Zbog kriza i rastućih nejednakosti, zakonodavstvu je potrebna rodna perspektiva 

Po prvi put ikada, Indeks rodne ravnopravnosti  od strane Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE) pokazuje znakove pogoršanja situacije za žene u mnogim oblastima rada i života kod kuće. 

Indeks daje sliku rastuće nejednakosti u Evropi nakon pandemije. Rješavanje ovog problema bila je ključna tema prvog Foruma o rodnoj ravnopravnosti u EU, a  Forum je održan 24. – 25. oktobra, u Briselu. Stotine učesnika ujedinila je želja da se svi ljudi jednako vrednuju: kreatori politika, grupe civilnog društva, akademici i poslovni lideri. I još više učesnika se pridružilo debati na internetu.  
Glavni razlog za rastuću nejednakost jesu krize: Covid i rat u Ukrajini. Ovo je još jedan od dokaza da krize različito pogađaju muškarce i žene, te da osjetljivije kategorije stanovništva trpe veće štete.

„Živimo u svijetu u kojem su složene krize svakodnevnica. Živimo u mega krizi!” Specijalni izvjestilac UN-a Reem Alsalem rekao je na Forumu.  

“Intersekcionalnost mora zauzeti centralno mjesto kada se razmatra uticaj Covid-19. Mlade žene, one s invaliditetom i one migrantskog porijekla bile su najteže pogođene.”

U 2022. rastući troškovi energije postali su sve veća briga u cijeloj EU. Više cijene energije utiču na domaćinstva sa niskim primanjima jer oni troše veći dio svog budžeta na struju i plin. Žene su takođe više pogođene energetskim siromaštvom, jer imaju tendenciju da primaju niže prihode od muškaraca, dijelom zbog rodnog jaza u platama i rodnog jaza u penzijama. A one sa nižim prihodima nemaju sredstava za ulaganje u energetski efikasne uređaje ili izolaciju. Ovo jača već postojeće energetsko siromaštvo na rodnoj osnovi.  

Češka komesarka za ljudska prava, Klara Laurenčikova Šimackova, slaže se: „Bez gender “mainstreaming-a” nećemo moći da riješimo probleme. Moramo povezati brojke iz Indeksa rodne ravnopravnosti s tim stvarnim pričama i gender mainstreaming treba da bude strateški prioritet javne politike.”

“Tokom Covid-19 i zbog rata u Ukrajini, možemo vidjeti da je najveći uticaj ovih kriza na ranjive grupe…i uglavnom žene.”  Iz tog razloga, češko predsjedništvo EU radi na gender mainstreamingu u svim oblastima politike, uključujući nova pravila o transparentnosti plata.  

Ovo obećanje pozdravljaju oni koji se zalažu za radnička i ženska prava. Covid kriza gura žene nazad u dom. Moramo cijeniti brigu i čišćenje koje obavljaju žene. Moramo osporiti pretpostavku da su samo poslovi koji zahtijevaju visok nivo obrazovanja vrijedni i vrijedni poštovanja.  

U najnovijem izdanju Indeksa rodne ravnopravnosti, EIGE je pokazao kako je pandemija dovela do intenzivnijih zahtjeva za neformalnom njegom . Što se tiče brige o djeci, dugotrajne njege i kućnih poslova, posebno za žene. Žene su također češće nego muškarci suočene sa povećanim vremenskim zahtjevima na poslu i brizi o djeci.  

EIGE će nastaviti da pruža smjernice i visokokvalitetne istraživačke rodne statistike kako bi pomogao vladama da riješe ova pitanja i razviju nove politike zasnovane na dokazima kako bi Evropu učinili pravednijom.

Facebook
Twitter
LinkedIn

Najnovije vijesti