Covid-19 značajno usporio postizanje rodne ravnopravnosti

ukljuciseKomentari isključeni za Covid-19 značajno usporio postizanje rodne ravnopravnosti

Od gubitka posla i smanjenog radnog vremena do povišenog porodičnog nasilja i prezaposlenih savjetnika- sve su ovo samo neke posljedice pandemije koje su najviše pogodile žene.

Tokom prvog vala pandemije, zaposlenost žena smanjila se za 2,2 miliona širom EU. Žene koje rade u maloprodaji, smještaju, pružanju usluga njege, kućnom radu i proizvodnji odjeće pretrpjele su velike gubitke posla. One čine najveći dio radne snage u tim sektorima, a 40% svih poslova koje su žene izgubile tokom krize bilo je u pomenutim zanimanjima.  

Uprkos rastu zaposlenosti tokom ljeta, žene su dobile samo upola manje poslova od muškaraca. To pokazuje da ekonomski uticaj pandemije ima dugotrajnije posljedice na žene.  

“Evropa će se oporaviti, sve dok je ravnopravnost polova prioritet i dok su mjere oporavka kreirane prema politikama rodne ravnopravnosti. U maloj pobjedi za ravnopravnost polova, države članice će morati pokazati kako njihovi planovi ekonomskog oporavka promovišu rodnu ravnopravnost kako bi pristupili EU fondu za oporavak. Evropski Institut za ravnopravnost polova- EIGE može pomoći u tome pružajući rodne statistike, koje su ključne za razumijevanje različitih uticaja pandemije na žene i muškarce i procjenu gdje je novac najpotrebniji“, rekla je Carlien Scheele, direktorica EIGE-a .

Pandemija je pokazala potencijal digitalne radne snage, ali rad na daljinu je također pojačao sukobe u ravnoteži između posla i privatnog života, posebno za žene s malom djecom u dobi od 0-5 godina. Uprkos tome što muškarci preuzimaju više briga nego ranije, učešće žena u neplaćenom radu se povećao.

Online školovanje predstavlja novi oblik neplaćene brige za roditelje, posebno za žene koje su više uključene u online učionicu s djecom. EIGE istraživanje pokazuje da se majke češće bave potrebama djece nego očevi kada rade na daljinu. Stalno ometanje i dodatne odgovornosti za njegu, ženama smanjuju njihovu produktivnost i mogu smanjiti napredovanje u karijeri, te imati veći uticaj na platu.

Pandemija je također zabilježila porast u nasilju u porodici nad ženama. Tokom prvog talasa izolacije širom Evrope, osoblje Sigurnih kuća i savjetovališta bilo je preplavljeno zbog povećane potražnje. Osoblje se često osjećalo neiskusno u pružanju podrške na daljinu i brinulo se koliko se žrtve mogu iskreno povjeriti u tim uslovima. 

Za usluge podrške, kao što su Sigurne kuće i telefonske linije za savjetovanje, potrebno je više sredstava od strane država članica kako bi se osiguralo da žrtve imaju besplatan, danonoćni pristup podršci. Proglašavanje ovih usluga „osnovnim“ takođe je važno jer im omogućava da nastave sa radom, čak i tokom izolacije. Da bi se što bolje pripremili za buduću krizu, borba protiv rodno zasnovanog nasilja mora biti dio šire, dugoročne strategije za sprečavanje katastrofa i kriza.

Za više informacija o uticaju pandemije na žene dostupno je EIGE istraživanje na engleskom jeziku ovde: https://eige.europa.eu/publications/covid-19-pandemic-and-intimate-partner-violence-against-women-eu

COPYRIGHT © 2014. ALL RIGHTS RESERVED.