Projekat: Doprinos rodno osjetljivim mirovnim i razvojnim politikama na Zapadnom Balkanu

Arhiva0 comments

Cilj ovog trogodišnjeg projekta je bio da podrži donošenje rodno osjetljivih mirovnih i razvojnih politika na području Zapadnog Balkana kroz regionalnu razmjenu iskustava, znanja i primjera dobre prakse.

U prvoj godini implementacije projekta 35 aktivistkinja iz regiona su analizirale prethodni rad ženskog nevladinog sektora zaključivši da su žene bile te koje su prve prešle državne, etničke i entitetske granice i koje su prve počele da uspostavljaju komunikaciju i saradnju između različitih nacionalnih i etničkih grupa na ovim prostorima. U 2008. godini fokus je bio na izbornom procesu i medijskoj podršci ženama kandidatkinjama. U 2009. godini planiramo organizovati tri jednodnevne radionice pod nazivom „Jačanje kapaciteta političarki u lokalnim zajednicama“ kako bismo političarkama koje su izabrane u lokalne organe vlasti, kao i onima koje se u narednom periodu planiraju kandidovati za javne funkcije, ponudili znanja i vještine potrebne za uspješan rad i realizaciju ideja u institucijama javne vlasti, ali i da se međusobno bolje upoznaju što bi im olakšalo budući rad i razmjenu iskustava. Organizovane su i radionice na temu javnog govora i medijske prezentacije s ciljem upoznavanja učesnica sa načinom na koji mediji rade kako bi ih mogli iskoristiti kao saveznike u promociji svojih stavova.

Projekat finansira holandska organizacija IKV Pax Christi.

 


 

Izvještaj sa okruglog stola

„ŽENSKA MEĐUSKTORSKA SARADNJA NA LOKALNOM NIVOU“

4. i 5. decembar, Banja Luka

Okrugli sto pod nazivom „Ženska međusektorska saradnja na lokalnom nivou“ koji je održan u Banjoj Luci u periodu od 4. do 5. decembra 2009, okupio je 30-tak učesnica, predstavnica lokalne i entitetske vlasti, kao i predstavnice nevladinog sektora.

Cilj Okruglog stola je bio razmjena iskustava i konkretizacija saradnje između nevladinog i vladinog sektora na lokalnom nivou.

Kroz konkretne primjere dosadašnje (ne)saradnje između nevladinih organizacija i predstavnika lokalnih vlasti na području tri opštine – Sanski Most, Bratunac i Foča, a uobzirujući iskustva iz Holandije i preporuke Gender centra Vlade RS, učesnice su dale nekoliko konkretnih prijedloga kako bi se i u kojim oblastima mogla poboljšati međusektorska saradnja na lokalnom nivou.

Govoreći o iskustvima iz Sanskog Mosta, predsjednica NVO Dijakom Senija Jakupović je rekla da se ne može baš pohvaliti saradnjom sa lokalnim vlastima.

„Na nivou opštine postoji Komisija za ravnopravnost polova koja broji pet članova (3 žene i 2 muškarca), ali nisu imali nikakvih aktivnosti, niti su ranije komisije išta radile. Koliko je meni poznato opština je pomogla jednom udruženju da se registruje i to je sve što je urađeno i podržano“, navela je Senija.

Prenoseći iskustva iz Bratunca, predsjednica „Foruma žena“ Stanojka Tešić je rekla da na području bratunačke opštine aktivno djeluje 5 ženskih nevladinih organizacija koje su „rasporedile polja rada i odgovornosti“ i koje nastupaju zajedno ka lokalnoj upravi.

„Odmah nakon konstituisanja Skupštine mi smo uputile zahtjev da želimo da učestvujemo u konstituisanju i radu radnih tijela, tj. komisija Skupštine i naveli smo koje se to komisije za čiji smo rad zainteresovane i koga predlažemo da uđe u sastav tih komisija“, navela je Tešićka dodajući da na nivou lokalne zajednice postoji i jedna neformalna lokalna mreža – lobi grupa koju čine predstavnice nevladinih organizacija, ugledne građanke i političarke koje zajednički raspravljaju o aktuelnim problemima i predlažu rješenja.

Prema njenim riječima žene danas imaju svoje predstavnice u radnim tijelima Skupštine (devet skupštinskih radnih tijela ima ukupno 46 članova od čega je 30% žena), dok se broj odbornica povećao sa jedne, koliko ih je bilo do 2000-te godine, na 25,8% koliko ih ima sadašnji skupštinski saziv.

„Mi pratimo i za šta se koriste opštinska budžetska sredstva. Tako smo radili analizu korištenja sredstava namijenjenih sportu. Od 180 000 KM namijenjenih za sportske aktivnosti u Bratuncu, 120 000 ide za fudbalske turnire, 50 000 ide gradskom nogometnom klubu, a svega 1,2% sredstava namijenjeno je karate klubu u kojem trenira šest djevojčica“, navela je Tešićka.

Kao rezultat kontinuiranog rada i pritiska nevladinih organizacija na lokalnu upravu Tešićka je navela i uvrštavanje redovnih izdvajanja iz budžeta za borbu protiv nasilja u porodici (15000 KM), sprečavanje trgovine ljudima (4000 KM) i za liječenje žena i djece (30 000 KM).

Kao poseban uspjeh zalagačkih akcija nevladinih organizacija na području Bratunca Tešićka je navela „oduzimanje moći politikama u selima da postavljaju svoje ljude u savjete mjesnih zajednica“.

„Civilno društvo je dobilo na ugledu, ali i dalje ima problema naročito u komunikaciji između pojedinih lokalnih institucija i lokalne uprave, pa tako, primjera radi, policija ima jedne podatke o žrtvama nasilja u porodici, Dom zdravlja druge, a Centar za socijalni rad treće“, rekla je Tešićka dodajući da „imati kritičan stav u takom malom mjestu kao što je Bratunac nije nimalo prijatno“.

Kada je riječ o situaciji u Foči i saradnji tamošnjih nevladinih organizacija i lokalne vlasti, Vesna Čančar, predsjednica Demokratskog centra Nove nade je rekla da se ni Foča ne može pohvaliti dobrom niti sistematskom saradnjom.

„Naša organizacija još uvijek plaća rentu prostora, a za dvanaest godina koliko postojimo, nismo dobili nijednu jedinu marku iz opštinskog budžeta. Sredstva za rad nevladinih organizacija postoje, ali idu lovcima i ribolovcima“, navela je Čančar dodajući da je Foča specifična i po tome što nema nijednu tipičnu žensku organizaciju.

Prema njenim riječima zbog ratnih dešavanja u Foči i stigme koja u vezi sa tim postoji, „bilo je jako teško dobiti podršku za neke aktivnosti“.

„Imamo dobru saradnju sa aktivima žena političkih partija, naročito sa aktivom žena SNSD-a. Redovno pratimo izbore i organizujemo edukaciju za političarke i izbrane odbornice jer ne znaju šta su njihova prava i obaveze“, navela je Čančar dodajući da u odborničkim klupama Skupštine opštine Foča sjedi 6 žena od ukupno 31 odbornika/ice.

Predstavnica NVO Anima Vesna Kuljuk iz Goražda je rekla da u ovoj opštini situacija nikad nije bila gora, te da je broj žena odbornica pao sa 7 na tri, koliko ih ima u sadašnjem skupštinskom sazivu.

Skupština opština Goražda broji ukupno 25 odborničkih mjesta.

Nakon izlaganja predstavnica nevladinog sektora učesnicama Okruglog stola se obratila potpredsjednica Narodne skupštine RS Nada Tešanović koja je ponovila da „svo svoje iskustvo nosi upravo iz nevladinog sektora“, te da se „bez edukacije ne može uspjeti“.

„Edukacija je najvažnija. A mi danas imamo odbornike, poslanike, pa i ministre koji ne znaju ni šta je budžet, koji ne znaju kako sastaviti amandman ili kako se treba obraćati kolegama. Ni ja kada sam došla u gradsku skupštinu ništa nisam znala. Ali sam učila, išla na edukacije koje su organizovale nevladine organizacije i upijala znanja i vještine“, istakla je Tešanovićka.

U nastavku rada Okruglog stola priliku da iznesu svoje viđenje saradnje dobile su i predstavnice lokalnih vlasti – odbornice i članice ili predsjednice komisija za ravnopravnost polova.

Članica Aktiva žena Opštinskog odbora SNSD-a iz Foče Mirjana Filipović je istakla kao dobar primjer saradnju koju žene ove političke partije imaju sa NVO Demokratski centar Nove nade. „Želim ovom prilikom da im se zahvalim što su nam se približili, jer mi do tada nismo imale priliku da učestvujemo u nekim edukacijama ili seminarima. Oni su naš prozor u svijet“, rekla je Filipovićka dodajući da aktiv žena SNSD-a svakog zadnjeg četvrtka u mjesecu organizuje javne tribine o aktulenim pitanjima na kojima se okupi i 150 žena!

Vijećnica Općinskog vijeća Sanski Most Azemina Helić je istakla da je „sve povezano sa partijom kojoj pripadate“, te da je njoj, kao vijećnici SDP-a, teško u sadašnjem općinskom sazivu Sanskog Mosta raditi kvalitetno i predano.

Referentica odsjeka za stambena pitanja u Sanskog Mostu Amela Unkić je rekla da se ona u svom radu najviše susreće sa ženama, samohranim majkama i socijalno ugroženim ženama koje su narušenog zdravlja i koje nailaze na različite osude sredine koja sve manje razumjevanja ima za njihove probleme. „Ja pokušavam spojiti svoj posao u općini i svoj aktivistički angažman u Dijakomu i mislim smo konačno uspjeli izlobirati dodjeljivanje općinskih prostorija Dijakomu na besplatno korištenje“, navela je Unkić.

Zamjenica predsjedavajućeg Općinskog vijeća Sanski Most Ivana Čavlović je rekla da saradnje između organa vlasti i nevladinog sektora skoro da i nema, a odbornica SO Bratunac Samira Avdić je istakla da se „sve dešava prije nego li se Skupština i sastane“ .

Predsjednica Komisije za jednakost polova u SO Srebrenica Vidosva Nikolić je rekla da njena komisija broj pet članova „od kojih je jedan predstavnik islamske vjerske zajednice koji bojkotuje rad Komisije“. Prema njenim riječima prva stvar koju je komisija uradila je bilo slanje zahtjeva svim organima lokalne uprave i javnim ustanovama da im dostave statističke podatke o zaposlenim razvrstane po polu. Ona je još dodala da je saradnja sa nevladinim sektorom u Srebrenici jako loša.

Šefica kabineta načelnika SO Zvornik Dušica Savić je istakla da je na području Zvornika do 2007. godine, zbog potpune političke nestabilnosti, situacija u svim oblastima života bila loša, ali da od 2007. godine ide uzlaznom putanjom, „jer sada imamo stabilnu političku većinu“.

„U budžetu imamo predviđena izdvajanja za rad nevladinih organizacija, trenutno gradimo Dom omladine i proširujemo vrtić, a pri kabinetu načelnika oformili smo Komisiju za ravnopravnost polova, koja je postojala i ranije, ali se nikada nisu ni sastali“, istakla je Savićka.

„Formiranje Komisije za ravnopravnost polova pri kabinetima načelnika je bolje rješenje. Naša komisija je usvojila program rada, a za narednu godinu – 2010. smo uspjeli izboriti i sredstava u budžetu za rad Komisije. Pored toga, dali smo preporuku načelniku da prilikom izbora savjeta mjesnih zajednica povede računa o ravnopravnoj zastupljenosti oba pola. Od 58 savjeta sada u 10 imamo i žena, što je, ipak, neki pomak, pogotovo ako se ima u vidu da žena skoro da i nije bilo u savjetima mjesnih zajednica“, navela je Savićka dodajući da je Komisija uključena i u izradu Protokola za sprečavanje nasilja u porodici, koji je inicirao OSCE.

Prema njenim riječima problem u Zvorniku predstavlja „neaktivan nevladin sektor, tako da nema ni pritisaka ni inicijativa od strane NVO“.

Predsjednica skupštinske Komisije za ravnopravnost polova grada Banjaluke Tajana Majstorović je rekla da su od 7 članova Komisije 4 žene, te da je Komisija do sada održala tri sjednice sa kojih je upućena preporuka administrativnoj službi grada i javnim ustanovama da prilikom izbora zaposlenih vode računa o polnoj strukturi.

Prema njenim riječima iz godine u godinu se povećavaju izdvajanja iz gradskog budžeta za rad nevladinih organizacija. Pored toga, u budžetu postoji stavka za vještačku oplodnju, a grad subvencionira cijenu vrtića, navela je Majstorovićka.

Gošće iz Holandije, Jolanda Brunnekeef (IKV Pax Christi) i Frieda Brand (odobrnica u gradu Nijmegen), su sa učesnicama podijelile svoja iskustva rekavši da situacija u Holandiji nije uopšte tako sjajna kada je riječ o položaju i zastupljenosti žena, kako se to često misli.

„U istom sektoru gdje rade žene i muškarci, žene manje zaradjuju, a na žene i dalje pada najveći teret brige o domaćinstvu i briga od djeci“, navela je Jolanda.

Frieda je istakla da je ženama teško da se bave i porodicom i da budu političke angažovane. „To zahtjeva 60-tak sati rada sedmično i traži puno odricanja“, rekla je Frieda dodajući da žene moraju biti i uporne i glasne i spremne na kompromis ako žele neke stvari „progurati“.

Kao dobar primjer međusektorske saradnje ona je navela „političke večeri“ koje se organizuju jednom u dvije sedmice na kojima se sastaju predstavnici političkih partija i civilnog društva i koje se uživo mogu pratiti na Internetu. „Teme za ove večeri određuju se mjesec dana unaprijed i svako može doći i diskutovati, odnosno postaviti pitanje ili tražiti da se nešto stavi na dnevni red skupštine“, objasnila je Frieda.

Predstavnica Gender centra Vlade RS Jelena Milinović je potom učesnicima rekla šta će biti prioriteti u radu Gender centra u narednom srednjoročnom periodu (sprečavanje nasilja u porodici, pristup radu i zapošljavanju, unapredjenje položaja žena na selu, rodno budžetiranje i jačanje lokalnih organa), pozivajući učesnice da se u planiranju svojih budućih aktivnosti rukovode i ovim prioritetima.

Govoreći o obavezi primjene normativno-pravnih standarda na lokalnom nivou, Milinovićka je istakla da prikupljanje podataka po polu ne može biti samo sebi cilj.

„Podaci su samo jedan od alata. Morate analizirati stanje i predlagati konkretna rješenja“, poručila je Milinovićka.

U diskusiji koja je uslijedila učesnice su istakle da nedostaje karika u saradnji između lokalnih komisija za ravnopravnost polova i entitetskih gender centara, te da komisije nemaju kontinuitet u radu, jer se nakon svakih lokalnih izbora biraju novi članovi komisija koji onda počinju ispočetka. U tom smislu, a kako bi se obezbijedio kontinuitet u radu, predloženo je nove komisije zadrže bar dva stara člana.

Diskutovalo se i o tome da li bi komisije za ravnopravnost polova trebalo formirati pri skupštinama ili pri kabinetima načelnika, ili bi pak trebalo ići sa inicijativom da se komisije formiraju i  pri zakonodavnoj i pri izvršnoj lokalnoj vlasti.

Jedna od dilema odnosila se i na to šta raditi sa komisijama koje ništa ne rade i koje ne sazivaju sjednice.

Bilo je govora i o finansiranju rada komisija i potrebi da im se obezbijede prostorije za rad.

Uslijedio je rad u grupama koje su imale zadatak da predlože konkretne oblasti i mjere saradnje između nevladinog i vladinog sektora.

D.D.

 

web okrugli sto zenska medjusektorska saradnja

 

Za:          Gender centar RS

Gender centar F BiH

Agenciju za ravnopravnost polova BiH

 

I N I C I J A T I V A

Poštovane/i,

na okruglom stolu pod nazivom „Ženska međusektorska saradnja na lokalnom nivou“ koji je održan u Banjoj Luci u periodu od 4. do 5. decembra 2009. godine i koji je okupio 32 predstavnice nevladinih organizacija i lokalnih vlasti iz Bratunca, Sanskog Mosta, Foče, Goražda, Srebrenice, Čajniča, Ključa, Milića, Zvornika i Banje Luke, je zaključeno da je potrebno aktivirati lokalne komisije za ravnopravnost polova kao ključne mehanizme na lokalnom nivou za ostvarivanje rodnih politika i praksi. U tom smislu je zaključeno da se uputi inicijativa gender centrima na entitetskom nivou da razmotre sljedeće prijedloge koji bi mogli doprinijeti efikasnijem radu lokalnih komisija.

Uzimajući u obzir da su lokalni organi vlasti odgovorni za poštovanje i dosljednu primjenu odredbi Zakona o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini, te da su gender centri dužni da prate i nadgledaju sprovođenje zakona na svim nivoima vlasti, učesnice Okruglog stola predlažu:

–      da gender centri traže od lokalnih komisija za ravnopravnost polova da im dostavljaju izvještaje o radu najmanje jedanput godišnje

–      da gender centri sugerišu lokalnim organima vlasti model koji bi obezbijedio kontinuitet u radu lokalnih komisija, kako se ne bi dešavalo da se svake četiri godine biraju novi članovi komisija koji posao kreću ispočetka

–      da razmotre način sankcionisanja lokalnih komisija koje se ne sastaju i ne rade svoj posao

–      da, u saradnji sa nevladinim organizacijama, iniciraju godišnje susrete članova/ica lokalnih komisija na kojima bi se razmjenjivali primjeri dobre i loše prakse.

Nadamo se da ćete razmotriti i prihvatiti ove prijedloge, a učesnice Vam stoje na raspolaganju za dalje sugestije i saradnju.

COPYRIGHT © 2014. ALL RIGHTS RESERVED.