Član koji nedostaje

Aktuelno0 comments
FIGAP_program_BiH_JPG
Projekat: Član koji nedostaje – zakonsko, ekonomsko i psihosocijalno osnaživanje samohranih roditelja na području RS
Helsinški parlament građana Banja Luka i Udruženje samohranih roditelja “Ponos” Banja Luka počeli su u aprilu 2011. implementaciju projekta “Član koji nedostaje” koji je usmjeren ka poboljšanju socijalno-ekonomskog položaja samohranih roditelja u RS, od kojih većinu čine samohrane majke, zakonskom regulisanju njihovih prava i jačanju njihovih ličnih kapaciteta.
Projekat predviđa tri segmenta aktivnosti – jedne su usmjerene ka normativno-pravnom regulisanju termina samohrani roditelj i pripadajućih prava; drugi segmenet aktivnost je usmjeren ka povećanju konkurentnosti samohranih majki na tržitšu rada, dok je treći set atkivnosti namjenjen samoosnaživanju i jačanju kapaciteta udruženja samohranih roditelja čije članstvo se svakodnevno uvećava.
Projektom je predviđeno jačanje saradnje između nevladinih organizacija i institucija, kroz potpisivanje memoranduma o saradnji i podizanja svijesti o ulogama i odgovornostima i jednih i drugih u inkorporiranju koncepta ravnopravnosti polova u sve sfere života.
Projekat je finansijski podržan iz sredstava FIGAP programa.
Program za implementaciju Gender akcionog plana BiH (FIGAP program 2009-2014), rezultat je saradnje Agencije za ravnopravnost spolova BiH – Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BIH, Gender Centra Federacije BiH i Gender centra Republike Srpske, a njegov je cilj da osigura održivu provedbu Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 41/09).
_______________________________________________________________________
Počele radionice psihosocijalnog osnaživanja
Banja Luka, 19. mart 2012.
Prva od šest planiranih jednodnevnih radionica psihosocijalnog osnaživanja samohranih roditelja održana je u Gradišci  17.marta 2012. godine, a učesnici su bili članovi nedavno osnovanog Udruženja samohranih roditelja “Svjetlost” Gradiška. U radionici je učestvovalo 12 učesnika, 9 žena i 3 muškarca, što je dalo posebnu dinamiku radionici i ukazalo na potrebu razbijanja rodnih stereotipa o dominaciji žena u samostalnom roditeljstvu. Učesnicima su date informacije i podrška da više koriste stručne usluge i stručnu pomoć u okviru resursa koje nudi njihova zajednica, a motivisani su i da se, pored interesnog udruženja, razviju i u grupu za samopodršku koja bi djelovala na području opštine Gradiška. Radionica je održana u okviru projekta „Član koji nedostaje – zakonsko, ekonomsko i psihosocijalno osnaživanje samohranih roditelja u RS“, koji se finansira sredstvima iz FIGAP programa.
D.S.
___________________________________________________________________________
Tokom prvih šest mjeseci implementacije projekta (april – oktobar 2012.) održano je šest radionica “Kako lakše do posla” u šest opština u RS, uspostavljeni su kontakti i saradnja sa udruženjima samohranih roditelja u Prijedoru i Derventi i sa samohranim majkama u Zvorniku, Istočnom Sarajevu (Palama) i Gradišci, Zavodom za zapošljavanje RS, Ombudsmanom za djecu RS i pojedinim centrima za socijalni rad koji su upoznati sa ciljevima i očekivanim rezultatima projekta.
Najveće dostignuće postignuto je u oblasti zakonskog regulisanja prava samohranih roditelja, s obzirom da je prihvaćena naša inicijativa/sugestija da se termin samohrani roditelj ugradi u tekst izmjena i dopuna Porodičnog zakona RS (Inicijativu je HPG BL pokrenuo 2010. godine u sklopu projekta „Integracijom i socijalnom inkluzijom ka aktivnom građanstvu“, a na bazi rezultata istraživanja o položaju i mogućnostima ostvarivanja zakonskih prava pojedinih socijalno isključenih grupa i saradnje sa udruženjima samohranih roditelja u RS).
Više o realizovanim aktivnostima i postignutim rezultatima u priloženom dokumentu: Narativni izvještaj – HPG BL:

Projekat: Član koji nedostaje – zakonsko, ekonomsko i psihosocijalno osnaživanje samohranih roditelja na području RS
Banja Luka, 27. april 2011.
Helsinški parlament građana Banja Luka i Udruženje samohranih roditelja “Ponos” Banja Luka počeli su u aprilu 2011. implementaciju projekta “Član koji nedostaje” koji je usmjeren ka poboljšanju socijalno-ekonomskog položaja samohranih roditelja u RS, od kojih većinu čine samohrane majke, zakonskom regulisanju njihovih prava i jačanju njihovih ličnih kapaciteta.
Projekat predviđa tri segmenta aktivnosti – jedne su usmjerene ka normativno-pravnom regulisanju termina samohrani roditelj i pripadajućih prava; drugi segmenet aktivnost je usmjeren ka povećanju konkurentnosti samohranih majki na tržitšu rada, dok je treći set atkivnosti namjenjen samoosnaživanju i jačanju kapaciteta udruženja samohranih roditelja čije članstvo se svakodnevno uvećava.
Projektom je predviđeno jačanje saradnje između nevladinih organizacija i institucija, kroz potpisivanje memoranduma o saradnji i podizanja svijesti o ulogama i odgovornostima i jednih i drugih u inkorporiranju koncepta ravnopravnosti polova u sve sfere života.
Projekat je finansijski podržan iz sredstava FIGAP programa.
Program za implementaciju Gender akcionog plana BiH (FIGAP program 2009-2014), rezultat je saradnje Agencije za ravnopravnost spolova BiH – Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BIH, Gender Centra Federacije BiH i Gender centra Republike Srpske, a njegov je cilj da osigura održivu provedbu Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 41/09).
FIGAP_program_BiH_JPG

Zaključci okruglih stolova u Banjaluci i Doboju – podrška osnivanju Fonda za izdržavanje djece u RS
Banja Luka, 12. juli 2012.
Države potpisnice priznaju pravo svakog djeteta na životni standard primjeren njegovom fizičkom, mentalnom, duhovnom,  moralnom i društvenom razvoju… Države potpisnice će preduzeti sve odgovarajuće mjere da obezbijede da dijete dobije izdržavanje od roditelja ili drugih osoba koje imaju  finansijsku  odgovornost za dijete, i u državi potpisnici i iz inostranstva.
(Član 27 UN Konvencije o pravima djeteta, stav 1-.4)
S A O P Š T E NJ E
U cilju poboljšanja položaja samohranih roditelja i jednoroditeljskih porodica, kao i podizanja svijesti javnosti o problemima sa kojima se suočavaju jednoroditeljske porodice u Republici Srpskoj, Helsinški parlament građana Banja Luka i Udruženje samohranih roditelja „Ponos“ organizovali su 22. juna i 29. juna 2012. okrugle stolove u Banjaluci i Doboju na temu „(Ne)izbjegavanje izdržavanja djece“.
Na oba okrugla stola je naglašeno da je neplaćanje alimentacije za djecu jedan od ozbiljnijih problema sa kojima se suočava populacija jednoroditeljskih porodica u RS, te da bi trebalo poboljšati mehanizme naplate alimentacije. Jedan od prijedloga je i da se u RS osnuje Fond za izdržavanje djece. U slučaju izostanka roditeljskopravnog izdržavanja, preko ovog Fonda djeci bi se privremeno osiguravalo izdržavanje, a time i pravo na adekvatan životni standard, što je u skladu sa Konvencijom o međunarodnom ostvarivanju prava na izdržavanje djeteta i drugim oblicima izdržavanja porodice, koju je BiH potpisala 2011. godine, kao i sa Preporukom Vijeća Evrope (82)2 iz 1982. godine o plaćanju predujma za izdržavanje .
U saopštenju koje Vam dostavljamo izdvojili smo ključne zaključke sa održanih okruglih stolova u Banjaluci i Doboju:
Prvi korak je prepoznavanje i uvažavanje potreba jednoroditeljskih porodica, kao ravnopravnih članova društva, i zakonsko pozicioniranje njihovog statusa. U tom smislu potrebno je intenzivirati rad na izmjenama i dopunama Porodičnog zakona RS i ugraditi termine samohrani roditelj i jednoroditeljska
___________________________________________
1. Odbor ministara Vijeća Evrope ovu Preporuku je usvojio 2. februara 1982. godine s ciljem prihvaćanja zajedničkih smjernica i ujednačavanja pravnih uređenja država članica na području izdržavanja djece. Polazište je bilo u činjenici da veliki broj djece odgaja samo jedan roditelj i da vrlo često roditelj s kojim dijete ne živi ne ispunjava svoju obvezu plaćanja izdržavanja. Prihvaćena je ideja o nužnosti poduzimanja određenih mjera u smislu intervenisanja države u tim slučajevima. Vidjeti Rešetar, B (2005). Državni predujam za udržavanja djece. Pravni fakultet Sveučilišta u Osijeku. UDK: 347.635.3(497.5) – http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/viewFile/2/2

porodica u zakonski tekst,  što bi omogućilo definisanje daljih prava ove populacije u Zakonu o socijalnoj zaštiti, Zakonu o dječijoj zaštiti, Zakonu o radu i sl.
Unaprijediti postojeće i razviti nove zakonske i institucionalne mehanizme koji će omogućiti da prava djece na izdržavanje budu u potpunosti ispoštovana. Posebno osigurati da, u skladu sa odredbama Porodičnog zakona RS i Krivičnog zakona RS, centri za socijalni rad preuzmu aktivniju ulogu u zaštiti prava djece na zakonsko izdržavanje kroz podnošenje tužbi za izdržavanje, podnošenje prijedloga za izvršenje i prijavljivanje nadležnim tužilaštvima slučajeva izbjegavanja izdržavanja.
Promijeniti član 260 Porodičnog zakona RS  u kojem stoji da će se iznos izdržavanja/alimentacije određivati na osnovu zajamčenog ličnog dohotka, što je atavizam iz prošlog SFRJ sistema koji treba promijeniti, i uskladiti visinu alimentacije sa rastom životnih troškova kako korisnici/ce izdržavanja ne bi došli u situaciju da primanja koja dobivaju imaju samo simbolički značaj.
Resornim ministarstvima i Vladi RS predložiti osnivanje Fonda za izdržavanje djece preko kojeg bi se djeci iz jednoroditeljskih porodica isplaćivao zagarantovani predujam za izdržavanje, tj. minimalni iznos izdržavanja ili dosuđeni iznos izdržavanja. Država bi na sebe preuzela obavezu da od nesavjesnog roditelja namiri iznos isplaćenog predujma za izdržavanje, bilo da mu taj iznos odbija od plate ili od prodaje imovine ili na neki drugi način. Dužnost nesavjesnog roditelja da državi nadoknadi isplaćene iznose ne smije prestati, kao ni dužnost da djetetu isplati razliku između iznosa predujma i iznosa određenog pravosnažnom sudskom odlukom. Predloženo je da se punjenje fonda obezbijedi od prodaje nepravno/nelegalno stečene imovine i preko preraspodjele postojećih poreza .
Napraviti registar plaćanja i neplaćanja alimentacije i ubaciti to u sistem preko kojeg bi se oni koji ne plaćaju alimentaciju mogli kažnjavati na način da im se ne izdaju lični dokumenti, npr. vozačke dozvole.
Prilikom procjene uticaja propisa (PUP) tražiti da se, prilikom analize bilo kojeg novog zakona, procjena vrši i sa stanovišta zaštite dječjih prava.
Materijalno i kadrovski jačati centre za socijalni rad, koji su nazvani alfom i omegom u rješavanju bilo kojih socijalnih problema, te svim klijentima/icama koji dolaze u centre za socijalni rad omogućiti dobijanje adekvatne pravne
__________________________________________________
2. U prvom Alternativnom izvještaju o implementaciji Konvencije o pravima djeteta u BiH, koji je podnesen UN Komitetu za prava djeteta 2004. godine, a koji su podnijele organizacije Zdravo da ste i Naša djeca, uz konsultacije sa još 11 NVO Iz BiH koje rade sa djecom i za djecu, takođe je predloženo osnivanje Alimentacionih fondova na entitetskom i kantonalnom nivou, kako bi se osigurali adekvatni uslovi za život djece i njihovo pravo na život, rast, razvoj i obrazovanje  (http://www.childrightsnet.org/resources/infoDetail.asp?ID=5529&flag=legal)

pomoći. Optimalno rješenje bi bilo da se ova usluga podrazumijeva u svakom centru, što bi moralo da garantuje nadležno ministarstvo.
Informisati Savjet za djecu RS o problemima jednoroditeljskih porodica i zaključcima sa okruglih stolova kako bi se o ovoj specifičnoj problematici pokrenula diskusija unutar Vlade RS i odgovornih tijela.
Jačati saradnju između organizacija civilnog društva i institucija.
U prilog zaključcima dostavljamo i podatke koji oslikavaju stanje i realne potrebe jednoroditeljskih porodica u RS.
Prema podacima koje je iznijela predsjednica Udruženja samohranih roditelja „Ponos“ Ramzija Spahić, Udruženje trenutno broji više od 3000 članica, među kojima je i 45 očeva, od kojih svega 10% njih redovno prima alimentaciju!
Podaci Gender centra Vlade RS govore da je u 2011. godini u svim osnovnim sudovima evidentirano ukupno 56 započetih i završenih krivičnih postupaka na osnovu člana 210 Krivičnog zakona – izbjegavanje izdržavanja djece. Od toga broja izrečene su samo 2 zatvorske kazne i 12 uslovnih osuda.
U 2010. godini u RS je registrovano 36925 djece čiji roditelji nemaju dovoljno prihoda da ih izdržavaju. Bosna i Hercegovina ni dalje nema budžete za djecu ni na jednom nivou vlasti. Revidirana srednjoročna razvojna strategija BiH navodi da se u zemlji troši više od 14% BDP-a na socijalnu zaštitu, dok prosjek u EU iznosi 19%. Za socijalnu i dječiju zaštitu nedostatak je što se oko 50% budžeta za socijalnu zaštitu odnosi na davanja za civilne žrtve rata i boračke invalide, čime je znatno smanjeno učešće ostalih ugroženih kategorija i djece .
Pozivamo Vas da zajedno sa nama učestvujete u kreiranju mjera/prijedloga koji mogu značajno doprinijeti promjeni trenutnog položaja većine samohranih roditelja u RS, koji gube ili su izgubili povjerenje u sistem i koji su frustrirani svakodnevnom borbom da prežive i svojoj djeci obezbijede minimum pristojnog i dostojanstvenog života.
Ukoliko imate bilo kakvih sugestija, primjedbi ili preporuka molimo Vas da nam ih dostavite najkasnije do 15. avgusta kako bismo mogli uobličiti finalne prijedloge mjera i poslati ih na adrese relevantnih institucija.
S poštovanjem,
Helsinški parlament građana i Udruženje samohranih roditelja „Ponos“
______________________________________________________
3. Vidjeti „Izvještaj nevladinih organizacija i djece o stanju prava djeteta u BiH za period 2009-2011“. Str 23, dostupan na: http://www.zdravodaste.org/latn/


Banja Luka, juli 2012.
Završni izvještaj o implementaciji projekta “Član koji nedostaje” word



Izdržavanje djece

Banja Luka, 25. juni 2012.
okrugli-sto-samohrane-majkePopulacija samohranih roditelja u RS suočava se sa brojnim problemima – od toga da još uvijek nisu prepoznati u zakonima, do teške ekonomske situacije. Jedan od problema je i neplaćanje alimentacije, odnosno izbjegavanje izdržavanja djece, što je bila i glavna tema okruglog stola koji su, 22. juna u Banjaluci, zajednički organizovali Udruženje samohranih roditelja Ponos i Helsinški parlament građana Banja Luka.
Prema podacima koje je na okruglom stolu iznijela predsjednica Udruženja samohranih roditelja „Ponos“ Ramzija Spahić, Udruženje trenutno broji više od 3000 članica, među kojima je i 45 očeva, od kojih svega 10% njih redovno prima alimentaciju! Ona je istakla da na području banjalučke opštine “oko 150 jednoroditeljskih porodica živi ispod linije siromaštva, a djeca nekada i po tri dana nemaju šta jesti”.
Prema podacima Gender centra Vlade RS, u 2011. godini u svim osnovnim sudovima evidentirano je ukupno 56 započetih i završenih krivičnih presuda na osnovu člana 210 Krivičnog zakona – izbjegavanje izdržavanja djece. Od toga broja izrečene su samo 2 zatvorske kazne i 12 uslovnih osuda.
Sudija Osnovnog suda Banja Luka Svetozar Bajić rekao je da problem nije u parničnom postupku u kojem se odlučuje kome će pripasti djeca i koliki iznos alimentacije će jedan od roditelja plaćati, već u izvršnom postupku. „Stranke moraju pokrenuti izvršni postupak naplate, i tu  bi trebalo vidjeti, odnosno naći način da se izvrši naplata, bilo pljenidbom imovine ili na neki drugi način“, istakao je Bajić.
Jedna od primjedbi se odnosila i na iznose alimentacije koji se kreću od 15 do 50 odsto od primanja roditelja, ali koji se godinama ne mijenjaju.
Iznose alimentacije trebalo bi prilagoditi realnoj situaciji, jer je smiješno da ostaju isti iznosi određeni recimo prije pet godina, rečeno je na okruglom stolu.
Dosta primjedbi upućeno je na račun centara za socijalni rad, jer ne pružaju adekvatnu pravnu pomoć strankama i ne koriste zakonske mogućnosti i ne podižu tužbe u slučajevima kada jedan od roditelja ne učestvuje u izdržavanju djece.
Veći dio diskusije bio je posvećen mogućnostima osnivanja Alimentacionog fonda preko kojeg bi se obezbijeđivalo redovno izdržavanje djece iz jednoroditeljskih porodica. Diplomirana socijalna radnica Dijana Sajić je navela da ovakvi fondovi postoje skoro u svim evropskim zemljama, samo što se negdje zove Fond za podršku porodici, a negdje Fond za izdržavanje djece, ali da je suština u tome da se kroz njega obezbjeđuju neophodna novčana sredstva, odnosno izdržavanje za djecu.
Ona je podsjetila i na preporuku Vijeća Evrope 1982 kojom se od država članica traži da obezbijede garancije za izdržavanje djece.
“U Evropi postoje 4 sistema socijalne sigurnosti. U npr. Austriji i Francuskoj sve jednoroditeljske porodice dobijaju zagarantovani predujam. U skandinavskim zemljama, Njemačkoj, Sloveniji i Malti sva djeca dobijaju istu zagarantovanu sumu do punoljetstva, bez obzira na porodično ekonomsko stanje”, navela je Sajić.
Kad je riječ o punjenju ovih fondova, Sajić je navela da to u Švedskoj ide preko poreza, čime se obezbjedjuje stalni izvor prihoda za funkcionisanje Fonda.
Aleksandra Kukoljac iz organizacije „Zdravo da ste“ podsjetila je da je jedna od preporuka UN komiteta za praćenje primjene Konvencije o zaštiti djeteta bila i da se u BiH osnuje Alimentacioni fond.
Jedan od prijedloga je bio da se, prilikom formulisanja zahtjeva koji bi bili upućeni Vladi RS, a u vezi osnivanja Alimentacionog fonda, predlagač pozove i na ovu preporuku UN komiteta, te da se punjenje budućeg Fonda pokušati ostvariti preko preraspodjele postojećih poreza.
Pomenut je i sistem PUP – procjena uticaja propisa, gdje bi trebalo tražiti da se, prilikom analize bilo kojeg novog zakona, procjena vrši i sa stanovišta zaštite dječijih prava.
Jedna od prijedloga je bio i da se jačaju centri za socijalni rad, koji su nazvani alfom i omegom u rješavanju bilo kojih socijalnih problema, te da se jača saradnja između organizacija civilnog društva i institucija.
Centri koji imaju jasno propisane zakonske obaveze trebali bi pokretati tužbe zbog neizdržavanja djece i obezbijediti da svi klijenti/ic3 koji dolaze u centar dobiju adekvatnu pravnu pomoć, poručeno je sa okruglog stola.
D.D.


Počele radionice psihosocijalnog osnaživanja
Banja Luka, 19. mart 2012.
Prva od šest planiranih jednodnevnih radionica psihosocijalnog osnaživanja samohranih roditelja održana je u Gradišci 17. marta 2012. godine, a učesnici su bili članovi nedavno osnovanog Udruženja samohranih roditelja “Svjetlost” Gradiška. U radionici je učestvovalo 12 učesnika, 9 žena i 3 muškarca, što je dalo posebnu dinamiku radionici i ukazalo na potrebu razbijanja rodnih stereotipa o dominaciji žena u samostalnom roditeljstvu. Učesnicima su date informacije i podrška da više koriste stručne usluge i stručnu pomoć u okviru resursa koje nudi njihova zajednica, a motivisani su i da se, pored interesnog udruženja, razviju i u grupu za samopodršku koja bi djelovala na području opštine Gradiška. Radionica je održana u okviru projekta „Član koji nedostaje – zakonsko, ekonomsko i psihosocijalno osnaživanje samohranih roditelja u RS“, koji se finansira sredstvima iz FIGAP programa.
D.S.

Tokom prvih šest mjeseci implementacije projekta (april – oktobar 2012.) održano je šest radionica “Kako lakše do posla” u šest opština u RS, uspostavljeni su kontakti i saradnja sa udruženjima samohranih roditelja u Prijedoru i Derventi i sa samohranim majkama u Zvorniku, Istočnom Sarajevu (Palama) i Gradišci, Zavodom za zapošljavanje RS, Ombudsmanom za djecu RS i pojedinim centrima za socijalni rad koji su upoznati sa ciljevima i očekivanim rezultatima projekta.

Najveće dostignuće postignuto je u oblasti zakonskog regulisanja prava samohranih roditelja, s obzirom da je prihvaćena naša inicijativa/sugestija da se termin samohrani roditelj ugradi u tekst izmjena i dopuna Porodičnog zakona RS (Inicijativu je HPG BL pokrenuo 2010. godine u sklopu projekta „Integracijom i socijalnom inkluzijom ka aktivnom građanstvu“, a na bazi rezultata istraživanja o položaju i mogućnostima ostvarivanja zakonskih prava pojedinih socijalno isključenih grupa i saradnje sa udruženjima samohranih roditelja u RS).Više o realizovanim aktivnostima i postignutim rezultatima u priloženom dokumentu: Narativni izvještaj – HPG BL:    word

COPYRIGHT © 2014. ALL RIGHTS RESERVED.