Talas nasilja nad ženama u EU

Porast nasilja nad ženama tokom pandemije Covid-19  pokazuje da zemlje EU i regije još uvijek nemaju odgovarajuće mjere zaštite. Izolacija zbog koronavirusa dovela je do porasta u porodičnom nasilju. U dvije nove studije, Evropski institut za ravnopravnost polova (EIGE) procjenjuje mjere koje je svaka država  poduzela da zaštiti žene tokom pandemije.

„Žene se obično suočavaju s najvećom opasnošću od ljudi koje poznaju. EIGE-ovo istraživanje pokazuje da vlade EU to prepoznaju: svaka pojedinačna država uvela je posebne mjere za zaštitu žena od nasilja od strane njihovih partnera tokom pandemije. Ipak, nedovoljno finansiranje skloništa i telefonskih linija za pomoć povodom nasilja u porodici rezultiralo je ponekad neujednačenom podrškom “, rekla je Carlien Scheele, direktorica EIGE-a povodom Međunarodnog dana za uklanjanje nasilja nad ženama.

Irska, Španija i Litvanija pokrenule su nacionalne akcione planove za iskorjenjivanje nasilja tokom pandemije. Španija je ojačala koordinaciju svojih zdravstvenih, policijskih i pravosudnih službi, kao i Litvanija. Irska je otišla dalje uloživši 160.000 €. Tim novcem vlada je pomogla skloništima i telefonskim linijama za žrtve da se prilagode novim radnim uslovima na daljinu. Irski sudovi dali su prioritet slučajevima nasilja u porodici i proširili ročišta na daljinu. Policija provjerava i kontaktira žene koje su se u prošlosti suočavale sa nasiljem.

Nekoliko zemalja je prilagodilo zakonske propise kojima prihvatilišta i telefonske  linije proglašavaju „osnovnim uslugama“ kako bi im bili dostupni u svakom trenutku. U Latviji, Estoniji, Slovačkoj i Francuskoj zakoni sada obavezuju vlade da ženama koje se suočavaju sa nasiljem pružaju alternativni smještaj. Estonski sudovi ovlašteni su da izdaju privremene zabrane približavanja nasilnim partnerima, štiteći žrtvu od beskućništva i namećući odgovornost na nasilnika.

Gotovo svaka zemlja EU pokrenula je kampanje za podizanje svijesti kako bi žrtve znale za dostupnu pomoć. Grčka, Finska i Portugal obratile su se izbjeglicama i migrantima, dok su druge zemlje dopirale do žena iz romskih zajednica. Španska kampanja je naglasila da je nasilje u porodici kršenje ljudskih prava – a ne privatno pitanje.

Kampanje podizanja svijesti važne su za svjedoke koji ne mogu intervenisati, jer možda ne prepoznaju nasilje intimnih partnera kada ga vide. Kampanje također pružaju jasne smjernice o tome kako svjedoci mogu pomoći kada se boje da će situaciju pogoršati. Otprilike 20–30% poziva na telefonske brojeve za nasilje u porodici dolaze od svjedoka. EIGE-ovo istraživanje pokazuje da svjedoci često žele pomoći na druge načine, ali ne i to prijaviti policiji. Smjernice o takvim načinima pomoći također bi trebale biti dio kampanja.

Kako se zemlje EU vraćaju u izolaciju, vlade mogu učiti iz pozitivnih aktivnosti poduzetih tokom prvog vala pandemije – kao i iz nedostataka. Prihvatilište i savjetodavno osoblje bili su preplavljeni povećanom potražnjom i povećanim brojem žrtava; osjećali su se nepripremljeni za pružanje podrške na daljinu. Covid-19 nas je podsjetio koliko su društva nespremna da zaštite žrtve nasilja od strane njihovih partnera. Vlada ne smije zatvarati oči.

Izvor: www.eige.europa.eu/
Fotografija: www.policyforum.net/podcast-tackling-violence-women/

Facebook
Twitter
LinkedIn

Najnovije vijesti