16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja

alternativni lok

Kampanja se od 1991. godine obilježava širom svijeta u periodu od 25. novembra – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad žena do 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava. Ovi datumi su namjerno izabrani kako bi se simbolično povezalo nasilje nad ženama sa ljudskim pravima, odnosno kako bi se ukazalo da nasilje nad ženama predstavlja kršenje ljudskih prava.
Ovaj periodu obuhvata i nekoliko drugih značajnih datuma kao što su:
29. novembar – Međuanrodni dan braniteljica ljudskih prava
1. decembar – svjetski dan borbe protiv SIDE
2. decembar – Međunarodni dan borbe za ukidanje ropstva
3. decembar – Međunarodni dan osoba sa invaliditetom
6. decembar – godišnjicu montrealskog masakra
6. decembra 1989. godine 25-godišnji muškarac Mark Lepin je ušao u zgradu Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Montrealu i ubio 14 žena, jer je tvrdio da su one krive što on nije primljen na fakultet.
9. decembar – Međunarodni dan borbe protiv korupcije
Inače 25. novembar je izabran kako bi se obilježilo ubistvo sestara Mirabal koje su ubili pripradnici režima diktatora Rafaela Trujila u Dominikanskoj Republici 25. nmovembra 1960. godine dok su išle da posjete svoje muževe u zatvoru. Sestre Mirabal su postale simbol narodnog i feminističkog otpora, a njihovo ubistvo je šokiralo naciju.
Od 1991. do danas u kampanji 16 dana aktivizma učestovovalo je više od 3400 organizacija iz 164 zemlje svijeta.

Kampanja 16 Dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja 
se od 1991. godine obilježava širom svijeta u periodu od 25. novembra – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad žena do 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava. Ovi datumi su namjerno izabrani kako bi se simbolično povezalo nasilje nad ženama sa ljudskim pravima, odnosno kako bi se ukazalo da nasilje nad ženama predstavlja kršenje ljudskih prava.

Ovaj periodu obuhvata i nekoliko drugih značajnih datuma kao što su:
29. novembar – Međuanrodni dan braniteljica ljudskih prava
1. decembar – svjetski dan borbe protiv SIDE
2. decembar – Međunarodni dan borbe za ukidanje ropstva
3. decembar – Međunarodni dan osoba sa invaliditetom
6. decembar – godišnjicu montrealskog masakra
6. decembra 1989. godine 25-godišnji muškarac Mark Lepin je ušao u zgradu Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Montrealu i ubio 14 žena, jer je tvrdio da su one krive što on nije primljen na fakultet.
9. decembar – Međunarodni dan borbe protiv korupcije
Inače 25. novembar je izabran kako bi se obilježilo ubistvo sestara Mirabal koje su ubili pripradnici režima diktatora Rafaela Trujila u Dominikanskoj Republici 25. novembra 1960. godine dok su išle da posjete svoje muževe u zatvoru. Sestre Mirabal su postale simbol narodnog i feminističkog otpora, a njihovo ubistvo je šokiralo naciju.
Od 1991. do danas u kampanji 16 dana aktivizma učestvovalo je više od 3400 organizacija iz 164 zemlje svijeta.

alternativni lokU Banjaluci će 9. decembra 2010. biti održana konferencija za novinare na kojoj će biti predstavljen Alternativni izvještaj o implementaciji CEDAW konvencije i ženskim ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini za 2010. godinu.

Ovaj izvještaj pokriva sljedeće oblasti: Ekonomski položaj žena u BiH, Žene u javnom i političkom životu, Nasilje nad ženama, Položaj i ostvarenje ženskih ljudskih prava Romkinja u BiH. U izradi ovog izvještaja je učestvovala grupa nevladinih organizacija iz BiH (Fondacija Cure, Žene ženama, Budućnost Modriča, Lara Bijeljina, Udružene žene, Forum žena Bratunac) pod koordinacijom Helsinškog parlamenta građana Banja Luka i „Prava za sve“ iz Sarajeva. Izvještaj se podnosi Komitetu za eliminaciju svih oblika nasilja nad ženama UN-a krajem decembra.

Naredne sedmice na našem web sajtu objavićemo izvode iz ovog izvještaja koji ilustruje stanje ženskih prava u periodu od 2006-2010. godine iz ugla nevladinog sektora Bosne i Hercegovine.

Otvaranje Muškog centra u Modriči

muski_centar

Udruženje građana „Budućnost“ otvorilo je u Modriči 25. novembra Muški centar, prvi takve vrste u BiH. U Muškom centru će se raditi sa muškarcima, počiniocima nasilja u porodici, kako bi se uticalo na njih da prevaziđu socijalno neprihvatljive oblike ponašanja i izgrade drugačiji sistem vrijednosti, baziran na poštivanju ženskih ljudskih prava i rodnoj ravnopravnosti.

Muški centar treba da bude jedan od instrumenata zaštite u službi podrške žrtvama nasilja u porodici, istaknuto je na otvaranju Muškog centra, kojem su prisustvovale i predstavnice Helsinškog parlamenta građana Banja Luka Lidija Živanović i Dragana Dardić.

Aktivnosti u Muškom centru zasnivaće se na terapijskom i savjetodavnom radu i radu u grupama za samopomoć. Centar će djelovati kao zasebna organizaciona jedinica u okviru Udruženja građana „Budućnost“.

Otvaranju Centra prethodilo je niz aktivnosti, a jedna od njih je bila i anketiranje muškaraca na području dobojske regije. Anketom je bilo obuhvaćeno 300 muškaraca, prosječne starosti od 33 godine. Na pitanje da li ste koristili silu (tuča, prebijanje) prilikom pokušaja da riješite neku situaciju 43% ispitanika je odgovorilo potvrdno, dok je 23% njih odgovorilo „samo sam prijetio“. Na pitanje da li ste se ikada ikome obratili za pomoć, čak 93% anketiranih je odgovorilo da nije.

Inače, „Budućnost“ iz Modriče ove godine obilježava i 10-godišnjicu od otvaranja Sigurne kuće za žene i djecu žrtve nasilja u porodici. Sigurna kuća u Modriči bila je prvo takvo utočište za žene u BiH. Od otvaranja Sigurne kuće do danas, kroz kuću je prošlo 1028 žena i 1187 djece, uključujući i 50 djece bez roditeljskog staranja. Više od polovine žena koje su spas potražile u Sigurnoj kući vratilo se u nasilno okruženje iz kojeg su pobjegle. Nasilnici su u 60 odsto slučajeva bili bračni ili vanbračni partneri, a čak 60& žena, štićenica Sigurne kuće, izjavilo je da su nasilje trpile od prvog dana zajedničkog života.

Banjaluka, 24. novembra 2010.pres
Povodom početka kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”, koja se svake godine obilježava u periodu od 25. novembra – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama do 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava, Helsinški parlament građana i Udružene žene su organizovali pres konferenciju na kojoj su novinare upoznali sa temom ovogodišnje kampanje i rezultatima borbe protiv nasilja u porodici na području banjalučke regije.
Bez obzira na sve usvojene međunarodne deklaracije i rezolucije koje proklamuju ženska ljudska prava, žene i dalje trpe najrazličitije oblike prikrivenog ili otvorenog nasilja. Procjenjuje se da je svaka treća žena na svijetu izložena nekom od oblika rodno zasnovanog nasilja.  Poruka ovogodišnje kampanje 16 dana aktivizma je da nasilje nije i ne može biti način rješavanja sukoba – niti u ličnim odnosima, niti između naroda i država, izjavila je na konferenciji za novinare aktivistica Helsinškog parlamenta građana Dragana Dardić.
Govoreći o nasilju u porodici predstavnica Udruženih žena Aleksandra Radeta Stegić je rekla da je na SOS liniju Udruženih žena za 10 mjeseci bilo 895 poziva, od kojih su dva poziva uputili muškarci. U istom periodu u banjalučkoj sigurnoj kući boravilo je 28 žena i dvadesetčetvoro djece, a trenutno u njoj boravi 10 žena i sedmoro djece, a Tim za pomoć i podršku je obavio 149 terenskih intervencija. Istakla je da se broj prijava Timu smanjio u odnosu na proteklu godinu što ukazuje na gubljenje povjerenja žrtava porodičnog nasilja u zvanične institucije.
D.D.

Banjaluka, 9. decembar 2010.

Uprkos svih međunarodnih konvencija, deklaracija i rezolucija koje je ratifikovala BiH i domaćih zakona koji štite i promovišu ženska ljudska prava, žene u BiH su i dalje neravnopravne i diskriminisane u svim oblastima javnog života. Ovo je jedan od zaključaka Alternativnog izvještaja o implementaciji CEDAW konvencije i ženskim ljudskim pravima u BiH za 2010. godinu kojeg smo predstavili danas u Banjaluci zajedno našim partnericama i autoricama ovog izvještaja koji će biti upućen Komitetu Ujedinjenih nacija za eliminaciju svih oblika diskriminacije nad ženama.

Govoreći o ekonomskim pravima žena, Fedra Idžaković iz organizacije „Prava za sve” je istakla da je procentualno više žena zaposleno na osnovu ugovora na određeno vrijeme, te da „procentualno više žena radi u neformalno sektoru, prvenstveno u trgovinskim i ugostiteljskih radnjama”.

„Pored toga, uočeno je da na listama zavoda za zapošljavanje, sa visokom stručnom spremnom ima više nezaposlenih žena, nego muškaraca sa istom spremom. Od 136 doktora nauka koliko ih je 2007. promovisano u BiH, samo 45 je bilo žena”, navela je Idžaković dodajući da žene u BiH dobijaju manje plate za isti posao koji obavljaju i muškarci. „Siromaštvo u BiH ima žensko lice”, kazala je Idžaković.

Kada je riječ o političkoj participaciji žena, Gordana Vidović, iz organizacije Budućnost Modriča, je istakla da su glavne prepreke većoj participaciji žena i dalje stereotipna i tradicionalna shvatanja rodnih uloga.

„Niko ne dovodi u pitanje muški angažman u politici. Niko te muškarce ne pita imaju li porodicu i kako usklađuju svoje obaveze”, navela je Vidović dodajući da se žene u BiH i dalje percipiraju kao „čuvarice porodice”.

picture 006

Ona je dodala da u izvršnoj vlasti na državnom nivou žena uopšte nema, a da u je njihov uticaj u političkih partijama minoran.

Jedan od najvećih problema ostaje borba protiv nasilja u porodici. „Žene nastavljaju biti žrtve nasilja u porodici i svjedokinje neadekvatnog odgovora institucija na prijavljeno nasilje”, istakla je Natalija Petrić dodajući da je poražavajuće što „institucije i dalje tolerišu nasilje kao društveno prihvatljivo ponašanje”.

Petrić je dodala da u BiH postoji 9 sigurnih kuća za žene žrtve nasilja koje se svakodnevno susreću sa preprekama u radu. „Država ne ispunjava svoje zakonske obaveze da finansira rad ovih skloništa”, istakla je Petrićka.

U pisanju Alternativnog izvještaja je učestvovalo 8 nevladinih organizacija, a koordinatori su bili Helsinški parlament građana Banja Luka i Prava za sve, uz podršku međunarodnih organizacija CARE International, UNIFEM i Fondaciju otvorenog društva.

D.D.

Facebook
Twitter
LinkedIn

Najnovije vijesti