnih oblika progona koji žene doživljavaju u kontekstu izbjegličkog statusa i azila. To može uključivati prijetnju sakaćenja ženskih genitalija, prisilni/rani brak, prijetnju nasiljem i/ili zločine iz časti, trgovinu ženama, silovanje i druge oblike seksualnog napada, ozbiljne oblike nasilja u porodici, nametanje smrtne kazne ili druge fizičke kazne koje postoje u diskriminatornim pravosudnim sistemima, prisilnu sterilizaciju, politički ili vjerski progon zbog zastupanja feminističkih ili drugih stavova i posljedice progona usljed nepridržavanja rodno propisanih društvenih normi i običaja. Stoga, postupci za azil koji ne uzimaju u obzir posebnu situaciju ili potrebe žena mogu ometati sveobuhvatno utvrđivanje njihovih zahtjeva.

Izvori na engleskom jeziku: (1) United Nations High Commissioner for Refugees – UNHCR (2006). Master Glossary of Terms Rev.1. Dostupno na: http://www.refworld.org/docid/42ce7d444.html; (2) European Council Directive on 2004/83/EC of 29 April 2004 on minimum standards for the qualification and status of third country nationals or stateless persons as refugees or as persons who otherwise need international protection and the content of the protection granted, arts. 2(f) and 15. Dostupno na: http://www.unhcr.org/refworld/docid/4157e75e4.html; (3) CEDAW Committee (2014). General Recommendation No 32 on the gender related dimensions of refugee status, asylum, nationality and statelessness of women. Dostupno na: http://www.ohchr.org/EN/HRBodies/CEDAW/Pages/Recommendations.aspx

Žena apatrid je žena koja prema državnim zakonima nema pravnu vezu državljanstva ni sa jednom državom. Član 1. Konvencije iz 1954. godine o statusu osoba bez državljanstva ukazuje na to da osoba koja se automatski ne smatra državljaninom (ili građaninom) prema zakonima bilo koje države nema državljanstvo. Međutim, pored ovog pravnog statusa (bez de jure državljanstva), mnoge žene su de facto bez državljanstva jer je njihovo državljanstvo praktično beskorisno ili zato što ne mogu dokazati ili verifikovati svoje državljanstvo.

De facto apatridnost je posebno pitanje za žene, poput žena kojima se trguje, kojima su možda oduzeti ili ukradeni dokumenti, ili migrantica bez dokumenata, uključujući tražiteljice azila, koje također možda neće moći da dokažu svoju nacionalnost i mogu biti apatridi. Zakoni o državljanstvu također mogu direktno ili indirektno diskriminisati žene i izložiti ih u većoj mjeri od muškaraca riziku da ostanu bez državljanstva. Apatridnost može nastati, naprimjer, uskraćivanjem sposobnosti žene da prenese državljanstvo, gubitkom državljanstva usljed udaje za stranca, promjenom državljanstva supružnika tokom braka ili uskraćivanjem državljanstva prouzrokovanim diskriminatornom praksom.

Registracija rođenja također je usko povezana sa uživanjem žena i njihove djece prava na državljanstvo. U praksi, indirektna diskriminacija, kulturna praksa i siromaštvo često onemogućavaju majke, posebno neudate majke, da na isti način prijave svoju djecu kao očevi. Neregistrovanje rođenja djeteta može narušiti ili poništiti dječije uživanje niza prava, uključujući pravo na državljanstvo, ime i identitet, jednakost pred zakonom i priznavanje poslovne sposobnosti, kao i probleme u sticanju pristupa diplomatskoj zaštiti i produženi pritvor do utvrđivanja dokaza o identitetu i državljanstvu.

 

Izvori na engleskom jeziku: (1) United Nations High Commissioner for Refugees – UNHCR (2006). Master Glossary of Terms Rev.1. Dostupno na: http://www.refworld.org/docid/42ce7d444.html

[accessed 15 May 2015]; (2) UNHCR (2009). Displacement, Statelessness and Questions of Gender Equality under the Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women. Dostupno na: http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/home/opendocPDFViewer.html?docid=4a8d0f1b9; (3) CEDAW Committee (2014). General Recommendation No 32 on the gender related dimensions of refugee status, asylum, nationality and statelessness of women. Dostupno na: http://www.ohchr.org/EN/HRBodies/CEDAW/Pages/Recommendations.aspx

Tražiteljica azila je žena ili djevojka koja je napustila zemlju porijekla u cilju dobijanja međunarodne zaštite. Može podnijeti i formalni zahtjev za status izbjeglice, koji još uvijek nije odobren, odnosno, nije prepoznata kao izbjeglica od institucija nadležnih za azil ili, kao druga mogućnost, još uvijek nije podnijela zahtjev za dobijanje statusa izbjeglice.

Termin “tražilac/teljica” azila nije prepoznat u međunarodnim pravnim dokumentima i predmet je definisanja pravnog sistema nacionalnih država. Odobravanje statusa izbjeglice je nadležnost države, i, osim u nekim izuzetnim slučajevima, izbjeglički status je više deklarativan, nego što je određujući: to znači da osoba ne postaje izbjeglica time što je dobila formalno taj status, nego je ona prepoznata tim statusom zato što jeste izbjeglica. Tako neće svaka žena tražiteljica azila nužno biti prepoznata kao izbjeglica, ali je svaka žena izbjeglica tražiteljica azila.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Ahmetašević, Nidžara (2019). Izbjeglice i miganti bez ljudskih prava u BiH. Banjaluka: Helsinški parlament građana. Dostupno na: https://hcabl.org/wp-content/uploads/2019/01/Izbjeglice-i-miganti-bez-ljudskih-prava-u-BiH-converted-1.pdf (2) Dizdar, A. (2018). Praćenje provedbe Preporuke CM/Rec (2010)5 Odbora ministara/ministrica o mjerama suzbijanja diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar. https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2018/09/Izvjestaj_pracenje-Preporuke-CM-Rec-2010-5.pdf

Izvori na engleskom jeziku: (1) United Nations High Commissioner for Refugees − UNHCR (2006). Master Glossary of Terms Rev.1. Dostupno na: http://www.refworld.org/docid/42ce7d444.html [accessed 15 May 2015]; (2) European Council (2004). Directive 2004/83/EC of 29 April 2004 on minimum standards for the qualification and status of third country nationals or stateless persons as refugees or as persons who otherwise need international protection and the content of the protection granted. Dostupno na: http://www.unhcr.org/refworld/docid/4157e75e4.html; (3) CEDAW Committee (2014). General Recommendation No 32 on the gender related dimensions of refugee status, asylum, nationality and statelessness of women. Dostupno na: http://www.ohchr.org/EN/HRBodies/CEDAW/Pages/Recommendations.aspx

Vidjeti također: grupe u nepovoljnijem položaju │ disadvantaged groups

Žene u razvoju je pristup koji poziva da se obrati veća pažnja na žene u politikama i praksama koje se bave razvojem i naglašava potrebu da se one integrišu u razvojne procese.

Vidjeti također: rod i razvoj │ gender and development (GAD)

Izvori na engleskom jeziku: Reeves, H., and Baden, S. (2000). Gender and Development: Concepts and Definitions. Brighton: Institute of Development Studies

Proces, strategija i bezbrojni napori kojima se žene trude da se oslobode autoriteta i kontrole muškaraca i tradicionalnih struktura moći, kao i da osiguraju jednaka prava žena, uklone rodnu diskriminaciju iz zakona, institucija i obrazaca ponašanja i da odrede zakonske standarde koji će promovisati njihovu punu ravnopravnost sa muškarcima.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Pantelić, I. (2012). Osvajanje neosvojivog: politička emancipacija žena u posleratnoj Jugoslaviji 1945-1953. Istorija 20. veka, (3), 139-154. (2) Sklevicky, L., & Rihtman-Auguštin, D. (1996). Konji, žene, ratovi. Zagreb: Ženska infoteka. (3) Prlenda, S. (2011). Lomeći valove: feminizam u socijalizmu. Profemina: časopis za žensku književnost i kulturu, 2, 153-155. (4) Zaharijević, A. (2015). Fusnota u globalnoj istoriji: kako se može čitati istorija jugoslovenskog feminizma?. Sociologija, 57(1), 72-89.

Izvori na engleskom jeziku: Definiciju formulisale EIGE stručnjakinje i stručnjaci

Vidjeti također: ljudska prava žena i djevojaka │ human rights of women and girls

Akademski, obično interdisciplinarni pristup analizi ženske situacije i rodnih odnosa, te rodne dimenzije svih ostalih disciplina. Uspostavljanje ženskih studija potvrdilo je ideju da su žene vrijedne proučavanja same po sebi i dovelo je do razvoja feminističke epistemiologije. U osnovi, organizovanje ženskih studija je politički čin, koji povezuje ženski i feministički pokret, i na taj način umnožava mogućnosti za društvene promjene.

Vidjeti također: feminističke studije; rodne studije │ feminist studies; gender studies

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku: (1) Jarić, V. i Radović, N. (2010). Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Heinrich Böll Stiftung. http://www.zenskestudije.org.rs/knjige/recnik_rodne_ravnopravnosti_2011.pdf; (2) Mršević, Z. (1999). Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: IP Žarko Albulj.

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Commission (1998). 100 Words for Equality: A Glossary of Terms on Equality between Women and Men; (2) Pilcher, J., and Whelehan, I. (2004). Fifty Key Concepts in Gender Studies, London, Thousand Oaks

Ženski centar je specijalizovana služba koja pruža bilo kakvu podršku koja nije stambenog tipa (uključujući informacije, savjet, savjetovanje, praktičnu podršku, sudsku pratnju, pravne informacije, proaktivnu podršku i usluge na terenu) ženama žrtvama bilo kojeg vida nasilja, kao i njihovoj djeci.

Usluge koje pružaju ženski centri su ključne iz različitih razloga: skloništa za žene ne postoje u svim regionima, a ženski centri pružaju zastupanje i savjetovanje. Nekim ženama možda nije potreban smještaj u skloništu za žene, ali im je, naprimjer, potrebna podrška i zalaganje za pristup pravdi.

Vidjeti također: sklonište za žene; žrtva; preživjela/li │ women’s shelter; victim; survivor

Izvori na engleskom jeziku: WAVE/Austrian Women’s Shelter Network (2014). The WAVE Report 2014: Specialized Women’s Support Services and New Tools for Combating Gender-based Violence in Europe. Dostupno na: http://www.wave-network.org/content/wave-report-2014

Biološka referenca na ženski spol.

Engleska riječ potiče od latinske femella, koja je deminutiv od riječi femina ili žena. U engleskom se često pogrešno pretpostavlja da potiče od riječi „muško” (fe-male), iako ova riječ dolazi iz starofrancuskog preko latinske riječi masculus, što je deminutiv od mas (muško, muškost).

Izvori na engleskom jeziku: IPS-Inter Press Service (2010). Gender and Development Glossary: A Tool for Journalists and Writers.

Žensko poduzetništvo odnosi se na mogućnost razvoja karijere za žene svih uzrasta, u šta spada preuzimanje i obavljanje specifične aktivnosti rukovođenja preduzećem.

Iako u Evropi ima više žena nego muškaraca, poduzetnice predstavljaju samo trećinu samozaposlenih u EU. Postoje neki dodatni faktori (poput postizanja balansa posla i porodice) koji poduzetništvo čine manje privlačnom opcijom za žene nego za muškarce. Prilikom osnivanja i vođenja preduzeća, žene se također suočavaju sa izazovima kao što su pristup finansijama, pristup informacijama, obuka i pristup mrežama u poslovne svrhe.

Izvori na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom jeziku:

Babović, M. 2012. Polazna studija o preduzetništvu žena u Srbiji https://www.secons.net/publications.php?p=87

Izvori na engleskom jeziku: http://ec.europa.eu/growth/smes/promoting-entrepreneurship/we-work-for/women/index_en.htm

Ovo je ključni koncept u okviru ženskih studija i feminističke teorije, sa fokusom na teme kontrole nad ženskim tijelima, tjelesnih različitosti i kritike rodne dihotomije i esencijalizma.

Diskursi o rodu utječu na tijela na različite načine, naime, putem informisanja o izgledu ili sposobnostima djevojčica i dječaka, žena i muškaraca, ili kroz uopćavanje obrazaca o anatomiji, fiziologiji i drugim tjelesnim karakteristikama spola. Zbog sveprisutnosti (novih) medijskih i naučnopopularnih diskursa o ulogama žena i muškaraca i njihovom očekivanom odnosu prema tjelesnosti, ovi diskursi imaju značajnu preskriptivnu moć.

Izvori na engleskom jeziku: (1) Pilcher, J., and Whelehan, I. (2004). Fifty Key Concepts in Gender Studies, London, Thousand Oaks; (2) Šribar, R. (2015), ‘Glossary of common terms in gender equality and feminist theory’, in M. Ule, R. Šribar and A. U. Venturini, eds., Gendering Science: Slovenian Surveys and Studies in the EU Paradigms, Vienna, Echoraum.

Oštećena/i – žrtva je fizičko lice koje je pretrpjelo povredu (uključujući fizičku, mentalnu ili emocionalnu povredu ili ekonomski gubitak) direktno prouzrokovanu krivičnim djelom – bez obzira da li je počinilac identifikovan, lišen slobode, krivično gonjen ili osuđen i bez obzira na porodični odnos između njih. Ova definicija također obuhvata članove porodice umrle žrtve koji su pretrpjeli štetu zbog smrti osobe koja je direktno prouzrokovana krivičnim djelom.

U odnosu na nasilje nad ženama, termin „žrtva” se često koristi naizmjenično sa terminom „preživjela/li”. Međutim, izraz žrtva bio je predmet kritike jer negira učešće žena koje su podvrgnute rodno zasnovanom nasilju, posebno žrtava silovanja. Stoga je predloženo da se koristi izraz preživjela/li. Rasprave u vezi sa ovom terminologijom su u toku.

Uprkos trenutnim raspravama o terminima „žrtva” i „preživjela/li” – radi jasnoće i dosljednosti – u svim definicijama u Rječniku o rodnoj ravnopravnosti vezanim za rodno zasnovano nasilje, termin „žrtva” koristimo pošto se koristi u evropskim i međunarodnim izvorima.

Vidjeti također: preživjela/li │ survivor

Izvori na engleskom jeziku: (1) European Commission (2013). Guidance document related to the transposition and implementation of Directive 2012/29/EU of the European Parliament and of the Council of 25 October 2012 establishing minimum standards on the rights, support and protection of victims of crime, and replacing Council Framework Decision 2001/220/JHA; (2) European Parliament, Policy Department C: Citizens’ Rights and Constitutional Affairs (2013). Overview of the Worldwide Best Practices for Rape Prevention and for Assisting Women Victims of Rape; (3) EIGE stručnjakinje i stručnjaci.