Naša saborkinja, Besima Borić, svima u regiji dobro poznata neumorna aktivistkinja za ženska prava, našla se u situaciji, da je tuži za klevetu, uz zahtjev za veliku finansijsku nadoknadu, osoba koja je osumnjičena za nasilje u porodici, koja ima dvije sudske zabrane prilaska žrtvi i koju je bivša supruga optužila za porodično nasilje.[1] Besima se javno usprotivila imenovanju takve osobe na poziciju ministra u Vladi KS. Branila je pri tom svoj politički, aktivistički, moralni i na zakonu zasnovan stav da je sprečavanje nasilja prema ženama obaveza svakog građanina i građanke i društva u cjelini, navedeno je u saopštenju za javnost iz Feminističke antifašističke mreže (FAMa).
Podsjećamo ministra Kenana Magodu da je Bosna i Hercegovina potpisnica više međunarodnih konvencija kojima se štite i promovišu ženska prava, da od 2003. godine imamo Zakon o ravnopravnosti polova, da smo među prvima zemljama u regionu usvojili Akcioni plan za implementaciju UNSCR puni naziv 1325 (2010) i među prvih pet država koje su ratifikovale Konvenciju Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (poznatiju kao Istanbulska konvencija)[2], Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.[3] Sve su to dokumenti koji našu državu obavezuju da ih dosljedno prati i unapređuje zaštitu ženskih prava, na što je pokušala da ukaže i naša saborkinja Besima Borić kada se javno usprotivila imenovanju Kenana Magode za ministra, kojeg je i njegova bivša supruga otvoreno optužila za nasilje u porodici a kasnije pod pritiskom odustala od iste.
Ova tužba za klevetu je jasan primjer, kako osobe u položaju moći koriste svoju političku i ekonomsku nadmoć, kako bi nas ocrnile neutemeljenim optužbama, opteretile troškovima za besmislene parnice, iscrpile nam energiju, potrošile naše vrijeme i ugrozile naš duševni mir i zdravlje. Time nastoje da nas odvrate od borbe za sprječavanje i kažnjavanje nasilja nad ženama i djevojkama ne samo u porodici već i na svakom drugom mjestu.
Podsjećamo ministra Kenana Magodu da osobe koje obavljaju javne funkcije, a pogotovo ministarske, moraju prihvatiti javnu kritiku i propitivanja, te da je naše pravo da znamo da je ministar, zadužen za resor kulture i sporta u vladi Kantona Sarajevo, osoba kojoj je Općinski sud u Sarajevu izrekao mjeru zabrane uznemiravanja, uhođenja i približavanja žrtvi nasilja u porodici.
Pokretanjem tužbe za klevetu ministar Kenan Magoda je odlučio koristiti represivne metode kojima se služe oni koji žele da ušutkaju kritičke glasove i šalje poruku građanima i građankama da za kritikovanje izabranih zvaničnika mogu biti sankcionisani, što je u suprotnosti s demokratskim tekovinama na kojima naše društvo počiva.
Besimin slučaj će se naći na sudu 20.5.2024. Ona nije sama. Uz nju solidarno stojimo društveno aktivne žene iz Bosne i Hercegovine i regije, u nadi, da će se pokazati kako pravosuđe u BiH sprječava ovakve taktike i kako one skupo koštaju sve koji misle da će nas uplašiti i zaustaviti.
Nasilje ne smije proći!
Potpisujemo ovu poruku, ističe se u saopštenju FAMa-e, i dostavljamo je najširoj javnosti kao i nadležnim organima u Kantonu Sarajevo u BiH i šaljemo bezrezervnu podršku i solidarnost našoj saborkinji Besimi Borić.
Organizacije, mreže, pojedinci i pojedinke:
1. FAMa – Feministička antifašistička mreža broji 120 istaknutih borkinja za ljudska prava u regionu
2. UG Oštra Nula,
3. Radnička solidarnost u BiH,
4. Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT,
5. Centar za mlade KVART Prijedor,
6. Helsinški parlament građana Banjaluka,
7. Fondacija CURE,
8. UŽR Bolja budućnost Grada Tuzla
9. Udruženje Ženska Vizija
10. Inicijativa Građanke za ustavne promjene
11. Fondacija Infohouse,
12. Sarajevski otvoreni centar
13. Ženska mreža
14. Ženska platforma za razvoj Srbije
15. Akademija ženskog liderstva Beograd
16. Centar modernih veština Beograd
17. Centar za podršku ženama Kikinda
18. Fondacije Centar za demokratiju Beograd
19. Ženski istraživački centar Niš
20. Fondacija BFPE za odgovorno društvo
21. Mreža za demokratski dijalog
22. FemPlatz
23. NVO Ženske studije i istraživanja
Pojedinke i pojedinci:
1. Tamara Miščević,
2. Nemanja Tubonjić,
3. Erduan Katana,
4. Gordana Katana,
5. Milica Pralica,
6. Zlatiborka Popov-Momčinović,
7. Suada Hadžović,
8. Lejla Kusturica,
9. Sunčica Kovačević,
10. Sara Tuševljak,
11. Amani Hrković,
12. Azra Berbić,
13. Dzenana Alađuz,
14. Ifeta Česir – Škoro,
15. Jadranka Miličević
16. Saša Vasić,
17. Aida Koluder – Agić,
18. Anesa Karaselimović
19. Maida Zagorac
20. Larisa Kovačević
21. Delila Hasanbegović Vukas
22. Danka Zelić
23. Indira Bajramović
24. Alma Midžić
25. Varja Nikolić
26. Marija Srdić
27. Rada Gujaničić
28. Tamar Milanović
29. Sofija Mandić
30. Vera Kurtić
31. Prof. dr Nevena Petrušić
32. Zorana Antonijević
33. Prof. dr Smiljana Milinkov
34. Nađa Duhaček
35. Prof. Dr Zorica Mršević
36. Marija Peternel
37. Sonja Liht
38. Dr Tatjana Nikolić
39. prof dr Marijana Pajvančić
40. Dragoslava Bazut
41.Tamara Tripić
42. Prof. dr Andriana Zaharijević
43. Dr Kosana Beker
44. Prof. dr Marija Babović
45. Nadežda Satarić
46. Aida Ćorović
47. Ana Popovicki
48. Danica Todorov
49. Dr Sonja Stojanović Gajić
50. Prof. dr emerita Svenka Savić
51. Prof. dr Nataša Gospić
52. Prof. dr Fuada Stanković
53. mr Maja Sedlarević
54. Biljana Maletin
55. Tamara Srijemac
56. Maja Bjeloš
57. Kina Trajković
58. Jana Beč
59. Savo Đurđić
60. Alisa Kockar
61. Miloš Đajić
62. Magdalena Rašković
63. Nađa Bobičić
64. Milica Ranđelović
65. Aleksandra Jevtić
66. Sonja Lokar
[1]https://www.fokus.ba/vijesti/bih/kako-je-besima-boric-ponovo-uplasila-ministra-magodu/2700180/
[2] Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine 27. srpnja 2013. godine usvojila je odluku o ratifikaciji Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Time je Bosna i Hercegovina, uz Albaniju, Crnu Goru, Portugal i Tursku, postala peta članica Vijeća Europe koja je ratificirala Istanbulsku Konvenciju.
[3]https://www.echr.coe.int/documents/d/echr/convention_bos
Fotografija: Ustupljena fotografija iz FAMa
